Kuglof gospođe Marije, dvobojan i sočan
-
Piše Božica Brkan
Glavna urednica Oblizeka - Podijelite na Twitteru
- Stumble!
- Podijelite na Facebooku
- Komentiraj
Nedavno sam s gostovanja u Sisku u Narodnoj knjižnici Vlado Gotovac donijela pregršt lijepih dojmova i novih lica, a najslađi mi je svakako bio kuglof koji mi je u ruke utisnula jedinstvena gospođa koju znam sigurno više od desetljeća, s obzirom da sam još 2006. u jednome svojem novinarskom tekstu o njoj napisala kako je gospođa Marija Ivšić, najbolja punica Josipa Kraljičkovića (mojega poslovnog suradnica a sada i prijatelja), vrsna kuharica od koje su vještinu učile i četiri kćeri od osmoro njezine djece.
Kušala sam više njezinih jela i slastica i objavila sam cijeli niz njezinih receptura, uz druge i pogačice od čvaraka, ali i druge zanimljivosti posavsko-moslavačke u svojoj knjizi “Oblizekima – Moslavina za stolom”, koja ove godine također puni desetljeće od izlaska. Na to me je podsjetila sisačka slatka kuharica koju sam recenzirala i ove godine promovirala u Sisku “Sretno uspješno i strpljivo…” Brankice Iris za kolače kroz godišnja doba.
Gospođa Ivšić, skromna u publici (srebrne kose u sredini drugoga reda) (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)
Među gospođama koje su u njoj objavile svoje recepte je i gospođa Ivšić, sada čila odamdesetgodišnjakinja, koja još vozi automobile i, dakako, peče kolače. Za sva obiteljska slavlja. Iako sam je uvrstile među “Vučetićkine kćeri”, gospođe koje su polazile slavne domaćinske škole dame poznatije po kuharicama po kojima se i danas kuha i to u vrijeme kad ne samo da nije bilo tv gastroshowova nego ni tečajeva prehrane po selima i kad je jedno jaje bilo gozbom, kako to reče jedna od njih Nada Dobrinić, koje smo se prisjetili u subotu u njezinoj Kutini o 90. obljetnici rođenja.
Oh, što li smo se naprisjećale lijepih pa i manje lijepih vremena, dragih ljudi sve do mamina školovanja u Petrinji gdje je od 16. godine, kao i njezina sestra, polazila gospodarsku, domaćinsku školu, kojoj je direktorovao književnik, inače agronom Slavko Kolar. Toliko su se sprijateljili, da su se poslije i pokumili, pa bi je Kolar kočijom iz Petrinje dovozio u njihovo selo Bok kraj Siska, gdje je obrađujući 30 jutara zemlje živo Marijin dedek, koji je završio križevačku poljoprivrednu školu. Voljeli su politizirati, kako to kaže gospođa Marija, a njezin je dedek zamjerao Kolaru što je već za onda bio komunist. Sam je kao radićevac poslije Drugoga svjetskog rata odsjedio pet godina Gradiške čije se kapije gospođa Marija, iako onda dijete, i sad sjeća.
Narezan: lijep, mirisan, ukusan (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)
Gospođa Marija kuglof ispekla je iz knjige recepata svoje mame Katice, rođene Jakopović a udate Kovačić. Djeca – svakoj je kćeri, a i meni kao da sam joj kćer, kopirala mamine recepte – je uvjeravaju da je baku dostigla. Mogu najjednostavnije reći: stvarno je odličan. K tome, kako nema kreme, može u najlonvrećici (ili foliji) stajati i izvan frižidera. Otkrila mi je kako je pojačavala količine namirnica, sa tri na pet jaja, držeći dalje samo mamine omjere. Razlika je i u tome što je mama odvajala bjelanjke i žutanjke i odvojeno ih tukla pa spajala mase, dok ona u masu umiješa cijela jaja, jedno po jedno. A, na moje iznenađenje, prema gospođi Mariji, najvažnija je tajna nevjerojatne sočnosti postupno sporo povećanje temperature pri pečenju kako bi se lijepo polako dizao. Također, prašak za pecivo ne umiješa u brašno, kao što s eobično radi, nego u mlačno mlijeko pa ga uspjeni.
Kuglof gospođe Marije Ivšić i njezine mame Katice
Kuglof prema recepturi mame Katice (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)
Sastojci
5 jaja
350 g brašna, pola glatkog a pola oštroga
200 g šećera
180 g putra
malo više od 1 dl mlijeka
1 prašak za pecivo
ribana limunova korica
za tamnu masu
1 žlica mljevene čokolade
kakao po želji
za modl
margarin
krušne mrkvice
Priprema
Izmiksajte šećer i putar, pa umiješavate jedno po jedno cijelo jaje, a zatim dodavajte pomalo naizmjence brašno i mlijeko u koje ste umutili prašak za pecivo. Kad ste ga izmiksali, raspodijelite otprilike dvije trećice bijeloga, kojemu dodajte ribanu limunovu koricu, a u preostalu jednu trećinu dodajte čokoladu u prahu i kakao prema želi, koliko želite da bude tamno. Modl – gospođa Marija ima raznoraznih, ali najbolji je običan limeni – za kuglof obilno premažite margarinom i pospite krušnim krvicama, pa ulijte najprije bijelu masu, a zatim crnu i lagano je umutite je koliko želite da tijesto poslije bude lijepo šaren, mramoran. Kuglof stavite peći u hladnu pećnicu i postupno ga zagrijavajte najprije na 70-80 °C, pecite oko 30 min, a zatim, kad se počne dizati povećavajte najprije na 100 °C, pa na 150 °C te najposlije na 180 °C i, s obzirom da je debeo i da se treba sav ispeći, pecite ga lagano dok ne požuti. Peče se ukupno i više od sata i sva je tajna toga kolača, za koji gospođa Marija kaže da nije bogznašta, u pečenju.
Objavljeno 30. svibnja 2016.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:
http://oblizeki.com/svatovski-kuglof-po-starinski-ekonomican-i-inspirativan-17035
Primajte newsletterKoristan e-mail, bez spama!
Primajte RSS novostiBesplatne i brze
Piše Božica Brkan
Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.
Nema komentara