Kolinski sekeli gulaš ili masno i kiselo s repićem
U drugom nastavku Moslavačkih oblizek Božice Brkan u Moslavačkom listu, objavljenom 29. listopada 2024. prisjetila sam se nekadašnjih kolinja.

Kuha se kolinski sekeli… (Foto Božca Brkan / Oblizeki)
Godinama se nisam čula s Graberčankom Vedranom, arhitekticom koja živi u Šibeniku, i sad mi usput spominje kako su je moji Oblizeki ponukali da prošle godine kupi cijelo prase i napravi sve kako se radilo nekad te da je cijele godine iz zamrzivača imala – moslavačko kolinje.

Smijem se do suza prisjećajući se kako su nam za useljenje u zagrebačku garsonijericu kumovi iz Moslavine darivali zaklanoga povećeg pajceka, sve do nogica za hladetinu. Obradu smo još i svladali, ali nikako ga pojesti, pa smo kolinje dijelili po cijeloj zgradi kao nekad po selu. Nismo na otplatu kupovali ni manju sindikalnu polovicu, jer su nam dostajala po dva kotleta, šačica čvaraka, par kobasica, ali iz studentskih dana još čuvamo manju cinatu crvenu banjicu za mast i piksicu masti u frižideru. Povremeno čak pripremim, tek da zamiriši, i brzi starinski pac.

Stranica Moslavačkoga lista s tekstom
Trgovački lanci na akciji nude za dimljenje i sušenje šunkice, bunceke, krpe prošarane slanine, očišćena crijeva na metre… Jer, pušnica se još i nađe, ali jedva da bi se poslije trihinele i afričke svinjske kuge te postroženih veterinarsko-sanitarnih propisa i gdje mogao kupiti domaći tovljenik, a još manje organizirati kolinje u seoskome dvorištu.


Naslovnica Moslačkoga lista
Zato i podsjećam na zime prije zamrzivača, zametene snijegom i s predbožićnim kolinjima od kuće do kuće, kad bi se od rana težaci zagrijavali rakijicom, prije negoli bi po ustaljenom redu nizali poslove od šurenja, podizanja trupla na vješala, čišćenja crijeva, rezanja slanine i porcioniranja mesa za pac, kuhanja iznutrica za krvavice i prezvuršt, a mljevenja za češnjovke, nadijevanja bijelih kukuruznih. Za doručak bi nama djeci ispekli mozak s jajima, a sebi jetrica s češnjakom (ili kuhana na saft). Svi su bili željni friškoga mesa. A onda bi se pripremao raskošan stol te raznosilo malo kolinja: kolut krvavice, čvaraka i nekoliko krmenadla. Kad bi oni klali, uzvratili bi.
Koji bih kolinski recept priložila? Većinu možete naći na internetu, dakako i na Oblizekima, pa se oslanjam na mudar spoj narodne kuhinje masnoga i kiseloga, jer taman se i zelje ukiselilo, nekad baš zimsko jelo sekeli gulaš. Na kolinju obvezno, za zezanciju, i sa svinjskim repićem. Stigao nam je iz ugarskoga dijela zajedničke nam Panonije. Izvorno i gulyasz mađarski, szekely gulyasz nazvaše prema Jozsefu Szekelyju, piscu i novinaru koji je klasični gulaš navodno obogatio sa trima vrstama mesa i kiselim zeljem.
U svojoj zavičajnoj čitanci Oblizeki – Moslavina za stolom u opisu Moslavačkog kolinja donosim i recepturu sekelog gulaša kako su ga radili moji u Okešincu.

Moj je sekeli gulaš – samo jedna od varijacija gulaša uopće, vrlo jednostavan. Na malo masnoće zapržim lagano kockice mesa, najbolje od kračice, pospem crvenom mljevenom paprikom, i slatkom i ljutom, dodam sitno sjeckani luk i sve zajedno lagano dinstam da pusti vlastiti sok, a potom začinim vegetom, paprom i lovorovim listom te dodam rezano kiselo zelje. Prema potrebi podlijevajte vodom, tko voli, može i vinom. Moj je omjer otprilike 800 g mesa i 1500 kiselog zelja te jedna glavica luka. I taj je gulaš bolji što laganije i dulje krčka. Okus i gustoću doradite prema vlastitu ukusu. Možete ga poslužiti s palentom, kuhanim krumpirom ili pire krumpirom te, kao Mađari, ako volite (ja ga radije upotrijebim u pireu!) s malo gustoga kiselog vrhnja.

Na kraju, dodajem čitateljima i Moslavačkih oblizeka Božice Brkan U Moslavačkom listu i Oblizekima:
Koju priču biste željeli pročitati, koje biste jelo ili čiji recept preporučili? Pozivam čitatelje da se s prijedlozima, pitanjima, sjećanjima, običajima jave na e-mail bozica@acumen.hr Planiram teme: božićni stol, kotlovina, jela s vinom, svakodnevica prije frižidera i zamrzivača, namirnice iz prirode…

Nema komentara