Razgovori kompetentni 31. prosinac 2015.

Mediteranska prehrana za post i blagovanje

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 6 komentara

Dr. Vlasta Brozičević iz Poliklinike Terme Selce svojim pacijentima kao dio liječenja propisuje i preporučuje dobru hranu, mediteransku prehranu. Iako je svjetski znanstvenici preporučuju od pedesetih godina 20. stoljeća, a svjetske institucije unatrag nekoliko desetljeća, taj način prehrane još nije zaživio u svakidašnjici.

Čak ni u turizmu, iako je od 2013. na reprezentativnom popisu svjetske baštine UNESCO-a i to na prijedlog sedam zemalja, među kojima je i Hrvatska. Uvjerena u renesansu mediteranske prehrane dr. Brozičević kao jedan od novijih projekata uvodi Selected by dr. Vlasta Brozičević (Mediterranean Gourmet 2002), markicu preporuke u kojoj se izravno spajaju medicina, nutricionistika i ugostiteljstvo odnosno turizam. Predstavljamo na Oblizekima i tri odabrana restorana: Domino iz Dramlja, Kantunić iz Selca i Burin iz Crikvenice.

Mediterranean Diets

Dr. Vlasta Brozičević odmah me je zaskočila: “Sjećate li se što ste napisali prije 24 godine?” Napisali ste da je Poliklinika Terme Selce – Klinika Schwartzwald.” Odahnula sam: tada je to bila popularna tv serija i morao je, s razlogom, to biti neki veliki kompliment. Sjećam se više naše zajedničke trajne teme – mediteranske kuhinje. Ma koliko pisala o njoj, uvijek moram ustvrditi kako je nismo dovoljno iskoristili. Bila sam silno ponosna kada sam u prošlom desetljeću u knjizi “Mediteran za stolom” s Ivankom Biluš hrvatsku kuhinju prvi put ravnopravno ugradila u mediteransku, ne samo u ono što se jede u zemljama oko Sredozemnoga mora, nego što pripada tipu prehrane koji i danas stručno, izravno od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kotira kao najviše preporučivan. Mediterranean Diets još je pedesetih godina prošloga stoljeća prvi opisao Leland Allbaugh, a zatim popularizirao A. Keys, kada je boraveći u južnoj Italiji ustanovio da je u tamošnjega stanovništva smrtnost od bolesti srca i krvnih žila vrlo niska.

Čaša crnoga vina…

Suvremena medicina, a onda i nutricionistika već najmanje dva desetljeća tvrde da je glavnina tzv. civilizacijskih bolesti izravno ili neizravno posljedica načina prehrane. Upravo prehrana poput mediteranske, u kojoj pretežu namirnice biljnoga podrijetla, žitarice i povrće, voće, maslinovo ulje, riba, posebice plava, a od mesa perad i jaja te umjerena količina crnoga vina odnosno bevande povoljno djeluje na srčane bolesti, dijabetes, pretilost, rak, alkoholizam itd. Dio zasluga počiva na namirnicama, njihovu uzgoju i kombinacijama, jednostavnoj kulinarskoj pripremi i sastojcima.

Primjerice, saponini u koštunjavom voću i flavonimi u rajčici, brokuli, crvenom kupusu, agrumima, mediteranskim začinima i bilju pomažu regulaciji kolesterola u krvi. Češnjak djeluje baktericidno, različite fenolne kiseline i taninske tvari u kupusnjačama, radiču, lupinastom voću, vinu, posebice crnome, odlični su prirodni antioksidansi, lovci slobodnih radikala i biološki aktivne supstancije u prevenciji mnogih probavnih tegoba i bolesti. Uz to, obilje sunca obnavlja u čovjekovu tijelu važan vitamin D. Da i ne ponavljamo priču o mnogo poznatijim adutima mediteranske kuhinje – maslinama i maslinovu ulje, ribi, glavonošcima, rakovima i školjkama, tipičnome povrću i voću, začinskome bilju itd.

Dio svjetske baštine

No, koliko smo iskoristili te benefite, kako to vole nazvati naši ministri, govori kako smo se, boljereći kako se nismo koliko smo mogli, predstavili na ljetošnjem tjednu i forumu mediteranske kuhinje te na cijeloj milanskoj izložbi EXPO-u upravo s temom te kuhinje. Iako nam je gastronomija tobože jedan od najvažnijih stvari u turizmu i iako je od 2013. mediteranski način prehrane na reprezentativnom popisu svjetske baštine UNESCO-a i to na prijedlog sedam zemalja: Grčke, Italije, Maroka, Španjolske Portugala, Cipra i Hrvatske.

