Baština 10. travanj 2012.

Kuhan-pečen, mrazovci ili macanci, s maslacem ili sa svinjskom mašću – fini!

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 3 komentara

Stvarno mi se dopadaju, najčešće kajkavski nazivi starinskih kolača koji jednostavno bjelodano pokazuju kako su nastali. Spuščanci su oni za koje se tijesto jednostavno spusti u vruću masnoću, nešto kao gušći i deblji blini, palačinkica iliti placka, pljacka. Za ščipance se ščipne, uštipne prstima grudica tijesta što mu, po mogućnosti, odredi i čupav oblik, ali to ipak nisu čupavci odnosno kokos-kocke.

Još mi je zanimljiv kuhan-pečen, čije ime otkriva da je kolač koji se i kuha i peče, iako sam samo jednom našla recepturu koja najprije preporučuje kuhanje odnosno provlačenje kroz krop, vruću vodu, a tek potom pečenje i to u dubokoj masti (na žalost, činila mi se toliko bedastom da je nisam ni sačuvala!) dok svi drugi najprije spominju pečenje pa zatim vrlo kratko provlačenje kroz vruću vodu. Efekt je okusno sličan kao da, primjerice, u vodu uroniš pečenu kraflu. Valjda da bi se bolje uhvatio šećer. Takav postupak postoji, uostalom i u recepturama  brojnih drugih kolača koje, kao primjerice dalmatinske rafiole i   uranjaju najprije u rakiju ili liker pa u kristal šećer.

Za kuhan-pečen prvi sam puta čula kada je neka gospođa iz Posavskih Brega s njima pobijedila na natjecanju u pečenju kolača odmah na početku izlaženja Glorije, još dok se tiskala na novinskome papiru (nedavno je taj magazin obilježio i 900. broj!). Takav kolač u djetinjstvu u Okešincu u Moslavini kraj Križa nikada prije nisam ni kušala a ni vidjela, ali kada sam na natjecanjima naših kolačarica pitala za takav kolač, pristigli su i na natjecanje, ali s nazivom, meni još ljepšim, macanci. Potječe odatle što se umaču u vodu. Mislim da su se rjeđe pripremali zbog toga što je u to vrijeme, šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kako je životni standard rastao a s njime u kupovna moć, sve više u svakodnevici margarin zamjenivao putro, maslac, a ulje svinjsku mast. Pogotovo u pripremi kolača. Kuma Maria Bahlen reče mi kako je recept dobila od suseljanke gospođe Kate Bekec, rođene 1924. i kako se sjeća da su se macanci pekli kad se nekaj delalo, trsje kopalo i tak.

Revival svinjske masti – revival i slastica sa svinjskom mašću

Srećom, ostale su recepture u starim bilježnicama. Bila sam zato oduševljena kada je kolegica Vesna Gregl, urednica različitih magazina i priloga o hrani u EPH, na izložbi tradicijskih slastica Slatka Hrvatska na 11. Proizvodima hrvatskoga sela 30. ožujka 2012. godine prepoznala upravo macance kao nešto novo, zapravo kao manje poznate te nekoliko ponijela za snimanje za neki od svojih magazina te mi uskoro poslala i fotografiju. Ti kolači izgledaju baš atraktivno. Kao, uostalom, i drugi kojima su Križani zasladili našu zagrebačku izložbu.

Kasnije sam na Coolinarici izsurfala taj kolač imenom u jezičnoj inverziji pečen i kuhan, prema slastici Helgičine bake, ali nazvan i mrazovcima.  Istina, izgledaju stvarno kao da ih je prekrio mraz. Ipak, ponesena novom popularnošću svinjske masti, podsjećam da je u toj recepturi osnovica svinjska mast a ne maslac kako stoji u recepturi koji prenosim iz svoje knjige Oblizeki – Moslavina za stolom, objavljene 2006., kao jednu od receptura Marice Bahlen, koja ih je, uz svoju već kultnu pletenicu ili mađarsku masnicu, ispekla i za zagrebačku izložbu. Podsjećam da su ti njezini macanci bili jedna od slastica nagrađenih na kriškome festivalu slastica još 1999. godine. i jedna od brojnih koje je nanovo otkrivenom recepturom i odličnom izvedbom iz tradicije podarila suvremenicima. Okus im na nepcu, nepretenciozno ali dovoljno za sva čula, otkriva baš onu jednostavnu, ukusnu i svima milu bajkovitu davninu. Slatko vam bilo!

Macanci (Marica Bahlen, Okešinec)

Sastojci
Tijesto

• 500 g putra
• 4 dl vrhnja
  2 dl mlijeka
  1/2 svježe germe
  5 žlica šećera
  1 vanilin šećer
  malo soli
  malo limunove korice
  brašno po potrebi, oko 500 – 600 g

Priprema

Načinite tijesto i stavite na toplo da se diže. Kad se digne, razvaljajte ga na ½ cm debljine i režite okruglim modlom promjera 3-4 cm s rupicom u sredini. Pecite na pomaćenom i pobrašnjenom protvanu na 180 °C oko 20-25 min. Pečene kolutove navodite na špagu i umačite u kipuću vodu. Kad se ocijede, uvaljajte ih u mješavinu šećer i vanillin šećera.

Nije naodmet

Ako nemate modl s rupicom u sredini, tijesto izrežite čašom, a rupicu manjom čašom. Za svaki slučaj, ako tko želi probati, pokušajte maslac zamijeniti mašću. Preporučujem da pogledate već spominjane Helgičine mrazovce na Coolinarici, koji su zamiješeni sa svinskom masti u omjerima: 600 g brašna, 200 g masti, 2 dl mlijeka, 20 g kvasca, limunova korica i rum. Peku se na 200 ° oko 20 min i još ih se tople uranja u vruću vodu pa u krupni šećer.  

Objavljeno 10. travnja 2012.

Post scriptum

U izdanju pokladnih recepata Slatko ludilo EPH-a uz Jutarnji list (urednica Vesna Gregl) uoči fašnika početkom veljače 2013. na stranici 10. objavljeni su i macanci s naznakom:

“RECEPT: MARICA BAHLEN Okešinec, nagrađeni kolač s Kriškog festivala slastica 1999. godine (danas Kriški oblizeki)”