Kuhano vino bez cirkusiranja
Kuhano vino najviše volim piti na otvorenome: izvana štipa ledena studen, a iznutra grije mirisna vrelina. (Nisam ni pojmila do ovoga trenutka da je kuhano vino na otvoreno gotovo duplo skuplje nego u pristojnoj gradskoj birtiji!)
To je meni pojam skijanja: drugi se spuštaju niz strmoglavu padinu, a ja se sunčam sa strane i pijem kuhano vino. Vinom se grijte uvijek poslije skijanja.
Jeste li primijetili kako se uz kuhano vino uvijek zapodjene razgovor o tome kako skuhati najbolje vino?
Ove zime kuhanim su me vinom oduševili moji Okešinčani pripremivši ga za promociju moje Kajkavske čitanke Božice Brkan uoči Nikolinja u svome seoskom domu. Kako od gužve nisam stigla piti na svečanosti, pripremili su mi ga popudbinu. Stigavši doma, bila sam tako žedna da sam popila dvije šalice nadušak. I gotovo se napila, zapravo se lagano opila.

Poslije dvije dobre izložbe moja prijateljica Milka Bunjevac i ja nazdravljamo mojem Miljenko Brezaku koji nas snima
Sva sreća da odvajkada u nas na selu vino kuhaju tako da dodaju pola vode. Iskustveni najbolji omjer je 1 : 1. A bilo je i taman slatko i mirisno. Nisam pitala ni koje je vino ni što su sve stavili u njega.
Nema tu velike filozofije: je li bolje bijelo ili crveno, koliko staviti šećera, da li ga prije pretvoriti u sirup pa zalijati vinom… Najvažnije je da se pijući ga ne napijete. A sve ostalo…

I bijelo i crno, kuhano (snimio Miljenko Brezak / Acumen)
Čim se kuha, i najgore vino može okrijepiti duh a bogme i tijelo. Ako mene pitate, bolje da svatko zašećeri sebi, može i medom, jer vino ima dovoljno svojih skrivenih šećera. Uz to, radije mu umjesto šećera dodam nekoliko suhih šljiva, čak i malo grožđica (to sam pokupila s Ivanove skandinavistike od groga!), koricu jabuke, limunovu koricu (trebam li još reći: neprskanog limuna?), kolutove naranče, a da se ne spominju cimet (također skida šećer!), bolje korica negoli mljeveni, malo klinčića, a također i vanilija ili barem vanilin šećer. Možete dodati i druge začine koje volite ili malo čaja.

Odmrzavanje uličnim glivajnom (snimio Miljenko Brezak / Acumen)
Volim ostaviti da laganim kuhanjem, da pusti ključ, malo alkohol ishlapi – dopušteno snifanje i opijanje zrakom – ali to je također po volji. Pila sam također i kojekakve vruće vinske koktele, slične na vruća pića s rakijama ili na alkoholne bole – tko je rekao grog? – ali upozoravam da je pijanstvo od njih mučno i glavoboljno. K tome, ne preporučujem da u vruće kuhano vino umačete kolač, pecivo i slično. Zašto? Napit ćete se prekrasno bez pola muke.

Domaća kreacija (Snimila Božica Brkan / Acumen)
A sve drugo vam po volji da pripremite ono što Zagrepčani katkad zovu glivajn i prema pouzdanome dobrom starom Klaiću piju kao lijek protiv nazeba oslanjajući se na Bečlije i njihov Glüwein – osim vina, u imenu sadržava glagol glühen, žariti, a u tekućini spominju šećer, cimet i limunovu koricu – a Amsterdamci slično svoje piće zovu Bisschopswijn, biskupovim vinom. Zašto? Pa najviše zbog mirisa, okusa i predivne topline. Ako ne za bogove, piće je barem za biskupe. Nije nekad, uostalom, svatko imao ni limuna a ni cimeta i šećera. A o vinu da i ne govorimo. Podsjećam također da se kuhano vino u starijim hrvatskim kuharicama naziva i varenik.

Zimsko adventsko ozračje (zagrebačko!) također priodonosi boljim mirisima i okusima kuhana vina (Snimio Miljenko Brezak / Acumen)
Ma kako bilo fino i mirisno, mislim da je posrijedi samo nastojanje da se krasno potroši i lošije vino. Pitajte one što su ga, primjerice, u središtu Zagreba, točili kao adventsku, ne baš ni jeftinu, poslasticu za druženje. Grije bolje od onih smiješnih grijalica i dekica, koje me nisu iznervirale zahvaljujući, dakako, kuhanom vinu s kružokom.
Nije naodmet
Mnogim je zaljubljenicima u kuhano vino od samoga pića važno iz čega se ono pije. S obzirom da se ulijeva vrelo, kako bi se pušilo u nos, pripazite da staklena čaša ili šalica nije hladna, jer može puknuti. U novije se vrijeme lijepe čaše prave od vatrostalnoga stakla i sličnih materijala, iako neki prednost daju običnoj šačici, neki od mliječnoga ili drugoga stakla “okovanoga” metalom kako bi se toplina duže održala dok uživate u sporome srkanju. Zanimljive su i čaše-šalice od metala duplih stijenki koje također dugo održavaju toplinu.
Objavljeno 9. veljače 2013.
Preporučujem srodne teme Oblizeka:
http://oblizeki.com/grog-jos-bolje-pravi-svedski-glog-zagrijat-ce-vam-cijelu-dusu-8884
[…] Kuhano vino bez cirkusiranja […]
[…] Kuhano vino bez cirkusiranja […]