Stare recepture 21. rujan 2015.

Magdini zdigani škrukli

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 5 komentara

Kaj se peklo v Magdinoj hiže? Na to nam pitanje malim istraživanjem odgovara etnolog Tibor Martan na svoj zanimljiv i slikovit načina. Nadam se da ćete pokušati pripremiti dizane vankuše na način Madžareva. Magdina hiža je manji tradicijski stambeni objekt smješten na području Grada Novog Marofa u naselju Madžarevu u danas napuštenom zaseoku Gradišće. Hiža nosi naziv po imenu svoje posljednje vlasnice Magdalene Vragović koja je u njoj bila trajno nastanjena gotovo do svoje smrti. Načinom gradnje, materijalom i glavnim konstrukcijskim elementima Magdina hiža predstavlja graditeljsko umijeće samoukih graditelja novomarofskog kraja i arhaičnost gradnje te posjeduje ambijentalnu vrijednost.

Hižu su sami svojim rukama podigli Magdalena sa svojim suprugom Franjom. Za izradu hiže bračni je par Vragović koristio isključivo pruće, glinu i slamu tj. hižu su gradili starom tehnikom gradnje kuća poznatom pod nazivom pleter. Hiža ima dvije prostorije: glavnu kućnu prostoriju gdje su boravili i pripremali hranu – kunju i komoru koja je služila kao spavaonica i spremište te tavanski dio, parmu, koji je služio za smještaj sijena.

Uz hižu su podigli i gospodarski objekt građen istom tehnikom. Objekt je srušen, a njegova posebnost se očitovala u tome što su sve gospodarske građevine (staja, kokošinjac, svinjac i ostava) bile objedinjene pod jednim krovom i međusobno povezane unutrašnjim predvorjem – ganjkom. Rekonstrukcija gospodarskog objekta revitalizirala bi okućnicu u cijelosti prema izgledu okućnica s početka 19. stoljeća.

Danas je u Magdinoj hiži smještena manja Etnografska zbirka s ciljem prezentacije narodnog života i običaja novomarofskog kraja djeci i odraslima. Dio izloženih predmeta nekada je u svakodnevnom životu i radu koristila i sama Magdalena Vragović.

Spomen na Magdalenu Vragović kao pobožnu ženu, vrijednu domaćicu i izvrsnu kuharicu  danas čuvaju njezini unuci. Pamte i njezinu biografiju. Magdalena Vragović rođena je 1901. godine od majke Jane i oca Mije Turkovića u mjestu Grana nadomak Novog Marofa. Oko 1925. godine Magdalena se udala za Franju Vragovića, samoukog cimermana. Magdalena i Franjo mnogo su zajedničkih godina života proveli u kući Franjinog oca Tome i pomajke Terezije na obiteljskom posjedu u blizini ruševina kaštela Grebengrada iznad Madžareva, gdje je Franjo odrastao uz tri sestre Francisku, Ceciliju i Doroteju. Magdalena i Franjo imali su šestero djece: sinove Vida i Tomu te kćeri Mariju, Anu, Katarinu i Zoru koja je umrla kao trogodišnja djevojčica.

Kao stariji ljudi nakon odlaska djece iz obitelji, sredinom 20. stoljeća, odlučuju napustiti predio Grebengrada i spusti se bliže “civilizaciji” i župnoj crkvi Sv. Vida i Sv. Jurja u Madžarevu. Kupuju dio pašnjaka u predjelu Madžareva zvanom Gradišće i grade novi dom u kojem su sretno i zadovoljno preživjeli jesen svojih života. Franjo Vragović je umro iznenada uslijed teške prehlade 1961. godine, a Magdalena je preminula je 1974. godine.

– Baka Magda je bila iznimna žena! Pekla je najbolje zdigane štrukle! – tvrdi njezin unuk Vladimir, a njegova supruga Ana i danas izrađuje štrukle po Magdinoj recepturi.

– Mamini štrukli su bili veliki kak opanjci, a v sir je znala deti beli grijes! Nigdar nisem jela bolše štrukle! – Magdine štrukle opisuje njezina kći Katarina.

Štrukle koje je spremala Magdalena tradicijska kuhinja novomarofskog kraja naziva zdiganim, slatkim štruklima ili svatovskim štruklima. U tijesto ovih štruklov dodavao se kvasac, a kasnije i pecivni prašak. Nadjev je u pravilu bio sladak tj. začinjen većom količinom šećera. Ovi štrukli bili su neizostavan dio i svečane svadbene večere.

Magdini zdigani škrukli  

Sastojci

Tijesto                         

• 500 g glatkoga brašna
  1 kvasac
  1 žlica šećera
  malo soli
  2 žutanjka
  ½ praška za pecivo
  1 dl ulja
  mlako mlijeko po potrebi

Nadjev 1

• 600 g svježega kravljeg sira
  snijeg od 2 bjelanjka
  1 žlica šećera
  malo soli
  malo bijeloga pšeničnog griza

Nadjev 2

• 250 g oraha ili maka ili rogčaa
• 150 g šećera
• 4 dl vrućega mlijeka

Za premazivanje

• kiselo vrhnje
• putar

Priprema

Od navedenih sastojaka umijesite tijesto te ga razvaljajte na debljinu 0,5 cm. Na tijesto rasporedite nadjev. Sredinu tijesta zarežite u križ i namotavajte ga prema krajevima tako da dobijete puni krug. Pomoću tanjurića režite štrukle koje slažite u namašćen lim. Štrukle ostavite da se dižu oko 30 min. Zatim ih premažite kiselim vrhnjem i preko svega rasporedite listiće putra. Možete pripremiti ili nadjev od sira ili nadjev od rogača, oraha ili maka. Vrućim mlijekom preljte masu šećera i oraha ili rogača ili maka.

Objavljeno 21. rujna 2015.

Podsjećamo na srodne teme na Oblizekima:

http://oblizeki.com/janino-s-tikvama-na-stol-15546

http://oblizeki.com/vilinski-medenjaki-i-kruscici-grofice-lujze-na-vilinskom-igriscu-15435

http://oblizeki.com/slatki-cvibok-ane-martan-15811