Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Gastroizlet 21. listopad 2016.

Međimurje, kak si lepo – ukusno!

medjimurje_01naslovnaS Klubom Gastronaut Oblizeki su cijeli jedan listopadski dan studijski boravili u Međimurju radi svježega dojma o enogastroponudi toga ambicioznoga kraja i vrijednih ljudi koji su dojmljivu baštinu oplemenili zanimljivim i poduzetnih idejama zbog čega im i dolazi sve više turista. I ja sam ondje bila, jela i pila i rado svoj lijepi doživljaj dijelim s vama.

Vozeći se lagano turističkim vlakićem poljskim putem između polja uz Žigin pjev Međimurje kak si lepo zeleno, z cvetičem si ti meni ograjeno, ne možete nego pomisliti: ima li danas na svijetu išta ljepše? Kukuruz šuška na vjetru – kukuruzovinu će obrati ručno radi proizvodnje cekera – buče sunčaju žute trbuhe, a malo dalje zaštićeni poludivlji krajolik otkrit će vam Drava, rijeka što s Murom omeđuje taj horvacki cvetnjak, hortus – ispiranje zlata. Nekad su ga otkupljivale otkupne stanice u Dubravi i Vidovcu, a od toga su teškoga posla, koji nije a žene, živjela cijela sela sve dolje do Pitomače.

94-godišnjak ispire dravsko zlato

Eh, kad se od ispiranja zlata živjelo... (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Eh, kad se od ispiranja zlata živjelo… (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)



Kako se to radilo nekad, kad je samo u njegovu Donjem Vidovcu na zlato išlo i po 100 čamaca i 200 ljudi, danas turistima pokazuje i prisjeća se drevne zlatarske priče do prije desetljeća aktivan, najstariji dravski ispirač zlata 94-godišnji Mato Horvat.

Jedna od faza u ispiranju zlata Eh, kad se od ispiranja zlata živjelo... (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Jedna od faza u ispiranju zlata, sada za gastronaute (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Cijeli život preživljavao je špartajući Dravom gore-dolje, spavajući u šatoru u vrbacima, s komarcima, vrtajući gusti crveni pesek zrušenih dravskih obala – žali: zbog hidrocentrala nema toga više – i probirući i ispirući sprudove šljunka što ga je voda nanosila sve do zlata, Međumurci tvrde rijetko visoke čistoće. Hvatali su ga uz pomoć žive. S ispiranjem zlata rado se danas šale kao s ispiranjem mozga, ali, iako odavno gram zlata ne stoji 42 dinara uz radničku nadnicu od osam dinara, a za gram treba prebaciti kubike i kubike šudra, sve je više zainteresiranih da u cik zore radoznalo krenu na svoju međimursku zlatnu groznicu.

Sve zanimljivija turistička destinacija

Vaša urednica uživa na čistom zraku i na dravskom sprudu (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Vaša urednica uživa na čistom zraku i na dravskom sprudu (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Međimurje je pak danas u potrazi za svojim novim zlatima. Međimurci svoj kraj uspoređuju doduše s morem – Da je morje kak Međimurje lahko bi ga spil… – ali kako su od njega udaljeni i iako maleni, posljednjih godina postižu izuzetne, i brojčano dojmljive rezultate.

Koncentracija novinara (slijeva nadesno Božica Brkan, Goran Gazdek, Mirjana; vjekoslav madunić) na Rudija Grulu (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Koncentracija novinara (slijeva nadesno Božica Brkan, Goran Gazdek, Mirjana Žugec Pavičić i Vjeko Madunić) na Rudija Grulu (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Kako mi govori Rudi Grula, voditelj ureda Turističke zajednice Međimurja, do prije tri godine imali su 80 posto individualnih turista, a sada, obrnuto, individualnih imaju 20 posto. Dolasci im rastu za pet, ali noćenja za čak 20 posto, što znači da se boravak produžuje. Prošle su godine imali 111.000 noćenja i 28.000 dolazaka. Uz to, novi im gosti, osobito lovci i poslovnjaci te, poput obilaska vinske cestre oldtajmerima, kojekakvi meraklije i više troše, prosječno 47 eura.

