Enciklopedija špeceraja 2. ožujak 2017.

Kremast li je taj život!

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Kremasto da kremastije ne može biti. To mi je prvo palo napamet za naslov. Baš lijepi naslov, zar ne? Sad ćete pomisliti kako je Brkanica luda za kremastim: krem juhama, krem sirom, kremšnitama, krempitama, vinskom kremom, pâteom, namazima, pireima, slatkim kremama za torte i minjone, Creme caramelom, cremom catalanom ili barem dubrovačkom rozatom/rožatom. Pa, iskreno, baš i nisam.

Ne, za ovaj me tekst nije nadahnulo nešto vrlo krem, nego uz mnoštvo reklama o mnoštvu strojčeka koji namirnice pretvaraju u glatku kašu, kašicu ili kao da smo dojenčad ili kao da smo starčad, sad i poziv u školu kuhanja u kojoj je sve – blendano. Krezubi. Ščrbavi. Mislila sam pitati svoju zubaricu što misli o tome, ali već znam što bi mi rekla. Uz takvu hranu što će nam uopće zubi? Ako zbog bolesti već nije nužno, uz toliko miksanog, blendanog stradat će nam probavni sustav. Ne samo da će nam zubi biti višak i da će nam trebati uglavnom iz estetskih razloga, jer neće nam trebati za grizenje, deranje ili mljevenje hrane, samo ćemo je popiti ili progutati, nego će nam se cijeli probavni sustav ulijeniti.

Kremasto prije 50 godina

Pokušavam se sjetiti što je krem bilo prije pola stoljeća. Ajmprem juha? Sladoled i, osobito, zimski sladoled. Podravkina miješana marmelada. Čak ni juha od rajčice, a kamoli umaci nisu bili posve krem. Najkremastije su bile kreme za kolače – a i to rijetko – i za torte, sve dok se torte s malo kreme nisu preobrazile u čašu nekoliko krema s eventualno s malo nečega hrskavoga i svježeg voća radio kusa, da bude napeta konzistencija (konzistencija, a ne koegzistencija!). Tako je dobar stari štrudl prekomandiran u cheesecake.

Krem je rječnički ponajmanje boja…

Nama kad smo bili posve maleni nisu miksali ni kupovali kašice, nego doslovce hranu kosali. Uglavno svu! Nisu onda bila neka kremasta vremena a ni crème de la crème nije se pisalo samo od sebe kao danas na mojem računalu. Rječnički prenosim:

Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, NZMH 1978.: krêm, krêma lok. franc. crème – žućkasto-bijela boja (v. krema), kréma franc. crème – 1. pomast, mazivo, pasta; mast za mazanje; pomade za njegu kože; 2. nadjev za torte i kolače; 3. prenes. “najbolje i najbiranije društvo”; “oni koji su na vrhu”; “cvijet”; “jezgra”, “kajmak” društva; isto i krem, krema.

Hrvatski enciklopedijski rječnik, 2002.: kréma 1. žuta smjesa raznih sastava koja se koristi u ljekovite, kozmetičke i higijenske svrhe; nanosi se na kožu (krema za sunčanje); 2. kulin. nadjev za torte i kolače; 3. žarg. ono što je najbolje u društvu ili što sebe promvoira kao najbolje, najviši i najbiraniji sloj; elita (društvena krema); dio, jedna ili više koterija // kremast pridj. 1. koji je nalik na kremu (kremaste paste); 2. Koji je od kreme (kremasti kolači), franc. crème

U modi mikseri i blenderi

Između tiskanja dvaju citiranih izdanja rječnika kremastim se raspametila industrija. Nekad samo krem juhe od gljiva, paradajza, krumpira, a danas nema ni juhe do krem juhe (Nagovaraju reklame: Napravi juhu, stvori osjećaj!) – od buče, brokule, šparoge, koprive, miješane… Pa slijede pirei, namazi od voća ili povrća ili i od voća i od povrća, pa nutelle, pa shakeovi i smootyji. Ukratko kremaste mućkotine za svako doba dana u vlastitoj ili nečijoj izvedbi, za različite životne stilove.

Nekad su juhe, variva i čušpajze zgušnjavali brašnom odnosno poštaubali bi ili na masnoći popržili brašno u zapršku, umutili vrhnje ili jaje, onda se pojavilo i finije škrobno brašno, brendirano (Gussnel!). A bogme i brojni ugušćivači za ovo i za ono. Poslije se raspametiše svi, pa zgušnjavaju i miksaju do iznemoglosti. Štapni mikser prezirem, a svaka ga kuća ima, pa i po nekoliko, valjda za rezervu. Ta što bismo bez tako važnog pomagala!?

