Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Novosti 28. svibanj 2012.

OL Dalmatia oblica miriše na zelenu maslinu, i pikantno je, i gorko i slatko

Predstavnici Zvijezde sa strateškim su partnerima 24. svibnja 2012. u uljari Bilaja u Trogiru predstavili novo autohtono dalmatinsko ulje Ol Dalmatia oblica.

Rezultat je to dugogodišnje suradnje zagrebačke uljare i dalmatinskih maslinara. Kako ističu, Zvijezda strateški tradicionalno njeguje dobre odnose s domaćim dobavljačima sirovine, jer tako sudjeluje u regionalnome razvitku i edukaciji partnera izravno time snažeći borbi protiv sivoga tržišta i nelegalnog plasmana proizvoda.

Dokaz te kvalitetne suradnje je i maslinovo ulje Oblica, načinjeno od istoimene autohtone sorte. Iako nije prvo takvo na tržištu, od Lesine dalje, bitno pridonosi i turističkoj ponudi ne samo Dalmacije, nego i potrošnji ulja u Hrvatskoj, osjetno manjoj od europskoga i mediteranskoga prosjeka. A za to je, procjenjuju uljari, nužna i edukacija potrošača. Posebice zbog zdravstvenih prednosti maslinova ulja.

Oblica je autohtono dalmatinsko monosortno ulje koje se proizvodi i prodaje pod Zvijezdinim programom maslinovih ulja OL Dalmatia, koje pripada premium proizvodima.

Izdržljiva i raširena, širokoprimjenjiva (Fotografija Mario Hlača / Acumen)

Izdržljiva i raširena, širokoprimjenjiva (Fotografija Mario Hlača / Acumen)

Najrasprostranjenija i najvažnija sorta u Hrvatskoj

U odličnoj knjizi «Maslina i maslinovo ulje A-Ž», Naklada Zadro, Zagreb, 2007. opisuju oblicu «najrasprostranjenijom i najvažnijom sortom u Hrvatskoj. Veliku raširenost i obljubljenost u naših maslinara može zacijelo zahvaliti otpornosti na sušu, vjetrove i niske temperature, zbog čega je pogodna za uzgoj na škrtijim, plitkim i kamenitim tlima. Osjetljiva je na trulež drva i maslinovu muhu, a  srednje osjetljiva na paunovo oko i rak masline.

Dobrim se svojstvom oblice smatra  njezina sposobnost pomlađivanja ili regeneracije. U prirodnom uzgoju spontano se pomlađuje kad staro drvo propadne.

Maslinik (Fotografija Mario Hlača / Acumen)

Maslinik (Fotografija Mario Hlača / Acumen)

Plod pogodan za ulje i za konzerviranje

Uzgaja se za proizvodnju ulja i kao stolna sorta. Smatra se autohtonom i najstarijom dalmatinskom sortom, ali se uzgaja posvuda u Hrvatskoj gdje uspijevaju masline. Ima je u Crnogorskom primorju, a prenesena je i u udaljene zemlje kao što su Južnoafrička Republika, Australija, Kalifornija i Kina. Iako se u tim zemljema ne uzgaja kao komercijalna sorta na većim površinama.»

Prema različitoj literaturi o maslinama, koja oblicu i da hoće ne može zaobići, ta sorta razvija srednje bujno stablo okruglaste kuglaste krošnje. List joj je duguljast, eliptično-kopljast i čvrst, slica tamnozelen, a s naličja zelenkastosiv. Za suše se uvija i posmeđi kako bi stablo gubilo manje vode.

Oblica pripada ranim sortama, jer joj je od cvatnje do zriobe potrebno 165 dana. Odlikuje se brojnim cvjetrovima, ali samo ih je četrdesetak posto plodnih. Plod je krupan i dozrijevajući od zelene postaje žućkast pa crvenkast i crn. U berbi zbog neujednačene zriobe bude plodova različite boje odnosno zrelosti. Zreo, plod je okruglast, dug prosječno 1,8 cm, širok oko 1,6 cm i prosječno težak po nekima oko 4 g, a po drugima oko 5 g odnosno od 2,5 do 14,5 g. Ima čvrstu, ali mekanu i jestivu kožicu.

Ovisno o području i uvjetima uzgoja odnosno o položaju, tlu, klimatskim i drugim uvjetima, plod po jednima sadržava od 17 do 22 % a po drugima od 18 do 21 % ulja.

Pogodan je i za jelo i za konzerviranja, i zelen i zreo. Možete ga jesti uobičajenom uz, primjerice, sir i pršut, dalmatinski dakako, ili od pripremiti zanimljiva jela samo od maslina, primjerice tapenada  ili u kombinaciji s drugim dalmatinskim  plodovima, ribom primjerice.

Ulje oblice smatra se dobrim a odlikuje se mirisom i okusom po zelenom plodu masline, blago je pikantno i gorko, izražene slatkoće.


«Maslina i maslinovo ulje A-Ž» navodi kako
«u skromnim uvjetima, u kojima se pretežito uzgaja, rodi osrednje i neredovito, ali zahvalno rodom vrati svaki zamah motikom, odmjereni rez, mrvu gnoja i osobito svaku kap vode koja joj se da – pa makar bila i bočata.» Oblica je pretežito samooplodna. Za oplodnju traži pelud druge sorte. Dobri oprašivači po jednima su «sorte mastrinka, drobnica, levantinka i lituša, a u novije vrijeme kao oprašivač se u maslinike sadi i sorta leccino», a po drugima, uz levantinku i drobnicu i «picholine, ascolana, tenera, drobnica, lastovka».

 

Sorta s najviše sinonima, od balunjače do sladunice

Na tlu, obrana za preradu (Fotografija Mario Hlača / Acumen)

Na tlu, obrana za preradu (Fotografija Mario Hlača / Acumen)

Na kraju, dok budete kušali njezino ulje ili konzervirane plodove, za razgovor za stolom prisjetite se da je oblica ime dobila po okruglastome, oblom obliku ploda, a, vjerojatno i s obzirom na raširenost sorte, da joj ime ima i najviše vrlo zanimljivih sinonima. Tako u knjizi “Maslina imaslinovo ulje, Božlji dar u Hrvata”, Mavi i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zagreb, 2011., navode:

“balunjača (Cavtat i Mihanići); bračka (Postire, otok Brač); velika (otok Brač, područje Benkovca); debela maslina (Istra); debela ili lušinjka (otok Krk), krupnica (Makarska, Igrane, Podgora, Pučišće na Braču), krupnica trka (okolica Bara u Crnoj Gori); lumbardeška ili grumača (Boka Kotorska); maslina ili maslina obična ili maslina domaća (Brač, Kaštela, Brusje na Hvaru, Trogir, Klis, Split i Šibenik); makuraili mekura (Ston); naša (Šibenik, Split, Postire na Braču, Hvar i Makarska); našinka (Igrane, Podgora, Pučišće na braču); sladunica (Skradin); orgula ili orbula (poluotok Pelješac i otok Korčula); orbulača (Kuna na Pelješcu); orkula (Šibenik, Murter; Preko, Biograd, Zadar, Iž, Pag, Rab; Skradin, Makarska, Benkovac, Knin i Imotski); trgonja ili trgulja (otok Mljet, Ston i Slano); torkuljica, torkula debela ili debela (otok Krk i Crikvenica); srkulača Janjina na Pelješcu); sorbulača (Brijest); puljka ili puljiška (Budva u Crnoj Gori).

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

1 komentar

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.