Baština 3. ožujak 2023.

Okusi domaće: Dobar tek u Moslavini!

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

U restoranu Kod Bake u Kapelici kraj Garešnice javnosti je prvi put predstavljen projekt Okusi domaće te Dobar tek u Moslavini! LAG Moslavina surađuje s LAG-om Mura – Drava i LAG Međimurski doli i bregi projekt Okusi domaće s ciljem promocije lokalne kuhinje, a financira se sredstvima EU u ukupnoj vrijednosti 80.000 eura. Projekt se provodi od listopada 2022. do rujna 2023. godina. Međimurci i Moslavci razmijenit će stručne posjete. O tome je predstavnicima turističkih zajednica s područja Bjelovarsko-bilogorske, Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije te gradova i općina uvodno govorila Anica Lenart iz LAG-a Moslavina.

Međimurci su u projekt uvrstili monografiju o međimurskoj gibanici, Slatko iz Međimurja, a Moslavci dizajn i aplikaciju moslavačkoga etno motiva i Dobar tek u Moslavini! te promotivnu malu kuharicu, što sve treba povećati regionalnu vidljivost. Bitna je razlika što su Međimurci povijesno jedinstvena, koherentna i vrlo aktivna i prepoznatljiva regija i u gastronomiji, a Moslavina, administrativno protegnuta kroz tri županije, tek radi na jedinstvenom nastupu i prepoznatljivosti te, dakako, definiranju što to moslavačka kuhinja jest, što bi mogla biti i koja su to jela koja bi, ako već nisu, mogla na moslavačkome stolu i Moslavčane i njihove goste na moderan način podsjetiti na izvorne mirise i okuse. Koliko će prvim zajedničkim i financijski ne osobito izdašnim projektom uspjeti proširiti zanimanje potencijalnih novih posjetitelja oko Moslavačke gore teško je procijeniti, ali je važno da se napokon krenulo, jer potencijali postoje.

Njih su svojim autorskim viđenjima na prvoj od nekoliko predviđenih radionica predstavile iskusne stručnjakinje u svojim područjima, književnica i novinarka Božica Brkan (uz drugo, autorica zavičajne čitanke Oblizeki – Moslavina za stolom s geslom Kad ne znaš kamo bi pošao, sjeti se odakle si došao.) i vlasnica ugostiteljskog obrta GastroGar i Gastro Akademije, chefica Danijela Crnjak Andri.

Restoran Kod bake jedan je od rijetkih moslavačkih restorana uvrštenih u 100 najboljih hrvatskih restorana i među rijetkima koji stalno ima na jelovniku moslavačka jela, a zanimljivo je i njihovo iskustvo u pripremi polugotovih proizvoda. Chefica Crnjak Andri za ovu je priliku predstavila za kušanje i pet jela koja bi se mogla naći i u reprezentativnoj knjižici: zelenu graničarski juhu odnosno varivo sa više vrsta mahunarki, povrća i suhoga mesa, kunića na poriluku u vrhnju s gurmanskim pireom od krumpira, gulaš s tjesteninom od krumpira, meso iz masti s krumpirom pečenim u kori i kolač kuhan-pečen od sala.

Za drugu radionicu predviđen je razgovor kuhara i vlasnika moslavačkih ugostiteljskih objekata koji ili već imaju ili su zainteresirani za ponudu jela moslavačke kuhinje, primjerice Selski turizam Kezele iz Šumećana, Moslavačka priča iz Male Ludine, Hotel Kutina, Klet Romić iz Kutinske Slatine, Ladanj kod strica iz Soboćana, Zmajevo gnijezdo iz Čazme, Repušnička klet…

Da je uspjeh moguć pokazuje i potencijalni uzor – Škrlet. Moslavačka autohtona sorta vinove loze otrgla se nestajanju, postala prva nacionalna sorta s bezvirusnim sadnicama i zaštićenim odličnim vinom sve uočljivijim na tržištu, koja zaslužuje za sljubljivanje i bolje parnjake na tanjuru. Mnogo je toga tipičnoga neiskorišteno (kolačica, vankuši, bele kobase…), a itekako ima prostora i za razgovor o proizvodnji proizvoda koji nedostaju, različitim vrstama zaštite i slično. Može se razmisliti zašto su iz Moslavine u izvoz – a da se doma nikad nisu jeli – odlazili u Francusku žabe i puževi, ili su se jeli rijetko, obično prerađeni u salamu, konjetina naveliko prodavana u Italiju. Već prema lonjskopoljskom krajoliku sa stadima krava i krdima konja na slobodnoj ispaši, primjerice, očekivane slatkovodnu ribu, govedinu i junetinu, konjetinu i divljač, samonikle gljive…, sudeći iz razgovora na radionici, ugostitelji vrlo teško nabavljaju, pogotovo kvalitetnu. A, osim raznovrsnosti ponude, osobito od tradicionanih namirnica, i podizanje kakvoće jedan je od bitnih zadataka. Do toga se može stići i održavanjem postojećih (npr. MoslaVina u Kutini, Bučijada u Ivanić gradu, Voloderska jesen, Kriški oblizeki…) te pokretanjim novih gastrodogađaja i regionalnim ocjenjivanjima, razmjenom ideja i dodatnom edukacijom u pripremi etnojela (kotlovina, dizane okruglice kuhane na pari s gulašem itd.) koja bi i svojim nazivima (važni Moslavčani, zemljopis, povijest…) mogla promovirati Moslavinu.

Valja se nadati da bi se logo za koji je od šestoro motiva koje su predložile etnologinja Slavica Moslavac i Božica Brkan, odabran jedinstven i neponovljiv motiv cvijeta iz cvijeta u vazi,   tipičnoga moslavačkog veza koji se ne rabi u drugim krajevima, koji je zasad pokusno apliciran na platnenu pregaču i nadstolnjak te lazanjeru, uskoro mogao naći i na brojnim drugim i uporabnim, primjerice poduđu, pa i suvenirskim predmetima od različitih materijala.

 

Objavljeno 3. ožujak 2023.