Čak 53 posto gostiju su stranci (Slovenci, Nijemci, Austrijanci, Poljaci…), a od domaćih najviše je iz Istre i Kvarnera te Zagreba. Imaju 1600 kreveta u hotelu Sv. Martin na Muri, uz toplice, ali i privatnih. Prošle godine otvorili su i prvi kamp. Omiljeno su stjecište osobito poklonika prirode, i zaštićene, koji cijeli kraj mogu obići i biciklom te enogastronomije. Do kraja godine predstoji im voćarski festival, Martinje, adventski događaji…

Među 100 vodećih hrvatskih restorana i tri međimurska

Možete se samo gostiti, a jelo možete sami pripremati i još i snimiti! (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Možete se samo gostiti, a jelo možete sami pripremati i još i snimiti! (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

O veliku trudu i zanimljivim prepoznatim idejama svjedoče i brojna domaća i inozemna, međunarodna priznanja, primjerice za europsku destinaciju izvrsnosti a i tri restorana u Abisalovim 100 vodećih hrvatskih restorana i u 21. izdanju za 2016./2017. godinu članove Kluba Gastronauta odvelo je 13. (s obzirom da je potrajalo dugo u noć može se reći i 14.!) listopada 2016. na jednodnevni studijski obilazak Međimurja ili, kako bi rekla urednica Karin Mimica, na provjeru vodiča od stranice od 194. do stranice 199.

Mistični okusi Međimurja

Sve za gosta: Martinjaši kao Zrinski, Tanja kao Katarina a Marijan kao Nikola (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Sve za gosta: Martinjaši kao Zrinski, Tanja kao Katarina a Marijan kao Nikola (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Završili smo u Međimurskim dvorima u Lopatincu na tematskoj večeri, koja je tek jedan od primjera zanimljivog poduzetničkog dara Marijana i Tatjane Martinjaš, koji su spojili ugostiteljstvo i turizam, restoran i agenciju Etno-art Travel. Marijan Martinjaš, sa svojim timom pripremio je tematsku večeru Mistični okusi Međimurja sa šest slijedova: Pozojov tanjur (pozoj je zmaj, a tanjur je sadržavao meso z tiblice, dimljeni juneći jezici, sir turoš, domaći dimljeni sir s bučinim košticama); Kugačova krem juha od vrganja poslužena u kruhu); Pikačovi špikači od telećeg pečenja sa šiškrlinima (u umaku od vrhnja i crvene horgoške paprike s valjušcima od kukuruznog brašna i krumpira) te Zvončarsko kiselje od svježeg sezonskog povrća (salata); Pozojovi hlebeki z naše pećnice; Patuljčekova pečena raca s nadjevom od hajdinske kaše i guščje jetre Vilinsko slatkovje: međimurska gibanica.

Samo jedan od slijedova: krem juha od vrganja poslužena u kruhu (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Samo jedan od slijedova: krem juha od vrganja poslužena u kruhu (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Kroz večeru praćenu zvukom cimbala vodili su domaćini odjeveni u Zrinske, Katarinu i Nikolu, kojima su tijekom večere između gostiju izabrani vitez i dvorska dama, a priču su pripovijedale studentice čakovečkoga Veleučilišta Veronika, Matea i Kristina.

Radionica za trgance i štrukle

Radionica: novinari Marija Barić i Vjeko Madunić pripremaju savijaču s bučama i makon (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Radionica: novinari Marija Barić i Vjeko Madunić pripremaju savijaču s bučama i makon (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)



S međimurskim jelima sljubljivana su vina PZ Svirče, ponajprije autohtona od sorta bogdanuša, opolo, pošip, plavac te prošek. Govori to o povezivanju ne samo kontinentalnoga i jadranskoga dijela hrvatskoga stola nego i o tome, kao poruka s juga, s otoka Hvara, Andrije Carića, direktroa PZ Svirče, vinarima Međimurja za koje je najveći broj sorta vinove loze preporučenih za sadnju, kako i autohtona vina mogu osvajati vrhunskom kvalitetom te da tu imaju prostora za iskazati se.

