Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Razgovori kompetentni 17. svibanj 2013.

Neka nas ne zavarava pomisao na tržište EU sa 500 milijuna potrošača: navika kupnje i potrošnje zaštićenog proizvoda mora biti izražena najprije u lokalnoga stanovništva!

Ana Marušić Lisac, dipl. ing. Ona je šarmanta i intelignentna, obrazovana i poduzetna. U Splitu, gdje je rođena 1968., godine 1997. osnovala je Biotechnicon poduzetnički centar d.o.o. Zamišljen je kao mjesto podrške poslovanja ponajprije za male i srednje poduzetnike u prehrambenom sektoru i poljoprivredi.

Danas mu je direktorica, a iako rade po cijeloj Hrvatskoj, jednima pripremajući ekocertifikat drugima ovakvu ili onakvu zaštitu proizvoda, sjedište joj je u Zagrebu, gdje imaju i Centar za kulturu prehrane.

Odlično se snalazi i u kuhinji Biotechniconova Centra za kulturu prehrane (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Odlično se snalazi i u kuhinji Biotechniconova Centra za kulturu prehrane (Snimila Božica Brkan / Acumen)

U bogatoj biografiji gospođe Ane ne samo da je odlično znanje više bitnih jezika, nego i diplome inženjera hortikulture na zagrebačkome Agronomskom fakultetu i na Specijalističkome poslijediplomskom studiju Upravljanje marketinškom komunikacijom na zagrebačkome Ekonomskom fakultetu. Nemamo stvarno mjesta ni za nabrajanje detalja Anina radnog iskustva, sve do Njemačke, moderacija različitim treninzima u nas i u regiji, studijskih putovanja, članstava i tome slično, ali posvuda je povezivanje oplemenjivanja vrijednih, primjerice tradicionalnih proizvoda i njihova zaštite te modernih, kako se rado govori, alata. U organizaciji UN FAO u Srbiji radilo se o održivome turizmu u funkciji ruralnog razvoja: brendiranje proizvoda i regija; zatim Hrvatske gospodarske komore ŽK Krapina o zaštiti autohtonih proizvoda u EU; u Laktašima u Bosni i Hercegovini o brendiranju regionalnih proizvoda s područja Potkozarja Sava-Vrbas-Una; na Konferenciji o bučinu ulju i zdravlju o očekivanju proizvođača od EU; u Rovinju o regionalnom marketingu, brandingu regija i proizvoda, u Splitsko-dalmatinskoj županiji na konferencijk o regionalnom brendiranju i oznakama autohtonosti, u organizaciji Svjetske banke u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srbije o  izrada strategije i akcijskog plana za razvoj regionalnog branda za proizvode i usluge s područja parka prirode Stara Planina; u Makedoniji o regionalnom  brendiranju strumičke i štipske regije te, u suradnji s makedonskom Vladom, o treningu službenika Ministarstva poljoprivrede na području registracije geografskih oznaka; u Italiji seminar o oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla hrane…

Ana Marušić Lisac na jednoj od radionica Vukovarsko-srijemske županije u zagrebačkome Centru za kulturu prehrane (Snimio Rene Karaman / Menu)

Ana Marušić Lisac na jednoj od radionica Vukovarsko-srijemske županije u zagrebačkome Centru za kulturu prehrane (Snimio Rene Karaman / Menu)

 

Na panelu u Vašemu Biotechniconovu Centru za kulturu prehrane predstavljajući čvarke od crne slavonske svinje iz Vukovarsko- srijemske županije govorili ste o budućnosti hrvatskih specijaliteta na hrvatskome stolu uopće. Kako to da ste krenuli baš od te županije i baš od čvaraka?

S Vukovarsko-srijemskom županijom ostvarujemo dugogodišnju suradnju. Ta županija je pokazala zavidnu razinu rada s malim proizvođačima pružajući im različitu vrstu pomoći i podrške, što je rezultiralo suradnjom s našom kućom kroz različite projekte i angažmane. Kada smo u okviru Biotechnicona pokrenuli Centar za kulturu prehrane, jedna od ideja vodilja bila nam je i mogućnost da se mali proizvođači u njemu mogu predstavitii, ispričati svoju priču i na jedan drugačiji način velikom zagrebačkom tržištu predstaviti proizvode sa svojim potpisom. Kako je edukacija potrošača iznimno važna, Vukovarsko-srijemska županija ja prepoznala njenu važnost i koristi koje koji donose ovakva predstavljanja. Već smo zajedno u Centru tako promovirali pokladne slastice, listariće, uskrsni slavonski doručak, čvarke.