Ali, ima u nas i izuzetnih primjera, među kojima prednjači dr. Vlasta Brozičević. Procijenila sam kako je blagdansko vrijeme, kad se i kuha i peče i jede i pije više nego obično dobra prilika da podsjetimo kako sve to, i posno i mrsno možemo, ali i fino i zdravo. Osobit povod je jedan od novijih projekata ugledne liječnice –markica preporuke Selected by dr. Vlasta Brozičević (Mediterranean Gourmet 2002) u kojoj izravno spaja medicinu, nutricionizam i ugostiteljstvo odnosno turizam uopće te potiče, kako kaže, “samoodrživost našeg kraja”. To je iskustveno oslonjeno na njezin Pilot projekt zdrave prehrane u turizmu Crikveničke rivijere još od 1995.

Poliklinika Terme Selce brine o mnoštvu pacijenata

Čak i oni koji se, nasreću, nisu morali zanimati za neku od terapija što ih provodi Poliklinika Terme Selce, dr. Vlastu Brozičević prepoznat će kao liječnicu koja je, osim uz natjecateljsku stazu u službenoj crvenoj vjetrovci nekoliko Zimskih olimpijskih, stajala uz Kosteliće, Janicu i Ivicu, u njihovim najgorim danima, kad su se poslije mnogih operacija ponovno morali osoviti na svoje noge. Godinama službena liječnica hrvatske skijaške reprezentacije, članica Medicinske komisije Hrvatskoga olimpijskog odbora (HOO i Medicinske i antidoping komisije Europskoga olimpijskog odbora (EOO) te Medicinske komisije Međunarodne skijaške federacije (FIS), brinula je dijagnostici i rehabilitaciji i alpskog skijaša Kallea Palandera i nordijca Andrusa Veerpalua, ali i drugih sportaša, od nogometaša Davora Šukera i Ivice Olića do tenisača Maria Ančića i Ivana Karlovića, košarkaša Gordana Giričeka itd. Brinula je i o mnoštvu tako važnih da im i ime zaobilazi i posve anonimnih pacijenata.

Svestrana briga

 

Specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije – reumatologinja, završila je i više postdiplomskih programa o sportskoj medicini te škole akupunkture i homeopatije itd. Poslije KBC-a Rijeka i Specijalne bolnice za rehabilitaciju Thalassotherapia u Crikvenici od 1991. radi u Poliklinici Terme, kojoj je sa suprugom dr. sc. Ivanom Brozičevićem, internistom – kardiologom, suvlasnica te voditeljica odjela fizikalne medicine i terapije.

Utemeljiteljica je Biodexa, izokinetičkog referentnog Centra za Hrvatske. Dugogodišnja je suradnica vodećih hrvatskih i svjetskih stručnjaka iz rekonstruktivne kirurgije i ortopedske kirurgije, članica brojnih uglednih svjetskih udruga, i društava, gost predavač itd. Dobitnica je i mnogih priznanja. Autorica je 30-tak radova o lokomotornom sustavu, o prevenciji pada u trećoj životnoj dobi, o prevenciji deformiteta kralježnice u djece i mnogih drugih projekata. Promotor je zdrave mediteranske prehrane pri Europskoj komisiji UN-a.

Tridesetogodišnjim iskustvom u terapiji i rehabilitaciji do važnosti prehrane

Tridesetgodišnje iskustvo u fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji bolesti lokomotornog sustava svih dobi te dvadesetogodišnji rad sa sportašima i rehabilitacija sportskih povreda usmjerila ju je na još izravniju suradnju s turizmom, posebice tijesno s lokalnim ugostiteljima. Ne teoretizira o omega 3 masnim kiselinama, jodu koji udišete šetnjama uz more, nego izravno djeluje osmišljavanjem ponude i slanjem u restorane svojih pacijenata iz 86 zemalja vrlo ciljano. Strogim odabirom i neprestanom provjerom dogovorenih jelovnika, kakvoće, a i cijena, ustalila je suradnju na 10 restorana na Crikveničkoj rivijeri i još petnaestak u neposrednoj okolici. Odabrani za snimanje u tome vide i osobitu čast, a i prednost. Uostalom, za razliku od onih koji čim prođe ljeto upadnu u letargiju, stave ključ u bravu i čekaju iduće ljeto, ovi su otvoreni cijelu godinu. Bez velikih ulaganja, tumači dr. Brozičević, povećava se vrijednost njihova zajedničkog proizvoda.

Osim što u gotovo obiteljskom ozračju medicinski brinu o pacijentima, žele im u dogovoru sa suradnikom nutricionistom standardizirano udovoljiti i navikama i stilu prehrane, omogućiti poseban gastronomski doživljaj. I to ne samo onima više platežne moći nego i onima koji za svoje liječenje ionako daju i posljednju kunu. Dodaje kako je njihovim pacijentima zajedničko što su svi uglavnom na štakama. Nerijetko i vježbaju na šetnici uz more, a katkad i isplove brodom ili se odvezu u Vinariju Katunar na Krku, s kojom surađuju otpočetka i koja je proizvela i prvo posebno vino snižena alkohola, za one koji, unatoč preporukama mediteranske kuhinje koja jedina dopušta male količine, zbog različitih razloga ne mogu ni onu čašu crnoga vina dnevno.

