Gastroizlet 19. svibanj 2014.

Krk, grad i otok obećavajućih okusa

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 14 komentara

Prema procjenama i spomenicima nastanjen je već petnaestak tisućljeća, a ime je dobio po svome glavnome, jednome od najstarijih nastanjenih hrvatskih gradova, Krku. Ime mu potječe od Ilira iz liburnskog plemena Curicta, što je označavalo one koji nastanjuju kameni otok (Kar-ikt), odakle i njegovo kasnije rimsko ime Curicum te skraćeno današnje, Krk.

Njime se taj otok glagoljice poigrava i vizualno mu pomlađujući povijest, iako je lokalno čakavsko Veja, prema tal. Veglia, Stari, potisnuto.

Još od škole znam o Krku da je u zemlji 1000 otoka najveći, a sve ostalo zahvaljujući ponajprije gastronomiji. Prvu sam šparogu ubrala kod Njivica na nekakvom seminaru i prije negoli je sjajni majstor Ivo Lesica krenuo sa svojim tematskim tjednima. Kao terenska prethodnica ekipe Vegetina TV-serijala Male tajne velikih majstora kuhinje negdje početkom devedesetih njivičku Rivicu i vrbničku Nadu detektirali smo kao mjesta gdje se dobro jede i koje je vrijedno ovjekovječiti. Za knjigu o slasticama Ivanka Biluš i ja istraživali smo u omišljanskom farofu veze krčkih Frankopana s Frangipanijima te – kremom frangipani. Preradu ribe Krajani uvrstila sam za gostovanje malih, tada još rijetkih, hrvatskih prizvođača u Švicarskoj. Uživala sam prebirući povijest krčke gastronomije za knjigu Vrbnička žlahtina – Plemenitost otoka Krka (Golden marketing – tehnička knjiga, 2010., urednik prof. dr. Nikola Mirošević), koju smo promovirali na brodu, uz prigodno izranjanje pjenušca koji odležava u moru, dakako, uz Vrbniče nad morem.

Bogatstvo raznolikosti duge povijesti

Već petnaestak godina štrapaciramo otokom i on nas ugodno iznenađuje uvijek nečim novim, pa već pomalo žalimo za vremenima kada je, primjerice, Bracera bila skromno mjesto za dobru marendu i veselimo se kad god se pojavi kakav šarmantan gastronovitet, od proizvoda, međunarodnog kongresa ili lokalnog sajma vina i šetnje po maslinicima ili cestom sira. E, vala, sam se napisala o tome! Čak sam u Večernjakovu Vrtu objavila recepturu za vrtni odrezak iz Mattea.

Da otok Krk – zlatan kako ga zovu prema grčkom nazivu Kvarnerskih otoka, Apsyrtides i Elektrides odnosno Jantarni otoci, jer se preko njih za cijelo  Sredozemlje trgovalo vrlo cijenjenim baltičkim jantarom – odaberemo za ljetnu rezidenciju presudilo je što je blizu Zagrebu, što ima most, Baščansku ploču i svoju vodu te malinjanski šotovento. Ali, da nema i buru, velebitsku, kako bi na Vrhu mogao dozrijevati od prošle godine zaštićeni Krčki pršut?

U dva dana obilazak 12 restorana

Prošle smo godine jedva našli njegov dom, Kuću krčkoga prštuta Žužić, a ove godine, kao još jedinu takvu na Jadranu, stavši uz bok mnogo poznatijima Istarskom, dalmatinskom i Drniškom pršutu zlatom ovjenčan na nacionalnom sajmu pršuta u Sinju, proširuje naveliko i proizvodnju i lokal, pa nije čudo da je bio polazište Kluba Gastronaut 8. i 9. svibnja 2014.

Za dvodnevno gastroistraživanje. Ukratko: vrlo ukusno. Kušanja po restoranima nastavila su se poslije trodnevne edukacije lokalnih ugostitelja. Prema riječima krčkoga gradonačenika Darija Vasilića i direktorice ureda Turističke zajednice grada Krka Nataše Jurine, primijetili su da unatoč brojnim turističkim i drugim priznanjima i nagradama, lošije ocjene imaju u gastroponudi.