 

Ana s gostom iz Vukovrasko-srijemske županije i Ivankom Biluš, nekadašnjom direktoricom sličnoga Podravkina Centra z aistraživanje i unapređivanje prehrane analiziraju kakvoću kulena (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Ana s gostom iz Vukovarsko-srijemske županije i Ivankom Biluš, nekadašnjom direktoricom sličnoga Podravkina Centra za istraživanje i unapređivanje prehrane, danas Gastrocentra, analiziraju kakvoću kulena (Snimila Božica Brkan / Acumen)

Pola milijarde potencijalnih kupaca

S približavanjem EU sve je više isključivih, ili optimista ili pesimista. A kakve su objektivno mogućnosti na velikome tržištu EU za naše specijalitete, one koje ste nazvali “s potpisom” odnosno “s karakterom”?

Zaštićeni proizvodi, certificirani proizvodi, proizvodi s potpisom imaju šansu na europskom tržištu, ukoliko se pravodobno i odgovarajuće pripreme za tržište. Naglašavam: za tržište. Europska politika kvalitete zalaže se za točno one elemente koje i mi smatramo važnima. Kad kažem mi, prije svega bih rekla svjesni potrošači, hrvatska javnost. Prioritetima se smatra poticanje raznolike poljoprivredne proizvodnje, iz koje se stvara i podiže prihod poljoprivrednih proizvođača, s nastojanjem da se on i zadrži u regiji proizvodnje. Zaštita od zloupotrebe naziva i termina koji sa sobom nose određenu reputaciju i značaj, te ispravno informiranje proizvođača o svojstvima proizvoda su elementi na kojima EU temelji svoju politiku kvalitete, a u kojima se Hrvatska i njeni proizvođači mogu vrlo dobro prepoznati.

S radionice o bučinu ulju, koju su organizirali i Oblizeki (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

S radionice o bučinu ulju, koju su organizirali i Oblizeki, Božica Brkan i chef Robert Slezak (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Za Europsku uniju tri K – kakvoću, kontinuitet, kvantitetu

Rekoste kako nam tržište sa 500 milijuna potencijalnih kupaca diktira ona, rekla bih uobičajena, tri K – kakvoću, kontinuitet, kvantitetu. Koliko smo usredotočeni na to? S obzirom na drugačije odnose i nove granice, posebice što se tiče CEFTA-e, imam dojam kao da više žalimo da tržištem koje navodno gubimo u susjedstvu, na bivšem jugoslavenskom tržištu koje još nije i tržište EU, ono masovnih industrijski proizvoda.

Nažalost, 3K ili koncept kvalitete-kvantitete-kontinuiteta je nedovoljno u fokusu. Moramo shvatiti da nestalna kvaliteta proizvoda ne zadovoljava današnjeg kupca, on želi naći poznati, očekivani okus u pakiranju ili ambalaži i nema razumijevanja za neispunjavanje tog očekivanja, posebno ako za to plati premijsku cijenu. Također, količine proizvoda koje Hrvatska proizvodi imaju generalni nedostatak, naime, količine gotovo svega što mi proizvodimo, posebno u kategoriji proizvoda s potpisom, iznimno je mala. Istarskih pršuta je tek nešto više od tisuću, zagorskih purana nekoliko stotina, da ne nabrajam dalje.

S jedne strane, možemo se žaliti što količine nisu dovoljne, no s druge strane treba razmišljati da se tržište tu treba okrenuti u svoju korist: izgraditi limited edition proizvode, boutique proizvode, naglašavati njihovu sezonalnost ili ograničenost u količini kao prednost poželjnu kupcu. Jednako kao i drugim proizvodima, skupim automobilima, satovima ili parfemima, limited edition pozitivno je svojstvo koje se jako skupo plaća! Kontinuitet dobave određenog proizvoda je također važan, jer dobro organizirani plasman mora osigurati da je taj proizvod u kontinuitetu kupcu dostupan. U manjoj količini, razumljivo, ali stalno. Tu se opet pojavljuje mogućnost za podizanje cijene, no prije toga treba odraditi izgradnju prepoznatljivosti tog proizvoda, izgradnju branda, komunikaciju prema potrošaču koja svojstva taj proizvod nosi i zašto za njim posegnuti na polici.

