Kultura stola 24. lipanj 2026.

Madeleine ili Matoš u Francusku, Proust u Slavoniju

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Danas sam opet ručao samo čaj – poznati se Matoš iz Pariza ponovno čuo i na završnici 10. Dana Antuna Gustava Matoša u Francuskom institutu u Zagrebu na pjesnikov rođendan 13. lipnja 2026. Čuo se i Cesarićev Trubač sa Seine, predstavljena su i nova izdanja iz pera A.G.M-a povezana s Francuskom ili nadahnutih njime. Domaćini su bili Jeanne de Wendel, ravnateljica Francuskog instituta u Hrvatskoj i savjetnica za suradnju i kulturnu djelatnost Francuskoga veleposlanstva, i Mirko Ćurić, potpredsjednik DHK i predsjednik Ogranka Slavonsko-baranjsko-srijemskog DHK i ravnatelj Srednje strukovne škole Antuna Horvata.

Iako je međunarodna manifestacija i prije bila popraćena  mirisima i okusima, ove je godine u okviru programa Matoš i francuska kultura i tu odskočila. U središtu su bile francusko-hrvatske gastronomske i enološke veze te su predstavljena  dva izvrsna projekta Srednje strukovne škola Antuna Horvata iz Đakova: Jelovnici pronađenog vremena, Srednje strukovne škole Antuna Horvata i Ugostiteljsko-turističke škole iz Osijeka, nadahnutoga primjenom francuske visoke kuhinje na đakovačkom Nadbiskupskom dvoru početkom XX. stoljeća te projekt Đakovačka vina i francuska vinska tradicija, uz kušanje šampionske graševine i zlatne frankovke berba 2025. iz Vinograda Srednje strukovne škole A. Horvata u Trnavi. O vinu je govorio nastavnik i bordoški đak Ivan Išasegi a profesorica Marija Katilović predstavila je projekte i boravak đakovačkih srednjoškolaca i Nici, u srodnoj školi i restoranima, a Alen Marković s učenicima svoje brodske Obrtničko-tehničke škole u zanimanju konobar oživjeli su koktele koje su kreirali.

Predstavljen je Menu Osijek à la mode française, iz dijela projekta Ugostiteljsko turističke škole iz Osijeka, koji je vodio nastavnik Ivan Gašpić: Baršunasta juha od zelenih šparoga s nježnim vrtnim notama (Soupe d’asperges vertes veloutée aux délicates notes du jardin), Okus divljači u reduciranom vinskom umaku sa zelenim paprom (Le goût du gibier dans une sauce au vin réduite au poivre vert) a mogao se kušati desert Narančina čarolija (La magie de l’orange).

Profesorica Marija Katilović ispričala je i s kolegicom Nevenkom Kokalović – poznajemo ih iz niz zanimljivih đakovačkih zavičajnih gastroprojektaka o kojima su Oblizeki višekratno pisali – oživjela francusko-đakovačku priču ne o Proustovoj potrazi za izgubljenim vremenom, nego – Jelovnici pronađenog vremena:

Jelovnici pronađenoga vremena nadograđuju uspjehe prethodnih projekata  Arheolozi jučerašnjeg svijeta (2023.) i Pronađeni u prijevodu (2024.) koje povezuje književnost, povijest i gastronomiju u novi oblik kulturnog i turističkog proizvoda. Inspiriran Proustovim poimanjem hrane kao čuvarice sjećanja, projekt oživljava jelovnike biskupa Akšamovića (1912.–1936.) iz Nadbiskupijskog arhiva u Đakovu, gdje su zabilježeni utjecaji visoke francuske kuhinje na hrvatsku građansku gastronomiju. Ideja za projekt inspirirana je slavnim piscem Marcelom Proustom koji je smatrao kako se proteklo, naizgled izgubljeno vrijeme, može pronaći i u okusima i mirisima hrane, u oživljavanju naizgled izgubljenog i zaboravljenog vremena. Poznato je da u Proustovoj estetici gastronomija postaje umjetnost pamćenja: Okusom se oslobađa prošlost, a umjetnošću se ona pretvara u smisao. Time Proust spaja tijelo i duh, svakodnevicu i metafiziku — dokazuje da se najveće spoznaje mogu roditi iz najjednostavnijih iskustava.

Istraživanjem u Arhivu Đakovačko-osječke nadbiskupije otkrili su niz jelovnika s jelima koji su se pripremala za različite važne prigode. Riječ je o, pojednostavljeno, slavonskoj, odnosno hrvatskoj prilagodbi visoke francuske kuhinje što nije česta pojava u hrvatskom društvu na početku 20. stoljeća. Oni su to odmah vidjeli kao mogućnost povezivanja i predstavljanja svoga grada kroz nepoznatu gastronomsku poveznicu Đakova i Francuske u turističke svrhe. Na većini jelovnika, na vrhu papira, navedeno je mjesto (Djakovo) ili inicijal („Đ“) te datum. Na 5 jelovnika naveden je datum bez godine. Na vrhu svakog jelovnika je tiskanim slovima napisano MENU, a ispod je pisaćom mašinom napisan tekst sa sadržajem pojedinog obroka.

