Kruha i masti, molim!
Ne bježite od masnoća, ali birajte zdrave, poručio je to svojevremeno dr. Walter Willett, nutricionist s Harvarda. Koje? Kako trenutačno stoje stvari, nutricionisti, Anita Šupe primjerice, ponovno preporučuju retro – svinjske. Ne mogu to u nas povjerovati čak ni oni koji su, ne bez nelagode, uredno trošili svinjsku mast. Na prijelazu desetljeća, prema istraživanju Gfk Hrvatska, za pripremu hrane Hrvati su trošili suncokretovo (84%) te maslinovo ulje (51%), ali i mast životinjskog podrijetla (41%), maslac (31%) te margarin (26%).
Raširenu potrošnju životinjskih masti, unatoč ustrajnim dugogodišnjim preporukama i upozorenjima liječnika opravdavali su sklonošću čvarcima ili skupoći i lošoj kakvoći drugih odnosno biljnih masnoća. U najgora su vremena, kad je potrošnja svinjske masti dosezala dno, na selu mašću hranili – svinje. Industrija je, pokazalo se, višak svinjskih masnoća uredno i poskrivečki ugrađivala u niz proizvoda, čak i u onih vegetarijanskih i halal.

Božica Brkan na predstavljanju čvaraka od crne slavonske svinej u Centru za kulturu prehrane citira novine i nutricioniste s preporukama za povratak svinjskoj slanini i masti (Snimio Rene Karaman / Menu)
Masti životinjske i ostale
U Hrvatsko-engleskome prehrambenom rječniku, 1994., dr. sc. Ignac Kulier
opisujujući MASTI kao trigliceride masnih kiselina, koje mogu biti u krutome i u tekućem agrgatnome stanju, koncentrira se na to kako su od sedamdesetih godina prošloga stoljeća proskribirane kao izvor zdravstvenih problema (krvožilne bolesti, rak…). ŽIVOTINJSKE MASTI – mliječna mast, loj, svinjska te mast peradi i riba – pri sobnoj temperaturi su krute, a zagrijane tekuće. SVINJSKA MAST (LARD) masnoće su dobivene topljenjem svježeg, čistog masnog tkiva zdravih svinja odnosno sala skinutoga s različitih unutrašnjih organa svinja. Tehnološki postupak nazvan je suhi i mokri, ovisno otome nastaje li uz pomoć pregrijane pare ili bez nje. Kulier spominje i kotlovski topljenu mast. To je ona starinska, seljačka.

Lijepo pržena svinjska kotlovska mast (Snimio Mišo Lišanin / Acumen)
Najzornije se upravo u kotlu, nekad u dvorištu, na otvorenu, vidi kako su danas omiljeni čvarci nekad bili nusproizvod u proizvodnji masti. Čvarci postadoše specijalitet, a svinjska mast? Mnogima glavobolja, jer dok u bijelih modernih pasmina svinja ima samo 32 %, u starinskih masnih pasminja, poput crne slavonske masnoća ima čak 62 %, a pri cvrenju svježe slanine čak 85 % otpada na mast.
Mast i mastac

Bez dodataka, samo namazana na kruh (Snimio Mišo Lišanin / Acumen)
Opisujući slaninu, salo i mast, koja je više rastopljena mast, dok je mastac nešto posebno (teleća mast, loj), Mayerhofer u Leksikon prehrane, objavljene za Drugoga svjetskog rata upućuje da:
– dobra mast je kruta i čvrsta, bijela do žućkastobijela, tračak ružičasta;
– okus nije užegao nego po orasima;
– kakvoća ovisi o hranidbi životinja (žir, žito, sočivice) – paša, žir;
– dijetetski korisna u dijetetskim kurama, npr. debljanja.
Kulier piše kako svinjska mast sadržava 58,5 % ukupnih nezasićenih masti ili 41,5 ukupnih zasićenih masti (stearini 12%) te da američke svinje imaju dvosturko više linolinske kiseline do europskih (12%) te da struktura ovisi o načinu ishrane.

