Događaji 3. svibanj 2024.

Oblizeki – tradicijska jela za budućnost

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Srdačno zahvaljujem na pozivu Hrvatskoga državnog arhiva da u Kulturnom četvrtku u HDA 25. travnja 2024. održim predavanje Oblizeki – tradicijska jela za budućnost. Zahvaljujem i kolegici dr. sc. Tanji Baran, koja je upravo ondje imala promociju svoje odlične knjige Hrvatska vinska kultura, na ideji i doc. dr. sc. Dariji Hofgräff Marić, znanstvenoj suradnici, ahivskoj savjetnici u Odsjeku HDA za kulturno-prosvjetne aktivnosti, na provedbi. Uključujući i oblizeke na kraju. Zahvaljujem i slušateljima, pogotovo što u malo vremena koje smo imali nismo dospjeli obavijestiti sve koje bismo htjeli i one koje bi tema zacijelo zanimala i još bi i dodatno imali što reći.

Sat je ionako bio prekratak za sve što sam htjela reći o svojoj dugogodišnjoj omiljenoj temi – sad već jednoj od životnih tema – a kamoli što mi sve naknadno pada na pamet. Ukratko, nadam se da sam uspjela argumentirati kako su oblizeki, stol također neizostavan, važan dio nacionalne kulture. Pogotovo jer se radi i o mjestu, važnoj povijesnoj secesijskoj građevini i nekadašnjoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u kojoj sam kao studentica dane i dane provodila nad knjigom o jednom sendviču i ispred koje smo snimali dio filma BOŽICA BRKAN Prilozi za portret 20161220 .

Ako mi je

novinarski sektor opskrba i poljoprivreda, hrana od njive do stola, te uređivanje Vrta i brojnih posebnih specijaliziranih novinskih tematskih priloga o hrani i prehrani, nerijetko s ocjenjivanjem kakvoće, kako industrijskih, a posebice izvornih, još nezaokruženih proizvoda poput slavonskoga domaćeg kulena/kulina ili samoborske salame, pršuta, sireva, vina, slastica; zatim brojni projekti (TV serijal Male tajne velikih majstora kuhinja, kuharice poput Hrvatske za stolom, Mediteran za stolom, Slastice u Hrvata…) svojevrsna podloga, zavičajna čitanka Oblizeki – Moslavina za stolom, Acumen i Večernji list, 2006., zaokružen stav je o hrani.

Geslo knjige Kad ne znaš kamo bi išao, sjeti se odakle si došao, naznačuje svojevrstan povratak korijenima, i geslo weba Oblizeki www.oblizeki.com zalogaj za svaki dan povezuju prošlo s modernim spoznajama, namirnicama, tehnikama i tehnologijama i recepturama, reinterpretacijama međusobno se oplemenjujući. Argumentirajući oprimjereno dosadašnje i dobro i loše željela sam ukazati na smisao i važnost korištenja ovoga dijela baštine kako za kulturne (identitet) tako i za ekonomske ciljeve (poljoprivreda, prehrambena industrija, OPG-i, turizam…).

Dakako, pošla sam od samoga baštinskoga, kajkavskoga izraza oblizeki, koji također ima i materijalnu i duhovnu stranu, a jako me je razveselilo što je na predavanje moja zavičajka gospođa Ivanka Malčić, rođena Žerjavić u Novoselcu, donijela ručni rad stariji od vijeka s motivima koji pronosim u knjizi. Uz brojne ugodne susrete osobito me je razveselilo pitanje mladoga splitskog studenta povijesti na Katoličkom fakultetu o mediteranskoj prehrani te osobito o mogućnosti njezina brendiranja i zaštite pojedinih jela.

Kako

pripadam onima koji hrvatsku kuhinju ne dijele regionalno nego na kontinentalnu i mediteransku, kako sam prva u medijima pisala o vrijednostima takva načina prehrane, tako sam s Ivankom Biluš napisala monografsku kuharicu Mediteran za stolom, Alfa, 2003., jednoj od prvih i još rijetkih koja i jela iz Hrvatske ravnopravno uvodi u mediteranska. Iako je mediteranski način prehrane i dalje znanstveno, zdravstveno i nutricionistički ocjenjivan najboljim zbog morske ribe, uz more uzgojena zelenog povrća, crnog vina i grožđa, maslina i maslinova ulja, agruma, načinom pripreme kuhanjem itd., iako je od 2013. na UNESCO-vu popisu svjetske baštine, mi nismo odmakli daleko u objektivnome osvješćivanju od malih nogu vrijednosti načina prehrane oslonjenoga na vlastitu baštinu. Govorimo o lokalnome na uvoznim namirnicama!?), gledamo gastroshowove i influencere, sve rjeđe kuhano, jedemo fast food i street food te sve više i češće naručujemo uvozne globalne tuđe specijalitete.

Imamo kao zemlja rijetko brojne zaštićene izvorne i proizvode zaštićena podrijetla, primjerice na razni Europske unije, te popis nematerijalne kulturne baštine, raznovrsne brendove, ali nedostatnu i nedorečenu proizvodnju i neusustavljenu ponudu. No, to valja shvatiti kao priliku da se trgnemo za polivalentna istraživanja i promociju. Predavanja poput mojega u Hrvatskome državnom arhivu – doajenka fotografije Slavka Pavić rekla je kako bismo mogli iz njega izvući desetak novih tema, i bismo! – tek su jedan od iskrenih poticaja.

Rado, s ponosom, podsjećam na svoj novinski tekst iz 1992. koji je Boris Ljubičić iskoristio za plakat Product of Croatia, 1994.:

Product od Croatia koristimo kao emocionalni naboj, ali nipošto kao nadomjestak za inferiornost u kvaliteti, količini, ideji, odabiru. Hrvatska se najbolje brani i najbolje osvaja standardima, koji se ne razlikuju od europskih/svjetskih. Na svakom području. Na svakom području možemo bolje i možemo svoje.

Objavljeno 3. svibnja 2024.

Hrvatski državni arhiv

https://www.facebook.com/CSArchive/posts/pfbid02vjvTNYhbgAmiNJ6JjPaFiE7arRyKxekNQiyFqieJQ2pccEsQdAVmZuN3i6uNxkMl

 

Darija Hofgräff Marić

https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid02MZbRn8TXSNdn1aAUim27k649V8mpFR8oCfUWk3pZgQDcdDA5Qh8qQeZzY9PWSptvl&id=100076216420528

Sandra Pocrnić Mlakar
https://www.facebook.com/sandra.pocrnicmlakar/posts/pfbid0C4xPyKnWqRCy9KB3PWvNNR5StCwiV5wbaYb3wRNaZRQjEWMFBSgqiYz34GvAhdRTl

FAMA.com

https://fama.com.hr/oblizeki-bozice-brkan-tradicijska-jela-za-buducnost/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR1TYK1afCP2MF0pkO2khNDB6f4m0b4BF0OjKTd0ih3aXL6aV5Wbhweu3DI_aem_ARA2hQIXbitUsBCOuCNt4L2Otgbks7Gy7zoHbtxPjgNjQbtcqNi8gBK-eit3ZzAJAyJhq6zqInM9RPJnPVlQ7OXX