Smisao kremastoga

A koliko sam se napisala o kuterima samo u mesnoj industrii koji su u paštete i kobasičice mljeli fino, u mikročesticama, valjda i u nanočesticama, čak i papke!? Otad volim i očima i na jeziku i nepcima osjećati teksturu. Raspamećuju me uopće strojevi i strojčeki koji sve najprije samelju, usitne, pa ponovno oblikuju u nešto drugo, otprilike čips s okusom špekića i takve domišljatosti.

Koji je smisao svega kremastoga? Koji je smisao da se na ambalaži svakog proizvoda zamrznutog ili koncerviranog povrća, kiseloga ili vrhnja za kuhanje, kocke za juhu, začinske soli itd. nudi receptura nečega kremastoga? Koji je smisao praška kojem samo moraš dodati vode i lagano promiješati? Koji je smisao gotove kreme, bilo majoneze ili Nutelle? Koji je smisao juhe od buče, ako ne osjetim ni jedan bučin konac ili pirea. Pa pire od krumpira mogu baršunastim učiniti i običnom drudzgalicom, a ne u njemu vrtoglavom najbržom vrtnjom na struju ubiti svaku bliskost s krumpirom. Znam da su nekad i mehaničkom pasirkom iz pirea od rajčice očistili koštice i kožice, ali neće me ubiti koja koštica pod zub. Nije li hrana za sve osjete, pa i osjet dodira?

Što za zubima, što s probavnim organima?

U općem kremastom savršenstvu kad je sve kremasto da kremastije ne może biti, kad se ništa ne treba kosati, ili tek minimalno – izašlo je iż mode brojiti žvakanje – kad s pola organa i ne jedemo (organizam uopće ne pripremimo slinom i želučanim sokovima), kako da razlikujem pire od krumpira i pire od celera, mrkvu i tikvu pečenicu (dobro może i butternut, koju namjeno ne gulim!) ili marelicu (navodno ionako u kašicama prodaju jedno pod drugo, pa i muda pod bubrege).

A poslije nahrupljuju reklame za čišćenje i detoksikacija organizma, ubrzavanje crijeva i, dakako, dodaci, implementi hrani. A obična vlakna? Ne mogu o tome više čak ni pisati. Postaje sve to s pokličem bržega, a zdravijega (ako možeš platiti!) tako monotono i dosadno. Jer jedino što tu moraš upamtiti da ćeš, ako dodaš manje tekućine, dobiti umak, a ako više razvodniš, juhu. Zapravo imaš i kremasto vrhnje za kuhanje, bešamel i što već ne. Onda ćeš svakako, čak i za izgled, okus i poboljšanu probavu, morati dodati radi kontrasta i nešto hrskavo… Popržene sjemenke bundeve, lana, ljuskice badema ili kockice kruha, ako već i one nisu usitnjene u kremu.

Krem juha od povrća (preporučuje Ledo uza svoje zamrznuto povrće)

Sastojci (za 4 osobe)

450 g Ledo carska mješavina 
200 g graška
1 l povrtnog temeljca ili vode
1 žlica prosa
sol
papar

Priprema

Zagrijte vodu ili temeljac do vrenja. Dodajte grašak i proso, a nakon 2-3 min i carsku mješavinu povrća te kuhajte još 6-7 min, odnosno dok povrće i proso omekšaju. Kad je sve dovoljno kuhano, usitnite štapnim mikserom do željene gustoće, posolite i popaprite. Ako je juha pregusta, dodajte još malo vode te ponovno zagrijte do vrenja.

Nije naodmet

Moje je pitanje, dvojba zapravo: Zašto (i) ova juha mora biti krem? Zašto se jednostavno ne może pojesti bez upotrebe štapnoga miksera?

Objavljeno 2. ožuka 2017.

Preporučujem na Oblizekim srodne teme:

http://oblizeki.com/almalomb-ce-vas-osvojiti-vec-juhom-mene-onom-od-krumpira-i-sira-bryndze-19542

http://oblizeki.com/juha-od-rajcice-i-crvena-i-zelena-17065

http://oblizeki.com/krema-za-tortu-sirova-ili-kuhana-19867

http://oblizeki.com/hrenu-sto-si-ljut-9388

http://oblizeki.com/salsa-je-bolja-od-salse-2685

http://oblizeki.com/nije-svaka-torta-od-sira-cheesecake-11191