Katarina Galović s marketinškim osjećajem za dobru budućnost svinjske masti (Snimio Mišo Lišanin / Acumen)
Retrospecijaliteti iz banjice, zaliveni mašću
Danas se sve može iskreirati, a može li se sudbina svinjske masti u nas? Pričom kako djeluje zaštitno, kako je čak afrodizijak. Uz to, ponovno su in i retroslastice sa svinjskom mašću.
Jedna je mogućnost retrospecijalitet iz vremena prije hladnjaka i zamrzivača kada su meso, a i podimljene kobasice te čvarci, zapečeni i zalivani vrućom mašću. Taj tradicionalan, polutrajan mesni proizvod u različitim inačicama i pod raznim nazivljem stoljećima se proizvodio na području europskog panonskog – predalpskog područja, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Moderne varijante namaza naraslih na drevnoj ideji kruha s mašću u izvedbi kulenara Tomislava Galovića i chefa Roberta Slezaka (Snimio Igor Sitar / Acumen)
Salamurenenjem, dimljenjem i pečenjem odnosno kuhanjem te višemjesečnim zrenjem konzerviranim u svinjskoj masti, u drvenoj odnosno cinatoj posudi nastajalo je danas rijetko, a zaista zamamno meso z tiblice (Međimurje) ili meso z lodrice (Podravina) ili meso z tunjice (Zagorje) ili meso z banjice, žbanjice (Moslavina) ili… Ta je masnoća također bila cijenjena, gotovo kao mast ispod pečenke i uglavnom se trošila kao i kosana slanina, slanine, zaseka, hrvatski pâté de campagne. A tko bi zaboravio i mast ispod pečenke kojom su se začinjali ne samo mlinci nego i makarun, kolačica, zatim domaće krpice, restani ili drugi krumpir, žganci…?

Kome otvara tek? (Snimio Mišo Lišanin / Acumen)
Najstariji hrvatski sendvič kao književno nadahnuće
Meni je izgledniji pokušaj uglednoga kulenara Tomislava Galovića koji je nusproizvod u svojoj proizvodnji finih izvornih slavonskih suhomesnatih proizvoda poput kulina, kulinove seke, kobasice…, uz glasovituslavonsku sapunjaru, safunjaru, uspio do međunarodnih medalja od te svoje zlatne slanine dovesti namaze, i šokački primjerice, sa šljivovicom, promovirajući usput i svinjsku mast i to na domaćemu slavonskom kruhu ili pogači, kao najstariji hrvatski sendvič.

Retronadahnuće (Snimio Igor Sitar / Acumen)
Kao hommage takvim idejama i masti na kruhu, posutoj ili šećerom ili crvenom paprikom, katkad i lukom odnosno češnjakom, upućujem sa sentimentom na svoga profesora akademika Pavla Pavličića, koji u knjizi «Kruh i mast», 1996., piše:
Moj otac uvijek kaže da je on u životu pojeo toliko kruha i masti, da bi kriške, kad bi se poslagale jedna na drugu, dosegle do neba, i još bi ostalo za jedan manji stup. Taj manji stup možda je moj: moj je otac jeo kruh i mast svakodnevno do svoje trideset i pete ili trideset i sedme godine, a ja do svoje desete ili dvanaeste. Poslije smo prešli na margarin, na maslac, pa smo onda prestali išta mazati na kruh i samo smo ga grickali uz neka bolja jela (uz sir, uz salamu i razne nareske), a na kraju smo posve prestali jesti kruh, jer on, navodno, deblja, premda smo – i otac i ja, u doba kad smo jeli kruh i mast bili mršavi kao štuke. Tako smo kruh stali izbjegavati, a mast je nestala već prije i prešlo se na ulje, pa nam je danas malko i zazorno kad se prisjetimo koliko smo masti u životu smazali…
Objavljeno 11. travnja 2013.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:
http://oblizeki.com/cvarci-od-nusproizvoda-do-specijaliteta-9577
http://oblizeki.com/slavonski-cvarci-galovic-zagreb-116
http://oblizeki.com/zagorske-slastice-s-cvarcima-i-cvirkima-6373
http://oblizeki.com/recept-pogacice-sa-cvarcima-132
http://oblizeki.com/spek-i-panceta-lijepo-narezani-za-osvajanje-svijeta-9671
[…] Kruha i masti, molim! […]
[…] http://oblizeki.com/kruha-i-masti-molim-9612 http://oblizeki.com/dizana-pletenica-marice-bahlen-madarska-je-masnica-moje-mame-1237 […]
[…] http://oblizeki.com/kruha-i-masti-molim-9612 http://oblizeki.com/dizana-pletenica-marice-bahlen-madarska-je-masnica-moje-mame-1237 […]
[…] http://oblizeki.com/kruha-i-masti-molim-9612 […]
[…] http://oblizeki.com/kruha-i-masti-molim-9612 […]
[…] krušne peći, kako je to priličilo renesansi i kako obično kreću na svome festivalu, nego s veprovim hrptom na kosanoj masti (pečeni hrbat mladog vepra u kosanoj masti s paštetom od divljači). Potom je slijedio […]
[…] http://oblizeki.com/kruha-i-masti-molim-9612 […]
[…] http://oblizeki.com/kruha-i-masti-molim-9612 […]
[…] http://oblizeki.com/kruha-i-masti-molim-9612 […]