Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Kultura stola 19. siječanj 2024.

Narančasta slast mandarinki

Fejs me je 16. siječnja podsjetio kako sam toga dana 2020. s publikom podijelila: Svježe i slatke. Neka vam bojom i okusom ugriju hladan i tmuran dan! Iz zaleđa Zadra na jarunski plac, pa k nama. S emotikonom smajlićem i punom fotkom raskošnih mandarinki. (Volim i patke, ali ne pataka mandarinki!) Meni najdraža ili jedna od najdražih boja da mislim što ću kad mi se raspadne moja prastara najdraža narančasta vesta. Dakako da sam ponovila priču i ovoga siječnja, jer nam i ove godine – a ima već čak nekoliko desetljeća! – dušu grije voće (i povrće!) iz Ravnih kotara, iz Paljuva u zaleđu Zadra.

Moja mandarinka sorte Saygon iz Ravnih kotara (Foto Božica Brkan / Oblizeki)

Otkad je prva generacija jedne od naših jarunskih placarica gospođa Marija Bakić sa suprugom Antom otišla u Dalmaciju gdje uzgajaju i voće (naranče, limun, badem, orah, lješnjak, šipak…) i povrće (krumpir, rajčica, paprika, krastavci, blitva…). Zimi na koji mjesec navrate u Zagreb. Gospođa Marija ponekad stane uz tržničnu klupu, a stalno je ondje njezina snaha Kristina Bakić, nabavlja suprug Mario te uskaču prema potrebi i kći Particia i sin Roko, treći naraštaj.

Svježe (Foto Božica Brkan / Oblizeki)

Više od ma koje naljepnice, brenda, vjerujem njihovu plodu, primjerice madarinkama sa svježim listićima. Obožavam ih sitne, a kore tanke i bez tipična mirisa zbog kojeg mi mandarinke, nače uopće nisu mile. Jedem ih kilu svaki dan. Nude u nas svakakvih mandarinki – pa i Neretljani, o čijim sam mandarinkama s europskom oznakom izvornosti pisala, imaju sami svoju klupu – ali meni, kažem, nema do onih iz Paljuva. Svježih. Rane su sorte Zorana,  a kasne sorte Saygon.

Jarunski plac: Kristina Bakić s citrusima s obiteljkoga imanja u zaleđu Zadra (Foto Miljenko Brezak / Oblizeki)

Oblačan i napokon snježan zagrebački dan, neovisno je li ispod ili iznad nule, osvijetljavam  pričom o citrusima. Već i sama pomisao na žuti limun, zelenu limetu, narančastu naranču, pa grapefruit, pomelo, mandarinku, crvenu naranču, klementinu (zvana i alžirskom tangerinom, križanac naranče i mandarinke), kumkvat (koji jedemo s korom) i druge citruse bez mnogo enegije, a raskošne vitaminima, ne samo C, zatim vlakanima i antioksidansima, popravi mi osjećaje i imunitet. Nasmiju me, doduše, povremene mode kad tko zna iz kojega kraja svijeta uveze nove, još nam nepoznate vrste i sorte i  kad i na kontinentu sadimo egzotične sorte (kreirane ili otkrivene negdje u svijetu nove sorte i promjena klime!). Sjećate li se, primjerice, da je gorki grapefruit bio rješenje za sve od dijete za mršavljenje nadalje, a zelenilo kore limete odasvud je potisnulo u nas nadaleko rašireni limun. Tako sada ističu mandarinu, lat. Citrus reticulata, koja se svijetom širi navodno više od tri tisućljeća, krenuvši po jednima iz Japana, a po drugima iz Ugande.