A u vezi pitanja da više žalimo za izgubljenim tržištem nego što nas veseli novo, još veće, rado bih ispričala vic o škrtici koji se žalio da je ostao bez 750 kuna. Kako si ostao bez 750 kuna, pitaju ga. Pa, kupio sam 100 eura, odgovorio je. Mi moramo biti u stanju napraviti tu prilagodbu s jednog tržišta na drugo, bez obzira koliko nas to plašilo. Naravno da, poslujući na isti način i na istom tržištu, donekle nemamo straha i da se osjećamo donekle sigurno, upoznati sa zamkama. Svakako da novo tržište predstavlja izazov, no ono je nama i velika mogućnost, šansa i prilika. I nemamo alternative, koliko god da nas skeptici uvjeravaju drugačije.

Koncentracija na potpisivanje važnih dokumenata (Snimio Rene Karaman / Menu)

Koncentracija na potpisivanje važnih dokumenata (Snimio Rene Karaman / Menu)

Lokalno tržište, prvo tržište za plasman zaštićenih proizvoda

Koji proizvodi poimence, po Vašem sudu, imamo najveće šanse da ih dobro unovčimo, a od čega bismo trebali odustati?

Svi proizvodi koji su se primjereno pripremili za europsko tržište imat će dobru šansu. Posebice oni kod kojih postoji veći broj organiziranih proizvođača, te proizvodi koji na tržištu i u percepciji potrošača već imaju kredibilitet i reputaciju. Ovdje samtram da su 3K presudni i da područje oznaka nije područje zaštite kulturnih gastro dobara. Naglasak je na prihodu, povećanom prihodu proizvođača tih proizvoda, oznaka im mora omogućiti da svojom proizvodnjom bolje i više zarade. Kao predstavnik ovlaštenoga i akreditirnoga kontrolnog tijela, ne bih ulazila u pojedinačne proizvode, svaki od njih je hvale vrijedan radi pokrenutog i završenog zahtjevnog postupka zaštite.

Kad govorimo o percepciji potrošača, valja naglasiti da navika kupnje i potrošnje zaštićenog proizvoda mora biti izražena najprije kod lokalnog stanovništva, jer je to prvo tržište na kojem je najlakše raditi. Tek onda se traži plasman, nemojmo opet zaboraviti na 3K, izvan granica tradicionalne regije. Kulen i kulenova seka se tradicionalno nisu konzumirali u Dalmaciji, jednako kao što se Istarski pršut nije konzumirao u Međimurju, a Poljički soparnik i danas ima prepoznatljivost tek u području oko Splita. Radi toga treba uvažiti granice prirodnog tržišta i postupno izgrađivati nova tržišta. To je dugotrajan proces.

Certifikat nije šaren papir za na zid

S obzirom da radite na serioznoj certifikaciji kako ocjenjujete odnos domaćih proizvođača prema njoj? Tko je, a tko nije shvatio važnost primjerice ekocertifikata, različitih oblika zaštite i tome slično? Gdje su nam najtanje karike od oblikovanja do predstavljanja?

Važnost certifikacije u Hrvatskoj uistinu nije dovoljno prepoznata. To nisu samo šareni papiri koji izgledaju lijepo na zidovima ili štandovima. Možda tu nije nevažno spomenuti da je u proteklim godinama krize spuštanjem razine kvalitete rada nekih certifikatora došlo do nepovratnog gubitka povjerenja u certifikate. Međutim, certifikat je putovnica, on omogućava izgradnju povjerenja kod potrošača, otvara tržište proizvođačima koji ispunjavaju uvjete da ga steknu.