Učenici dviju

partnerskih škola istraživali su, rekonstruirali i modernizirali izvorne jelovnike, stvarajući dva povijesno gastronomska menija: Meni Đakovo à la carte, slavonsko-francuski meni s lokalnim namirnicama i francuskim tehnikama, i  Meni Osijek à la mode française, interpretaciju francuskih jela prilagođena srednjoeuropskom ukusu. Menije su testirali u školskim kuhinjama i ponudili ih u pilot restoranima u Đakovu i Osijeku kao novi turistički proizvod. Jelovnike će pratiti brošura i promotivni video Jelovnici pronađenog vremena, s QR kodom koji vodi na digitalni katalog recepata i arhivske priče o svakom jelu. U sklopu tjedna frankofonije u Hrvatskoj Ugostiteljsko-turistička škola Osijek i Srednja strukovna škola Antuna Horvata Đakovo  oba menija prezentirat će predstavništvu Francuske alijanse u Osijeku. Također će prijedlog menija dostaviti zainteresiranim lokalnim restoranima. Projekt također obuhvaća i edukativne radionice, istraživanja, književno-gastronomske susrete, radionice za osnovne škole te završnu javnu manifestaciju Dan okusa pronađenog vremena.

Gospođa Katilović ističe da projekt spaja kulinarstvo, kulturu i umjetnost, potiče poduzetništvo i promiče turizam kao multidisciplinarno polje. Zanimljivo je da su u školi na praktičnoj nastavi učenici izradili hrvatsku varijantu madeleine kolačića (osmislili su recept i izgled kolačića te novi gastro-proizvod koji su nazvali đakovački madeleine s okusom šljive ili oraha koja, ima korijene u slavonskoj i đakovačkoj tradiciji, budi sjećanja i miris djetinjstva, te u sebi nosi Proustovu ideju pamćenja kroz okus. (Čitatelje Oblizeka podsjećam na hrvatske šape punjene pekmezom od šljiva s Babičinih kolača o kojima sam donijela priču 2022.)

Srednjoškolci su na radionicama Okusi vremena – mirisi djetinjstva za mlađe učenike, osnovce, partnere projekta, i to kuhari i slastičari te konobari, poduprti budućim fotografima, zajedno kuhali s motivom Proustove madeleine, prilagođene lokalnim recepturama i tradiciji slavonskog domaćinstva početkom 20. stoljeća. Interdisciplinarno su rasturili kurikul, kratko rečeno, jer su povezali tu i jezike, francuski i hrvatski, povijest, zemljopis, od Slavonije sve do Strasbourga i Provance, oživjevši francusku kuhinje s početka 20. stoljeća, Belle Époque. Poduzetno i kreativno upoznaje se, analizira, reinterpretira. Sve do novoga Turističkog proizvoda projekta Menu du temps retrouvé. Đakovački srednjoškolvi radili su i Povarak od oraha u vinskom šatou, a osmislili su Đakovački madelene i rekonstruirali jelovnik s biskupskog dvora. U Francuskom institutut u Zagrebu smo zahvaljujući Matošu i njegovu rođendanu imali  priliku kušati Đakovački madeleine, kako ga opisaše u projektu, uravnotežen u okusu i izgledu te odiše jednostavnošću i otmjenošću, u skladu s francuskom kulinarskom tradicijom iz koje izvorno potječe.

Đakovački madeleine (Kreativna radionica Proust na tanjuru, Slastičarska radionica Srednje strukovne škole Antun Horvat, Đakovo)

Sastojci

150 g maslaca
150 g šećera
3 jaja
150 g brašna glatkoga1žličica praška za pecivo
1 vanilin šeer
naribana korica 1 limuna
50 g mljevenih oraha
2-3 žlice džema od šljiva
cimet po želji

Priprema

Rastopite maslac i ostavite ga da se ohladi. U zdjeli umutite jaja i šećer da smjesa postane pjenasta. Pomiješajte brašno, prašak za pecivo i vanilin šećer, zatim ih dodajte u smjesu jaja i šećera. Dodajte naribanu limunovu koricu limuna i ohlađeni maslac te sve dobro sjedinite. U polovicu tijesta umiješajte mljevene orahe. Kalupe za madeleine namažite maslacem i pospite brašnom. U svaki kalup stavite malo tijesta s orasima, zatim žličicu džema od šljiva, pa na vrh dodajte malo tijesta bez oraha da prekrije džem. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 190°C oko 10-12 min, da madeleine dobiju zlatno-smeđu boju. Ostavite da se malo ohlade, pa pažljivo izvadite iz kalupa.

Objavljeno 24. lipnja 2025.