Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Stare recepture 28. listopad 2011.

Lumblija – korčulanski okus ljubavnog nezaborava

Čula sam priču o lumbliji, ali kušala sam je tek pošto mi ju je darivao moj dugogodišnji suradnik, jedan od najpoznatijih hrvatskih profesora, znalaca agronoma, profesora sa zagrebačke Agronomije i pisaca o vinogradima i vinu, Korčulanin prof. dr. sc. Nikola Mirošević.

K meni je stigla kao suvenir s otoka, iako se, po svim mojim kopanjima i istraživanjima po literaturi i sjećanjima tradicionalno peče na otoku samo o blagdanu Svih Svetih u Blatu i u Vela Luci.

Iako se obično tvrdi da se ne pamti zbog čega se ta slastica pekla samo u tome dijelu otoka, Blaćani bilježe izrijekom da je lumblija njihova te da se otokom proširila udajom Blajki u druga mjesta in a otoku i izvan njega. Dinko Oreb o toj poveznici francuske i hrvatske kulture i tradicije kroz gastronomski unikat, kako je naziva, piše:

Lumblija se u Blatu priprema već skoro 200 godina, a priča o njenom nastanku seže u doba Napoleona. Kada je Napoleon  osvojio Dalmaciju i ukinuo Dubrovačku Republiku, francuska je vojska zaposjela otok Korčulu i pripojila ga Kotaru Dubrovnik odredivši i budućnost otoka Korčule. (…) Francuska vladavina u Dalmaciji trajala je devet godina, a 1811. godine otok Korčula prelazi u ruke Engleza. (…)
Priča  koja i danas prati ritual spravljanja lumblije govori o ljubavi dvoje mladih… (…) Odlaskom francuske vojske, odlazi i vojnik-pekar i na rastanku svojoj dragoj poklanja kolač izgovarajući “n’ublie” (ne zaboravi). Vojnik je otišao, otišla je  francuska vladavina, mlada Blajka i njeno ime utopili su se u nebrojenim ljubavnim pričama, ali je kolač lumblija ostao kao spomen. Onako kako je djevojka čula izgovorene riječi “n’ublie”, njoj su zazvučale kao lumblija… (…)
Od toga doba lumblija se u Blatu spravlja od posebnih sastojaka i začina (badem, orah, suhice, naranča, limun, varenik…)  koji se počinju pripremati i sakupljati u ljeto. Vrijeme kada se lumblija peče je doba sjećanja na najmilije, početkom studenoga. Po tome je održala svoje značenje  u početnom obliku, sjećanje i veza s voljenom osobom, a danas često znači i vezu sa rodnim krajem. Poznat je veliki egzodus Blaćana u zemlje Južne Amerike i Australiju. Te su veze do danas ostale vrlo jake, pa su proteklih godina često puta blatskim iseljenicima diljem svijeta stizali paketi iz rodnoga kraja u kojima su bile lumblije, smokve i ostali domaći proizvodi. Lumblije se redovito poklanjaju rodbini, susjedima i prijateljima. “Ne zaboravi me” poruka je koja se svake godine šalje i dugo, dugo traje.

Lumblija cijela (Snimio Nenad Kosović)

Lumblija cijela (Snimio Nenad Kosović)

U novije vrijeme lumblije s porukom “ne ‘oublie pas”, “ne zaboravi me” peku i kao otočki suvenir. Uz druge i učenici Srednje škole Blato  za nedjeljnu degustaciju ispred tamošnje župne crkve Svih Svetih. Ta je krasno začinjena i otočkim jezikom (cukar, musćada, kanela, aniž, minduli, ćikara uja i varenika, lemun…). Od više receptura – jer recepti se prenose u obiteljima s koljena na koljeno i svatko je stvorio male tajne kako bi njihova lumblija bila što bolja – odabrala sam najjednostavniju, prilagođenu da je možemo pripremiti i mi koji smo daleko od Korčule, a koja  je nasličnija onoj koju mi je prije više godina povjerio kolega novinar s Korčule Nenad Kosović. On je napisao:

Blaćani će vam reći da je lumblija proizvod svega onog lijepog, zdravog i domaćeg öto je siromašni seljak kroz godinu dana odvajao i sačuvao za te dane kako se ne bi zaboravilo na sve one drage ljude kojih više nema na ovome svijetu.