Stručno su domaćini i gosti, ugledni restorateri, hotelijeri, enolozi, gastronovinari i drugi o potencijalima grada Krka razgovarali teoretski i praktično na studijsko druženje koje je obuhvatilo čak 12 objekata u gradu i okolici i kroz 23 slijeda!

Gastronomska šetnja gradom Krkom i njegovom okolicom startala je u Kući Krčkog pršuta Žužić (jela s krčkim pršutom – pašteta od pršuta, kruh s pršutom, friganja s pršutom i krčka maneštra s  pršutom), nastavila se u restoranu Torkul, što znači mlin za mljevenje maslina) s temom Hobotnica (pašteta od hobotnice, hobotnica sa šarenim šurlicama i hobotnica na grilu), kušanjem proizvoda Dar iz Krka u Cocktail baru Volsonis (uz paštetu od inćuna i maslina s kruhom iz krušne peći i krostatom od smokava te krčkim aromatičnim keksićima imbriagonima. Terasa Diana dočekala nas je šurlicama koje sami proizvode, u bijelome umaku od četiri sira i s gulašem od divljači). Vinom, ponajprije žlahtinom, na ulici, ispred svoje prodavaonice, nazdravila nam je vrbnička Nada, ona.

Večer nije mogla završiti nego pred jutro, jer je restoran Marina bio domaćin večere krčkih specijaliteta podržan drugim krčkim restoranima:

• Kanapei s tartarom od tune, carpaccio od škampa na integralnom tostu s ovčjim sirom i maslacem – Trattoria Glavotok 
• Krčki pršut – Kuća Krčkoga pršuta Žužić 
• Zapečeni domaći ovčji sir na posteljici od rige – Restoran Marina
• Šurlice u umaku od škampa i pršuta – Terasa Diana
• Domaće tijesto sa sušenom hobotnicom – Konoba Pod Prevolt
• Šurlice sa žgvacetom od janjetine – Pansion Maritim
• Marinirani juneći file na kremi od suhih gljiva s pšeničnim klicama uz njoke od bundeve i vlasca – Trattoria Glavotok
• Biftek sa mora i kraja (sa škampima), vijenac od palente s poprženom rigom – Restoran Marina
• Slastice od krčkog ovčjeg sira i skute, Torta Krčka kneginja – Slastičarnica Casa del padrone

Uza sve drugo, likere, rakije i sokove, pila su se vina vinarija Belje i PP Orahovica, zatim Pavlomir, a nije moglo bez žlahtine i Toljanićeva misnog vina.

 

Priča je nastavljena ujutro, odmah poslije doručka, u hotelu Dražica čišćenjem organizma jutarnjim koktelom s aloom verom, a zatim – utvrđivanje gradiva. Pansion Maritim upriličio je pripremu šurlica uživo s degustacijom šurlica od bijeloga brašna s janjećim žgvacetom i šurlica od integralnoga brašna s hobotnicom te sa škampima.

Ako još niste bili, srdačno preporučujem obilazak naizgled skromnekonobe i kuće maslinova ulja Nono, restorančića s pansionom takoreći uza samo more, koji u živoj stijeni ima prostor za zrenje pršuta i maslinova ulja, a u svome središtu prešu za masline koju aktivira odmah po završetku turističke sezone, čim dozriju i oberu se prve masline te ih treba istiještiti u vrlo zanimljiva, nagrađivana ulja. Uz ulje, predstavio se vlastitim medom, pršutom, pancetom, ribom u soli, suvenirima… Još sam pod dojmom maestralnih palačinki s ovčjom skutom i smokvenjakom te sladoledom s maslinovim uljem…

No nismo stali tu nego na objedu u Valamar Koralj Romantic, koji se iskazao trima sljedovima: Otoci od zlata (marinirani inćuni na podlozi od motara, kozice u plaštu od tikvica, hobotnica na salatu, pašteta od tune), Gospodski pijat (file brancina na žaru, palenta sa blitvom i crnim maslinama, ražnjić sa cherry rajčicom) i Bodulski šaket (palačinka od kave s  kremom, suhim smokvama i orasima).