Baš rembrantski: razvlačenje tijesta (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Baš rembrantski: razvlačenje tijesta (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Tome može pridonijeti i uz restoran Međimurski dvori Kulinarska radionica Etno Art Chef u kojoj su se gastronauti uz pomoć chefice Slađane Herman okušali u pripremi međimurskih specijaliteta trganaca i štrukla s bučama i makom. Međimurci je, zanimljivo, zovu – pogačom.Mene je to podsjetilo i na još prijeratnu Štruklijadu sa pedesetak štrukla u tadašnjoj Međimurskoj hiži, koja je izgorjela i nije obnovljena, a odlična je preteča današnjim međimurskim restoranima koju ne treba zaboraviti.

Kolinje kod Mamice

Sandra Nedeljko predtavlja gastronautima taljenje čvaraka (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Sandra Nedeljko predstavlja gastronautima topljenje čvaraka (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Naša međimurska gastropriča ovaj je put počela ujutro, kao što bi pristajalo i u stvarnosti, temom kolinja i kolinskih jela u restoranu Mamica (Međimurci tako zovu baku!) Sandre Nedeljko u Pušćinama. Dočekali su nas rakija i višnjevac te kuhano vino kao da baš u hladno jutro moramo pospremiti tovljenika na galge, salovi kolači, kako tu zovu salenjake, prezvuršt… A zatim i topljenje čvaraka s proračunom koliko će nam ispasti čvaraka, a koliko masti, zatim nadijevanje čurki, kobasica, dakako s hajdinskom kašom, ali bez mnogo začina. Kušali smo i crne čurke s krvlju i bele čurke bez nje, kotlete z kalapajsanim kalamperom, hladnetinu, kolinsku juhu i plućic na kiselo.

Nadijevanje crnih čurki (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Nadijevanje crnih čurki (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Važna tema bile su za Međimurje tipične slanine odnosno kuhana pa mljevena svježa tvrda leđna slanina najbliskija zagorskoj kosanoj masti odnosno slovenskoj zaseki. Neizostavna je, jer bez nje ne može meso z lodrice, a mi smo slanine kušali s kelešicom, fantastičnom tvrdom beskvasnom pogačom. Potočiše nam vina Belović i Lovrec.

Medeni vrt i cekeri od komušine

Za jedan ceker i šest-sedam sati (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Za jedan ceker Tereziji Pintarić potrebno je i šest-sedam sati (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Nastavismo u Medenom vrtu u Črečanu, ovjenčanom nagrada za agroturizam, gdje nam je Tatjana Šardi predstavila proizvodnju meda i proizvoda od njega, a Terezija Pintarić pletenje cekera od luščinja, komušine, najbolje od trdunca, starinskih sorta kukuruza ili zlatka. Ovisno oveličini, za jedan dobar ceker potrebno je i šest-sedam sati. Bio je to nekad, a i sad je ženski dinar za trošak za kuću, samo što se sada time bave različite udruge, a nekad još nezaboravljen Međimurjeplet. Tu nam potočiše, naravno, medicu.

Mala hiža, velika jela

Prem mišljenju urednice Oblizeka u Maloj hiži sve je vrijedno da se ovjekovječi (Fotografija Miljenko brezak / Oblizeki)

Prema mišljenju urednice Oblizeka u Maloj hiži sve je vrijedno da se ovjekovječi (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Završismo u meni i dalje nenadmašnom najstarijem od tri međimurska u stotinu hrvatskih odabranih restorana Maloj hiži u Mačkovcu, restoranu koji svaki put kad ga u 16 godina postojanja posjetim – a prođe i nešto godina između – odskoči kao primjetno i postojano bolji i bolji. Moram ponoviti naslov jednoga od svojih tekstova o tome restoranu – Velika jela Male hiže.

