Najškrlet 2017. škrlet je Vinarije Voštinić-Klasnić!
Da je prevagnuo bilo koji od osam ocjenjivanih škrleta, kao promicateljica škrleta, ovneka odnosno autohtone moslavačke sorte vinove loze i vina, ne bih ostala razočarana, jer su svi – Florijanović, Ilovčak, Jaram, Kezele, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić – bili natprosječni, odavno ne kiseliš kakvim su nekad poimani, nego svježa, ljupka, uglavnom i harmonična vina, a neka i natprosječna.
Osobito me veseli što se u različitim podrumima njeguju posve različiti škrleti, očito ravnajući se i prema aktualnoj modi i sklonosti tržišta te samih vinara.

Škrleti za ocjenu (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)
Najškrletom 2018. redovne berbe vinski su stručnjaci u selekcijskom dijelu programa, u degustaciji Osjeti, okusi….škrlet koju je vodio enolog Krešimir Hren, u kojoj sam imala zadovoljstvo i sama sudjelovati, među osam škrleta proglasili onaj Vinarije Voštinić-Klasnić. To je škrlet, podsjećam, koji je i na manifestaciji Vina od davnina, među vinima isključivo autohotnih sorata, ocijenjen i najboljim vinom kontinentalne Hrvatske. A opisuju mu miris nježnim na citruse, ananas, jabuku i vinogradarsku breskvu te okus osvježavajućim i laganim, ali punim, koji dugo traje.

S ocjenjivanja škrleta (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Sa stručnoga skupa (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)
Ivanićgradsko Škrletovo manifestacija s koje izvješćujem, ima svijetlu perspektivu, velik potencijal za razvoj turizma u Ivanić Gradu i Moslavini, kao što je ima i vino koje ju je nadahnulo. U subotu 7. travnja 2018. okupilo je uz vinske stručnjake i publiku na Škrletovo Partyju posvećenu lijepome doživljaju koji spaja glazbu, ples, a i dobru hranu i dobro vino, odabrana vinska ostvarenja kako ih krste organizatori.

Poslije proglašenja: najbolji iz Vinarije Voštinić-Klasnić (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)
Prema riječima novinara Tomislava Radića, moslavački vinari na Škrletovu su uz škrlet predstavili i ostala vina iz vlastite proizvodnje. Zanimljivo je da su uz škrlete iz redovne berbe 2017. ponudili i posebna vina poput škrleta kasne berbe, orangea i pjenušac.

Božica Brkan s vođene degustacije i ocjenjivanja (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)
Posljednjih nekoliko godina svjedočimo renesansi te pomalo zaboravljene i podcijenjene vinske sorte. Kao i brojne druge hrvatske autohtone sorte i škrlet je dugo vremena bio zanemarivan, no uz iznimno zalaganje vinara i stručnjaka te potporu lokalne zajednice i vinskih zaljubljenika polako, ali sigurno nalazi svoj put do vinske publike.

Ni ocjenjivanje nije prošlo bez žustrog razgovora: rasprava dvaju naraštaja vinara Kezelea, Janka i Drage (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Voditelj ocjenjivanja enolog Krešimir Hren (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)
Na početku stručnoga dijela Janko Kezele, predsjednik Udruge škrlet Moslavina, rekao je da Udruga djeluje dvije godine i da organizira nastupe na sajmovima i radionice te promiče škrlet kao autohtonu sortu Moslavine i Pokuplja. Sudionike stručnog dijela pozdravili su i Javor Bojan Leš, gradonačelnik Ivanić-Grada i mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.

Iz stručne diskusije: J. Kraljičković iz Zagrebačke županije (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Puna dvorana škrleta (Fotografija Udruge škrleta Moslavine)
Znanstveno-stručnu panel raspravu Potencijali škrleta u čaši vodila je doc. dr. sc. Zvjezdana Marković, docentica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta, među ostalim podsjetivši da se klonska selekcija provodi od 2000. godine na 13 sorti među kojima je i škrlet. Doc. dr. sc. Ana-Marija Jagatić Korenika s Agronomskg fakulteta rekla je da su pokusi pokazali da je škrlet bogat spojevima koji mu daju aromatičnost te da sadrži i polifenole koji su značajni sa zdravstvenog aspekta vina. Doc. dr. sc. Darko Preiner također s Agronomskog fakulteta istaknuo je kako je klonska slekcija završena prije tri godine i da su poboljšana genetska svojstva škrleta. Prof. dr. Ivan Pejić s Agronomskog fakulteta podsjetio je da je ekipa s fakulteta 1999. došla u Moslavinu i da je već sljedeće godine potpisan ugovor s Udrugom vinara i voćara Lujo Miklaužić i da su sada tri klona spremna za proizvodnju sadnog materijala. Dr. sc. Silvio Šimon iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskoga centra za poljoprivredu, hranu i selo rekao je da je u aircodeu u Hrvatskoj 19970 ha vinograda od kojih je 250 ha u Moslavini. Škrlet se, uključujući i Pokuplje, na 76 ha a u Moslavini na 65 ha. Na tržištu je 30 vinara sa 150.000 litara vina. U Sisačko- moslavačkoj županiji u 2016. godini proizvedeno je i prvih 8000 litara vrhunskog škrleta.

Čiji je to škrlet? (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Ivanićgrađani svoj turizam oslanjaju i na dobar stol (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)
Objavljeno 18. travnja 2018.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:
http://oblizeki.com/hajdmo-svi-na-skrletovo-party-2018-22063
http://oblizeki.com/skrlet-iz-vinarija-miklauzic-trdenic-i-miksa-autohton-sa-znakom-obrta-s-tradicijom-7527
http://oblizeki.com/moderni-moslavacki-oblizeki-za-poslije-wellnessa-17547
http://oblizeki.com/moslavina-domaja-skrleta-postaje-i-zemljom-dobrih-pjenusaca-6269
Nema komentara