Nakon blagoslova u crkvi, lumblija se degustira po blatskim domovima uz bićerin prošeka,  mandarine ili dva-tri mindola, uz oavezne komentare o okusu i razmjenu savjeta i iskustava u njezinoj pripremi. Daruje se susjedima, u paketima šalje rodbini i prijateljima izvan mjesta.

Brojni  blatski iseljenici stoljećima su išli trbuhom za kruhom u daleke prekomorske zemlje. Lumblija je tako znala mjesecima putovati u mizernim iseljeničkim kuferima po palubama brodova ili u poštanskim vrećama. Bila je ne samo dnevni zalogaj, već i veza s rodnom grudom, dokazujući pritom još jedno njezino tipično svojstvo – zadržavanje svježine okusa i mirisa mjesecima nakon öto je izašla s ognjišta korčulanskih konoba i potleušica.

Dio onog značenja “ne zaboravi me” lumblija je dakako zadržala i za sebe samu. Zato obavezno kušajte ovaj neobičan kruh čiji  pomalo mističan okus i miris sigurno nećete zaboraviti.

Lumblija

Lumblija narezana (Snimio Nenad Kosović)

Lumblija narezana (Snimio Nenad Kosović)

 

Sastojci

  • 1000-1500 g brašna
  • 2 kockice kvasca
  • 1,5 dl mlijeka
  • 300 g šećera
  • 2-3 vrećice vanilin šećera
  • 250 g otopljenoga maslaca ili margarina
  • 1 dl maslinova ili miješanoga ili suncokretova ulja
  • 100 g sjeckanih prženih badema
  • 100 g  sjeckanih oraha
  • 100 g grožđica namočenih u vareniku, prošeku, lozovači ili rumu
  • mljeveni muškatni oraščić
  • mljeveni klinčić
  • mljeveni cimet
  • anis  i(li) koromač
  • ribana limunova korica
  • ribana narančina korica
  • malo soli

Priprema

Zamijesite kvasac u mlakome mlijeku s malo šećera i brašna. S ostatkom brašna na suho pomiješajte ostatak šećera, začina, sjeckane bademe i ocijeđene grožđice. Dodajte dignuti kvasac i umijesite tijesto. Kada tijesto uzraste, podijelite ga na četiri-pet okruglih kruščića i posložite u namašćeni lim za pečenje. Pecite ih na 150-180 °C, ovisno o temperaturi, 40-60 min. Pečene lumblije prije nego se potpuno ohlade premažite varenikom, prošekom, lozovačom ili rumom i pospite šećerom.

Lumblija putuje svijetom (Snimio Nenad Kosović)

Lumblija putuje svijetom (Snimio Nenad Kosović)

Nije naodmet

Lumbliju preporučujemo poslužiti kad odstoji najmanje dan. Podsjećamo da se lumblija tradicionalno pekla s maslinovim uljem. Za one koji se još nisu susreli s izrazom varenik, podsjećamo kako je to sirup od mošta nekoga od sjajnih korčulanskih vina, koji se nekoliko sati lagano kuha da ne zakipi kako bi se reducirao u taman, slatki sirup naročitoga okusa. Tijekom cijele zime Korčulanke su ga nekad dodavale u kolače, meso i druga jela. Iu lumbliju, dakako, za koju tvrde da mu ima zahvaliti svoju tamnu boju i osobit okus. Ako nemate varenika, možete ga zamijeniti razvodnjenim medom. Recepture možete usporediti s onima na Coolinarici te na Gurmanoteci.

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

3 komentara

  1. […] Na kraju sam se koncentrirala samo na “vinska jela” – od mošta brački varenik (to nije ni izdaleka srodno varenikima ruske, bjeloruske i litavske kuhinje!), vrgoračku biklu (Biklijada se održava početkom listopada!) i istarsku supu odnosno supicu o kojoj sam svojedobno polemizirala uz objavu jedne od naših kuharica da li je piće ili je jelo. Kad je tome tako, što ne bismo polemizirali i radi li s emožda o začinu, s obzirom na to da se, primjerice, varenik dodaju korčulanskoj lumbliji. […]

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.