U kriškama (Foto Božica Brkan / Oblizeki)

Koliko sam samo objavila tekstova Stanka Štambuka iz Zagreba i iz južne Dalmacije za spas domaćih sorta i širenje južnoga voća uopće u nas!? Sad čitam u Slobodnoj Dalmaciji da se u Neretvanskoj dolini s pionirskim plantažama mandarinke u nas (PK Neretva), po uzoru na Talijane, jer im se navodno ne isplate – što li se kod nas isplati!? – neki spremaju čupati nasade. Čak i uz certifikat zaštićena izvornog voća!? Dobro, i uz skandal da u izvozu neke sadržavaju nedopuštena sredstva. Očito se ne poštuje ni karenca. Nekad, dok sam bila mala, bili smo sretni da imamo u malo crvenoj plastičnoj kutijici citronata za čaj, a danas cijedimo svježi narančin sok za dobro jutro, pečemo marmelade (primjerice od dubrovačke gorke naranče!), grickamo i pripremamo arancine, skladamo sicilijanske slikovite salate s različitim cirusima. Osmišljavamo umake (piletina u limunu, češnjaku i ružmarinu, primjerice) i slastice.

U svježim listovima kao na drvetu, na tržničnoj klupi (Foto Miljenko Brezak / Oblizeki)

Podsjećam na raskošnu solinsku tortu od naranče, na ljepote od dubrovačke gorke naranče, na kolač limuna, primjerice, i bijelu limunsku glazuru te limunsku tortu iz Slatkih fantazija Ivanke Biluš, Božice Brkan i Eleonore Rekeće u izdanju Alfe te na meni najbolju Limunsku prhku tortu iz  Mediterana za stolom Ivanke Biluš i Božice Brkan, također u izdanju Alfe. A nisam to sve uvrstila ni u ljetni tekst o limunu Kao limun žuto i mrisn ljet i veljčka zima.  Umiješala sam ga čak i proljetni, uskrsni e-book Oblizeki sa šunkom iz 2010.

Snijeg na Jarunu, 19. siječnja 2024., I (Foto Božica Brkan / Oblizeki)

Znanstvenici zadnjih šest godina prvim načinom prehrane u svijetu ustrajno ističu mediteranski tip prehrane, iako ga, koliko sjećam i kao što rado ističe dr. Vlasta Brozičević, promoviram ga zahvaljujući dr. Ignacu Kulieru kao dokazano, znanstveno (medicina, nutricionistika…) najviše preporučen zbog ribe, maslinova ulja, crnoga vina, voća u koje spadaju i citrusi ako hoćete i najzdraviju, najmanje od početka devedesetih. Kao nastavak Hrvatske za stolom, s Ivankom Biluš objavila sam kuharicu Mediteran za stolom (Alfa, 2003.), mnogo prije negoli je Mediteranian Diet postala također zaštićena europska baština.

Snijeg na Jarunu, 19. siječnja 2024., II (Foto Božica Brkan / Oblizeki)

Otkako sam iz Strese, s jezerske talijanske Rivijere, donijela suvenirski limoncino, primjećujem da limoncellopišem u tekstu Limun u šalici čaja i čaši limoncella, vrču limunade i boci piva – i u nas naveliko proizvode kao nacionalno piće!? Mogu shvatiti da bez ribane limunove korice (uz obvezatnu napomenu: neprskane) nema u nas blagdanskoga kolača, a bez osušene mirisne kriške naranče ni adventskog vijenca. Svakidašnja kriška limuna, kojekako narezana i oblikovana, nezaobilazna je uz ribu, uz zagrebački i bečki, na čaši uz koktel ili limunadu. Iako nisam za to da citruse gnjavite velikom preradom, jer je vitamin C osjetljiv na temperaturu. Kao ni da se od mirisnih cvjetova, osim povremeno za svatove, prave aranžmani.

Snijeg na Jarunu, 19. siječnja 2024., III (Foto Božica Brkan / Oblizeki)

Ne bih rekla da je mandarinka za koju sam se zakvačila tako popularna zato jer je dostupna i jer se lako guli. Ona se i lako bere budući da joj lijepo zimzeleno drvo naraste do tri metra. U dolini Neretve turiste vode u berbu.

Ali, koji god citrus izabrali, ponajprije svjež, nećete pogriješiti! Dobar i zdrav tek. Pogotovo dok vani pada snijeg…

Objavljeno 19. siječnja 2024.

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.