Sladoled ob buče s bučinim košticama (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Sladoled ob buče s karameliziranim bučinim košticama (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Osim što njeguje temeljno međimursku, po mojemu uz zagorsku i najdojmljiviju od hrvatskih kuhinja, vlasnik Branko Tomašić čudo je kreativne kuhinje kakvu u nas rijetko nalazimo. Jela su to za sva čula u kojima je okus skladan i nikad zanemaren na račun izuzetno maštovitog izgleda. I najjednostavnija jela! Valjda zato – a i restoran je još dodatno i zbog Tjedna restorana bio krcat! – predstaviše međimurske juhe, ponajprije jesenske, pretepenu juhu (s pritepom od vrhnja i s mesom z tiblice) i juhu od buče, te, poslije Mamičina kolinskoga uvoda, i samo meso z tiblice.

Meso z tiblice zaštićena zemljopisnog podrijetla

Brankova ukusna priča iz tiblice ravno na Božičina nepca i, dakako, u tekst (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Brankova ukusna priča iz tiblice ravno na Božičina nepca i, dakako, u tekst (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)



Vrhunski pripremljeno – čine to sami u novoj kuhinji i pušnici, iako ga proizvodi i Vajda i nekoliko OPG-a – i prezentirano. Najbolja promocija svježe zemljopisno zaštićenoga međimurskoga proizvoda (zasad u nacionalnim okvirima). Iako slične inačice imaju i Podravci (meso z lodrice), Moslavci (meso z banjice/žbanjice/ z masti), Slavonci, Međimurci mogu biti ponosni što su učinili s tim dijelom svoje tradicije.

Tradicija prezentirana na rijetko dojmljiv način (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Tradicija prezentirana na rijetko dojmljiv način (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Ne mogu pojmiti tko bi ga na tanjuru oplemenio bolje od Branka i njegove malohižne ekipe, primjerice i s blinima, palačinkicama od hejdina brašna sa šalšom od rajčice, te pekmezima od šljiva i od buče s crvenim paprom te koječega što ih je Branko vlastoručno ispekao dok se za cvatnje ambrozije odmetnuo na Pag. Zaokružio je sladoledom od buče posutim karameliziranim bučinim sjemenkama i listićem mente te vinima Dvanajščak-Kozol i Štampar. Nije izostao ni Pušipel, kako Međimurci zovu bijelo vino koje mi Moslavci zovemo Moslavcem prema istoimenoj sorti vinove loze, i jedni i drugi držeći ga autohotnim.

Ukratko, poslije tako lijepog dana shvatit ćete da sam u dvojbi je li prije rečeno kak pri jelu, tak pri delu ili kak pri delu, tak pri jelu.

Objavljeno 21. listopada 2016.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:

http://oblizeki.com/prekmurska-medimurska-bregovska-gibanica-pita-kralus-cak-i-nepecena-11563

http://oblizeki.com/cvarci-od-nusproizvoda-do-specijaliteta-9577

http://oblizeki.com/kruha-i-masti-molim-9612

ttp://oblizeki.com/slavonski-cvarci-galovic-zagreb-116

http://oblizeki.com/cvanciger-ili-tradcionalne-cesnjovke-tlacenica-cvarci-kulen-krvavice-i-bijeli-spek-%E2%80%93-podbradnjak-8084

http://oblizeki.com/zagorske-slastice-s-cvarcima-i-cvirkima-6373

http://oblizeki.com/recept-pogacice-sa-cvarcima-132

http://oblizeki.com/slavonska-sunka-do-zastite-povijesnom-svojom-pasminom-crnom-slavonskom-svinjom-2-10423

http://oblizeki.com/spek-i-panceta-lijepo-narezani-za-osvajanje-svijeta-9671

http://oblizeki.com/kuhana-domaca-dimljena-susena-sunka-u-ulju-bolja-od-mesa-iz-banjice-zbanjice-tiblice-lodrice-17951

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

1 komentar

  1. […] gastronautskoga izleta u Međimurje ponijela sam vrlo ukusne dojmove. Ma koliko poznavala taj čudesan kraj, svaki put otkrijem nešto […]

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.