Znanost, kompetencija i - okusi uživo (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Znanost, kompetencija i - okusi uživo (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Certifikacija je ozbiljan i naporan posao, koji traži kadar specifične izobrazbe, kontinuirana komunikacija s kontroliranim subjektima je iznimno važna. Ne ulazeći u troškove koji postoje za certifikacijsko tijelo da bi dobro i kvalitetno obavljalo svoj posao, sa sigurnošću mogu reći da je izgradnja sustava rada certifikacijskog tijela iznimno zahtjevan i težak posao. Biotechnicon je akreditiran prema međunarodnoj normi 45011 koja propisuje rad certifikacijskih tijela za proizvode, radimo na području ekološke proizvodnje i na području poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji nose oznaku izvornosti i zemljopisnog podrijetla i sve su dosadašnje kontrole, inspekcije, nadzori i akreditacije dale iznimno pozitivno mišljenje o našem radu, što me silno veseli. Okupila sam tim u kojem nema puno fluktuacije, radimo nešto novo, odgovorno i pouzdano i svi imamo veliko zadovoljstvo u tom radu. Stalno unapređujemo naš sustav, kako bismo bili konkurentni i pružali što bolju uslugu našim klijentima. Pokrećemo i nove komplementarne usluge, Centar za kulturu prehrane je jedan od njih, i raduje nas što mu raste prepoznatljivost.

Član smo međunarodnih organizacija IFOAM-a za područje ekološke proizvodnje i OriGIna za područje autohtonosti, pa i na taj način imamo pristup novim informacijama, praksi i najboljim svjetskim stručnjacima za ova područja. Obje ove organizacije fasciniraju razinom suradnje i ostvarenjem ciljeva za svoje članstvo.

Kako svijetu poslužiti tradicionalne specijalitete? (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Kako svijetu poslužiti bar neke tradicionalne specijalitete? (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

(NE)učenje na iskustvima

Učimo li na vlastitim lošim iskustvima? Što mislite o meni omiljenome besmislenome primjeru još nezaštićenoga slavonskoga kulena koji je po starim propisima prije više od desetljeća kao slavonski domaći kulen/kulin bio prvi hrvatski proizvod sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom? Srećom da je zaštićen barem baranjski.

Na vlastitim iskustvima, nažalost, ne učimo dovoljno, na tuđima, još i manje. Nažalost, prošle su godine da gradimo sustav registracije i zaštite proizvoda, a da ne uočavamo njegov puno širi kontekst. Sama registracija proizvoda ne donosi puno, a posebno sama po sebi ne jamči proizvođaču bolju prođu, višu cijenu ili veće tržište.

Registraciju i zaštitu treba promatrati kao instrument ruralnog i regionalnog razvoja, kao moćno marketinško oružje, kao otvaranje tržišta, kao uvođenje reda i izgradnju ozbiljnosti, kao pripremu za igru s najboljima. Možemo zatvarati oči pred tim i ponašati se kao da tržište ne reagira na ukupnost zbivanja, no ne bismo smjeli. Život registriranog proizvoda i sve posljedice te registracije su ono što je ključno, sam postupak registracije je samo jedan korak u strategiji koja postoji (ili, na žalost, ne postoji) za određeni proizvod. Kome se on obraća, što komunicira, po kojoj se cijeli plasira, koju ozbiljnost, šarm ili poželjno svojstvo nudi zauzvrat? Što takva proizvodnja generira za zajednicu, društvo? Koje su ekonomske analize načinjene da bi se to doznalo? Opet spominjem da je osnovni cilj uvijek povećati i uozbiljiti plasman, omogućiti prihod proizvođaču.

Na jednom od panela (Snimio Rene Karaman / Menu)

Na jednom od panela sa suradnicima (Snimio Rene Karaman / Menu)

Prošek – tužan događaj koji je ostavio gorčinu

Tko bi, prema Vašem sudu i iskustvu, trebao i morao osmišljavati cjelokupnu kompetentnu politiku nacionalnih specijaliteta, uključujući i podršku od financijske dalje, kako sam se i ubuduće ne bi događao prošek.

Prošek je uistinu bio jedan tužan događaj, koji je ostavio dosta gorčine. Nadležno tijelo, ministarstvo poljoprivrede, preuzelo je funkciju da na području zaštite i registracije oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te vina i žestokih pića provodi potrebne poslove i aktivnosti, kako bi one u potpunosti mogle zaživjeti, sukladno europskoj regulativi, u hrvatskom gospodarstvu u na tržištu. Pritom je potrebno uvažavati sve aspekte zaštite, kontinuirano raditi procjenu učinka propisa, prilagođavati ih utvrđenim rezultatima, surađivati s proizvođačima i pružiti im svaku vrstu podrške, koja im je potrebna da bi ovi proizvodi bili u pravom smislu relevantna food diplomacy.