Kreiranje i osobnih jelovnika i jela

Kreiraju se jelovnici i jela za one koji imaju problema s kardiovaskularnim ili lokomotornim sustavom, koji su u antistresnome ili programu mršavljenja. Mediteranska se prehrana preporučuje kod visokog tlaka, osteoporoze, zatim trudnicama… Uz to što je zdrava, dopušta bogat okus, raznolikost povrća i plodova mora, aromatičnoga bilja, svih grahorica. Detoksicira i poboljšava optimizam, jer primjerice boje povoljno utječu na živčani sustav, čime se smanjuje stres i povećava vitalna energija. Sve to važno je i u prevenciji cerebrovaskularnoga inzulta i uopće je blagodat za poboljšanje pamćenja, zaključuje dr. Vlasta Brozičević.

Ona se i sama, tvrdi, hrani poput svoje none. Svakog ponedjeljka i treći dan iza Božića i Nove godine jede se jačmik i fažol sa srdelama na brodet. Ili kombinacije različitih drugih grahorica, plodovi mora. Škrbna, po bodulski, odnosno škrta, štedljiva hrana? Ne. Fina i zdrava. Vidi se to i iz snimljenoga u restoranima u Dramlju, Crikvenici i Rijeci. Ako pamento isplanirate nećete se morati odreći ni domaćega kruha ni plemenitog užitka za stolom, zaljučila je dr. Vlasta Brozičević.

Čak ni jednoga od kandidata za preporuku dr. Brozičević – suhih smokava s čokoladom i kokosom s krčkoga OPG-a Rimbaldo, koji je tako dobar da su ga odmah lucidno prozvali gastroorgazmom. U Termama Selce mnogo drže do umjetnosti uopće, a kuhanje i kreiranje hrane također smatraju umjetnošću.

Objavljeno 31. prosinca 2015.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:

http://oblizeki.com/restoran-kantunic-selce-mjesto-na-kantunu-gastrootkrice-2015-16738

Domino, Dramalj: Primorska i bodulska jela majstorskom kuhačom Dalmatinca

Burin, Crikvenica: bura od namirnica i estetike na tanjuru

Mali zalogaji za veliki doček

http://oblizeki.com/sladoled-ko-sladoled-ali-sladoledni-kup-koji-napravite-sami-11598

http://oblizeki.com/kunic-na-mediteranski-na-nacin-drzavnog-kuharskog-prvaka-chefa-deana-todorovica-2757

http://oblizeki.com/tapenada-namaz-od-maslina-recept-414

http://oblizeki.com/krk-grad-i-otok-obecavajucih-okusa-12730

http://oblizeki.com/krcke-surlice-12735

http://oblizeki.com/i-krcki-prsut-i-kucu-krckoga-prsuta-%E2%80%93-srdacno-preporucujem-11701

http://oblizeki.com/krcki-ugostitelji-kuhaju-svoje-i-sve-bolje-14730

http://oblizeki.com/nono-%E2%80%93-konoba-i-uljara-s-fantasticnim-palacinkama-sa-skutom-i-smokvenjakom-12742

http://oblizeki.com/hobotnica-u-krckom-torkulu-mastovita-delikatesa-vrijedna-kusanja-12733

http://oblizeki.com/zlahtno-vrbnicko-sampanjsko-pivo-16590

http://oblizeki.com/vrbnicka-zlahtina-uz-surlice-sa-zgvacetom-i-ine-krcke-%C2%ABgracije-bozje%C2%BB-12738

http://oblizeki.com/losinj-zanimljiv-za-duge-setnje-i-za-obicne-i-za-gastronomske-14871

http://oblizeki.com/na-losinju-kuha-i-rimski-atlericar-apoksiomen-14882

http://oblizeki.com/u-velome-losinju-obvezno-dodite-u-konobu-ribarska-koliba-2775

http://oblizeki.com/miomirisi-i-okusi-losinjski-14875

http://oblizeki.com/zamamni-losinjski-specijaliteti-od-autohtone-creske-ovce-2806

http://oblizeki.com/festival-maslinova-ulja-zagreb-468

http://oblizeki.com/dva-hrvatska-proizvoda-s-europskom-oznakom-izvornosti-15461

http://oblizeki.com/prof-dr-sc-mladen-boban-do-300-ml-vina-uz-hranu-svaki-dan-najbolje-crnoga-11292

http://oblizeki.com/ivan-dolac-barrique-2006-vinarija-svirce-vino-godine-40

http://oblizeki.com/u-znaku-bakalara-za-kuhanje-i-citanje-694

http://oblizeki.com/smokva-svjeza-ili-susena-ili-smokvenjak-hib-3270