Baština 4. lipanj 2012.

Mlin Kunićevih iz Loborskog Završja melje brašno za loborsku koruznu zljevku

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 9 komentara

Mlin Nikole Kunića iz Loborskg Završja jedan je od prvih nosilaca znaka Obrt  s tradicijom koji za hranu i piće od 2011. godine dodjeljuje Hrvatska obrtnička komora i to za klasičan način meljave i proizvodnje više vrsta brašna.

Mlinar je «uslužno mljevenje žita» počeo obavljati od 1983. godine, kad je položio obrtnički ispit, naslijedivši u mlinarskom obrtu oca Miju. Mlinarskim se obrtom zapravo tradicionalno bave već četiri generacije obitelji Kunić, do Nikole svi i imenom Mijo, neprekidno od 1876. godine.

Tada je pradjed današnjeg vlasnika, također Mijo Kunić (koji je mlinarski obrt izučio 1865.), zakupio mlin od grofovske obitelji Keglević, da bi kasnije obitelj mlin i otkupila. Mlin je mljeo neprekidno, pa i za vrijeme Prvoga i Drugog svjetskog rata. Vlasnikova obrtnica iz 1983., pradjedova „Sviedočba“ iz 1865. i djedova „Legitimaciona isprava“ iz 1927. godine zanimljivi su dokumenti o dugogodišnjoj tradiciji obavljanja mlinarskog obrta u obitelji Kunić u rodnom kraju.

Mlin je u prošlosti, sve do 1977. godine, radio na vodeni pogon. Kao što se vidi na starim fotografijama, tri su drvena kotača nadljevnjaka tjerala vodenom snagom tri para kamena za meljavu. Niskom meljavom prerađivali su pšenicu, kukuruz i raž. Godine 1966. mlin je preuređen na visoku meljavu s dva para čeličnih valjaka. Nakon poplave koja je uništila velik dio mlina, a 1977. je mlin preuređen na pogon električnom energijom.

Želja da očuva obiteljsku tradiciju Nikolu Kunića navodi da mlin ponovno vrati pogonu na vodu i preuredi ga u vodenicu. Na rijeci koju jednostavno zovu – Reka. Taj starinski način meljave uvelike bi pridonio turističkoj ponudi cijeloga loborskog kraja, pa mlinara u nakani podupire i lokalna zajednica.

Mlin u Loboru danas obavlja uslugu visoke i niske meljave brašna: niskom meljavom, koristeći jedan par kamena, dobiva se integralno pšenično, raženo brašno i kukuruzno brašno. Pšenično brašno tip 500 glatko i pšenično brašno tip 500 oštro, dio su klasične ponude. U loborskome je kraju, kao i gotovo cijelome Hrvatskom zagorju, omiljeno kukuruzno brašno od bijele sorte kukuruza.

U pokušaju da se približi tokovima suvremene prehrambene ponude, a i kao svojevrsne suvenire, Nikola Kunić prodaje Kunićeve žakljece (vrećice) kukurznog brašna od 1 kg, opremljene i receptom za izradu tradicijskog kolača kuruzne zlijevke. Kani, uostalom, i sam nuditi obiteljske specijalitete kao i vino iz obiteljskoga vinograda te kupinovo vino.

Srdačno preporučujemo stoga da, uz najavu, posjetite slikovit loborski kraj, crkvu Majke Božje Gorske s najsjevernijim hrvatskim pleterom, neko od četiri proščenja, a neizostavnon i obilazak Kunićeva mlina te zanimljivo uređena vrta uz potok, za koji je obitelj Kunić također nagrađivana. Nikola se nada da će bar  neki od zetova – jer ima tri kćeri Martu, Mihaelu i Margaretu – zavoljeti mlin i mlinarski posao te nastaviti «mljeti» obiteljsku tradiciju i odlična brašna od kojih možete pripremiti uistini koješta, čak i najmodernije poslastice, primjerice muffine, za najizbirljivije i za posebne događaje.

U prilog tome, iako smo kušali i zagorske štruklje i lopare, kako ih peče Nikolina majka Marija, već trideset godina mlinarica, a donosimo i tipičnu kukuruznu zlijevku po recepturi obitelji Kunić s Kunićeva žakljeca, kako je peče Nikolina supruga Snježana, mlinarica već 17 godina.

Loborska koruzna zljevka

Sastojci

• 3 jaja
• 20 g margarina
• 1 žličica šećera
• 1 žličica soli
• 500 g kukuruznog brašna
• 5 dl mlijeka
• 3 jabuke
• 2 dl kiselog vrhnja
• 1 prašak za pecivo

Priprema

Jaja, margarin, šećer i sol izmiješajte, dodajte kiselo vrhnje, kukuruzno brašno, naribane jabuke, prašak za pecivo i mlijeko. Stavite u manji namašćen lim i pecite na 200 °C 45 min.