Ovim posljednjim prebogatim šaketom, kesom, novčarkom, pokazali su boduli da jesu skrbni, kako se i misli, ali da nisu ne i škrti, kako im nerijetko pripisuju. Uzdižući 19 godina Kluba Gastronaut, prvoga takvoga u nas, i njegovu kao i dušu 100 najboljih hrvatskih restorana, Karin Mimicu, restoraterski doajen Siniša Križanec ustvrdio je kako je, kad se kretalo ugostitelj ugostitelju bio nepoželjan gost, a da su u međuvremenu, zahvaljujući i tome trudu u ugostiteljstvu i turizmu, postali prijatelji. Rekla bih, dovoljno zreli i za, moguće i neugodna, usporedna kušanja uz profesionalne, utemeljene kritičke usporedbe, jer to bi i domaćinima itekako pomoglo.

Naime, aktualna je krčka ponuda vrlo nedvojbeno bogata i raznolika, ali je valja ustabiliti i, po mojemu, učiniti preglednijom i, prorjeđivanjem, joj još podići kakvoću. Prostora ima itekako na otoku šurlica – kušali smo ih u 4-5 lokala na osam ili čak više načina (odmah se uoči razlika!) – pogotovo da se, osim cestovno, otok i informacijama bolje umreži i gastronomski se iskaže još jedinstveniji, moćniji i prepoznatljiviji. Iskustvo lokalnih vinara, koji su povukli i ugostiteljstvo i proizvodnju drugih proizvoda i jestivih suvenira, umnogome može biti vodič.

Uz drugo, srdačno preporučujem za turiste (višesatne, jednodnevne, višednevne…) gastroture po otoku s kušanjem kao upoznavanje i promociju restorana, jela i proizvoda poput ove za gastronaute, samo za novčanike i nepca manje manje naporna, jer gastronautska su nepca tome svikla.

Uzdravlje i dobar tek, idemo na Krk! Sretno im i uspješno bilo.

 

Objavljeno 20. svibnja 2015.

Preporučujem slične teme na na Oblizekima:

http://oblizeki.com/i-krcki-prsut-i-kucu-krckoga-prsuta-%E2%80%93-srdacno-preporucujem-11701

http://oblizeki.com/krcke-surlice-12735

http://oblizeki.com/hobotnica-u-krckom-torkulu-mastovita-delikatesa-vrijedna-kusanja-12733

http://oblizeki.com/nono-%E2%80%93-konoba-i-uljara-s-fantasticnim-palacinkama-sa-skutom-i-smokvenjakom-12742

http://oblizeki.com/vrbnicka-zlahtina-uz-surlice-sa-zgvacetom-i-ine-krcke-%C2%ABgracije-bozje%C2%BB-12738

http://oblizeki.com/pierce-brosnan-ili-007-stiti-zagrebacki-dzem-krcke-surlice-orahnjacu-cokoladu-s-rogacem-i-samoborsku-salamu-3989

http://oblizeki.com/pag-s-okusom-sira-i-vina-ribe-i-maslinova-ulja-janjetine-i-baskotina-3722

http://oblizeki.com/prekmurska-medimurska-bregovska-gibanica-pita-kralus-cak-i-nepecena-11563

http://oblizeki.com/srijemus-ili-divlji-medvjedi-luk-cudesan-je-pripitomljen-u-siru-2112

http://oblizeki.com/paski-baskotin-proslavljen-iz-samostana-casnih-sestara-benediktinki-4563

http://oblizeki.com/paska-janjetina-na-razanj-i-ispod-peke-pa-sve-do-hercegovackoga-japreka-3794

http://oblizeki.com/egzoticni-okusi-indije-kine-tajlanda-meksika%E2%80%A6-u-autokampu-simuni-3902

http://oblizeki.com/vina-belje-%E2%80%93-nova-mlada-i-odlezana-vina-iz-staroga-podruma-7469