Ova funkcija je vrlo odgovorna, budući da Hrvatska na europski stol može donijeti niz izvanrednih proizvoda, koji utjelovljuju baštinu, nasljeđe, ocrtavaju povijesne okolnosti, uvažavaju zakone prirode određenog područja, no oni moraju biti spremni da se na tom stolu nađu i da stvore odgovarajući prihod i dobit svojim proizvođačima. U tom je smislu edukacija proizvođača, potrošača i svih razina vlasti koje mogu dati potporu elementarna da bi sustav zaživio. Nadalje, valja naglašavati uvođenje reda kao kategoriju koja se nalazi s druge strane vage, zauzvrat za državnu zaštitu koju ovi proizvodi zaštitom dobivaju.

Panel stručnjaka, posebno onih koji znaju tržišni aspekt ovakvih proizvoda također može biti od pomoći nadležnom tijelu, u stalnoj komunikaciji i ostvarenju napretka za proizvođače. Svi smo mi, na koncu, samo servis novostvorenoj vrijednosti koji oni donose. Naglasak svakoj pomoći koju im pružamo mora biti ohrabrenje i generiranje prihoda za visokovrijednu proizvodnju, te za napore koje rade na očuvanju tradicije.

 

Objavljeno 16. svibnja 2013.

Preporučujem na Oblizekima slične teme:

http://oblizeki.com/listarici-slatki-ili-slani—dika-stitarskih-snasa-8797

http://oblizeki.com/zupanjski-uskrsni-frustuk-9192

http://oblizeki.com/spek-i-panceta-lijepo-narezani-za-osvajanje-svijeta-9671

http://oblizeki.com/kruha-i-masti-molim-9612

http://oblizeki.com/cvarci-od-nusproizvoda-do-specijaliteta-9577

http://oblizeki.com/sunka-u-kruhu-doma-za-uskrsni-stol-a-vani-za-najsvecaniji-domjenak-9426

http://oblizeki.com/bucino-ulje-ima-buducnost-a-nema-ogranicenja-ni-na-europskom-ni-na-svjetskom-trzistu-8038

http://oblizeki.com/dr-lejla-kazinic-kreho-imamo-namirnice-s-terapeutskim-djelovanjem-samo-ih-treba-znati-prepoznati-1442

http://oblizeki.com/gastroradionica-oblizeki-preporucuju-bucino-ulje-ulje-koje-dolazi-7913

http://oblizeki.com/bucino-ulje-najvise-odusevljava-one-koji-ga-najvise-i-upoznaju-7947

http://oblizeki.com/bucino-ulje-neokriveno-nutricionisticko-spisy-blago-7890

http://oblizeki.com/bucino-ulje-ima-buducnost-a-nema-ogranicenja-ni-na-europskom-ni-na-svjetskom-trzistu-8038

http://oblizeki.com/njezino-velicanstvo-buca-bucino-ulje-3457

http://oblizeki.com/bucine-kostice-zdravije-od-drugih-grickalica-cak-i-kao-%E2%80%93-bomboncici-8014

 

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

4 komentara

  1. […] Ana Marušić Lisac, dipl. ing,, iz Biotechnicon poduzetničkgoa centra predstavila je kontrolnu dokumentaciju, koju su izradili na temelju Pravilniku o bučinu ulju – tehnološki dio (izradio PBF), Pravilnu o korištenju znaka vrhunske kvalitete bučlina ulja “Premium” (izradila Udruga proizvođača bučina ulja Hrvatske) te kako će se kontrolirati proizvođači. Ana Marušić Lisac upoznala je s dokumentima i protokolom po kojem će se raditi kontrola kakvoće (Snimila Božica Brkan / Oblizeki) […]

  2. wholesale the newest pandora black friday cyber monday alphabet bead letter z silver pandora super values and selections…

    Weekly bag Summary is without question starting to feel quite out of date…

  3. New Arrival Coach Bag 131233# prosinac 8, 2014 u 13:53

    New Arrival Coach Bag 131233…

    Exactly why no company is preaching about handbags and as an outcome things you should take care of as we speak….

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.