Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Enciklopedija špeceraja 8. veljača 2017.

Je li još Domaće je domaće!?

Ne računajući najrazvikanije i najzaštićenije globalne brendove, tko se voli dičiti svojim proizvodom, a da ne bi isticao kako je – domaći? Ponos svakog domaćina gostu je kako je sve na stolu domaće, od domaćega variva do kobasica, posebice ako su nadjevene od doma utovljenog pajceka ili kupljenoga Mesa s hrvatsih farmi. Iako je sarma uvijena od doma ukiseljenog zelja, makar kupljena na vreće u prodaji s kamiona ili ukiseljena za robnu marku a uvezena jer je godište za domaći uzgoj loše. Jedna od vodećih trgovačkih kuća tjednima je vodila kampanju Volimo domaće!

Pa kaže: blitva, endivija i drugo voće i povrće (svaki tjedan jedna akcija iz okolice Zagreba, Slavonije i Dalmacije u svim prodavaonicama… Sve do lubenica, mandarinki… Na tržnici sam hodajući godinama s inspekcijama, ponajprije tržišnom, vidjela i domaće (pisalo je!) banane. Kosovske. Valjda da ne bismo pomislili da su plodovi stigli bogtepitaj odakle, a često zapravo i jesu? Po čemu ih možemo razlikovati, ako doslovce ne piše i kako možemo biti 100% sigurni da nisu prepakirani u domaće? Je li domaće jeftinije ili je domaće skuplje? Nije da se ne trude, ali tko to može, a da ne navede podrijetlo i obične jabuke? Podrijetlo ugoja, podrijetlo uzgoja, sorte…?

Domaći kućno začinski vrtić (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Domaći kućno začinski vrtić (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Međutim, na glavninu se stvari, na vjeru po dobrome poslovnom domaćem običaju, svi vole pozivati, počevši od kumice na placu koja kupce rado uvjerava kako je to sve domaće. Rijetko sam nailazila da bi netko rekao kako nešto nije domaće, a češće je prekrivalo najširi spektar značenja od uzgojenoga tu doma (uz najprometniju cestu i u ispušnim plinovima!) do ekouzgojenoga, autohtonoga, tradicionalnoga… Po mojemu, ime domaćega koristi se onda kad se nema reći što pametnije, a i kad se želi utržiti, pristojno rečeno, neka privaga. Valja, uostalom, pogledati što je to stvarno domaće upisano u različite naše, domaće ili europske, globalne projekte od Product of Croatia, Izvornoga hrvatskoga i svega što – priznajmo si! – računa na naše povjerenje i sklonost.

Domače je domače!

Iz promotivne akcije jednoga trgovinskog lanca

Iz promotivne akcije jednoga trgovinskog lanca



Moram biti jako zločesta, pa pomišljam kako se još nitko nije sjetio napraviti I robnu marku – domaće? Što ne brendiraju, ako im propisi omogućuju da podomaće i sastojcima uglavnom uvozni proizvod? Ali zašto da se ulaže u to, kad lakovjerni čvrsto vjeruju. Što više nedovoljno informirane potrošače razuvjeravali, to su uvjereniji da je, primjerice jaje zamrljano baš domaće jer su ga zaprljale nožice kokoši nesilice koja gaca po dvorišnom blatu, iako blato pokriva žig tadašnje Agrokoke (Svako jutro jedno jaje…). Ili da je svježa siječanjska mrkva iskopana iz vrta, iako je vani sve zaleđeno kao kost. Uvjerila se vlastitim očima. A sjećate li se vrlo popularnoga i reklamiranoga domaćeg voćnog jogorta s jagodama sorte kakva se u nas nikad nije uzgajala? Baš sitničarim, zar ne?

Valja nam razlikovati stvarno podrijetlo svega uz što apstraktno lijepe pridjev domaće – što me neizostavno i razočaravajuće podsjeti na darivan mi lijepo upakiran štapić vanilije uz koji je navedeno podrijetlo: Poljska! – i korištenje pridjeva koji očito u svijesti potrošača, kupaca teži više od propisane sljedivosti, pa i markiranosti, autohtonosti i sl. Nije to od danas, najmanje je od popularnoga korporativnog slogana PIK-a Sljeme, danas valjda intelektualno vlasništva PIK-a Vrbovec koji ga je kupio vjerojatno zato što ima još tržišnoga potencijala, Domače je domače! iz vremena socijalizma i uzdizanja industrijskoga, a za industrijski, nerijetko ne osobito kvalitetan, ali zato siguran proizvod. Taj je kajkavski, domači, slogan ušao u svakidašnju upotrebu. Na natjecanjima u pečenju domaćih kolača koliko sam puta imala priliku kušati slasticu više baš nimalo originalnoga naziva Domaće je domaće. No nerijetko i kao vlastiti antipod u značenju otprilike A tko nam je kriv!? Sami smo krivi!

Domaći kolači

Naslovnica visokonakladne kuharice

Naslovnica visokonakladne kuharice

Najpoznatije s nazivom domaćega, možda i najpoznatije je knjiga Domaći kolači, vjerojatno najnakladnija kuharica kod nas, koju je prvi put 1982. objavilo Znanje (urednik Ivan Šimek). Autorice Ivanka Biluš, Cirila Rode i Ivanka Božić prvi put u nas pripremile su knjižicu recepata kolača koji su se pekli doma, pa je i knjiga nazvana tako, jer se, kako joj  u uvodu stoji, pripremanje kolača i slatkih jela kod kuće obično povezuje s pojmom „toplog doma”. (Valjda zato i jedan nedavno otvoreni restoran na Rudeškoj nudeći svjetsku kuhinju nudi i domaći čušpajz.)

Recepture slastica dotad su se uglavnom prepisivale, neke i po triput, jer su teke obično bile pune masnih fleka, a za slastice je važno da omjeri budu točni. Domaći kolači, sukladno svome vremenu, koncipirani su po tipovima tijesta, npr. dizani itd. Izbor je, prema riječima Ivanke Biluš, izveden od gotovo 300 recepata. Drugo izdanje uslijedilo je odmah 1983. Ne zna se ni koliko izdanja je bilo, čak i džepno, a u nakladi sigurno većoj od 250.000 primjeraka. Kako je uslijedila velika inflacija, autoricama se kuharica poslije manje osladila.

Osamostaljenjem Hrvatske, kada sam se spomenutom trojcu priključila i na drugim projektima, knjiga je prerasla u Slastice u Hrvata, također u više izdanja i u izuzetnoj nakladi Alfe te u prijevodu na engleski i njemački. I prva je knjiga zamišljena tako da je svaki kolač na svojoj stranici, a ova je bila raskošno producirana: na lijevoj stranici receptura, a na desnoj fotografija. Knjiga je kocipirana modernije, sukladno svome vremenu, ne tehnološki nego prema namjeni slastice odnosno prilici u kojoj se poslužuje, blagdanski kolačići, torte i sl. Danas većinu tih domaćih slastica pripremaju slastičarnice te industrija (produljene trajnosti ili suhi obično zvani domaćima, svatovski i slično, zatim zamrznuti i sl.). O tempora, o mores!

Domaće u rječnicima

Tanjur domaćih kolača (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Tanjur domaćih kolača (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Ne mogu, dakako, a da se ne upustim i prošpartam rječnicima u potrazi za domaćim, značenjima i sinonomima itd. Tu, zapravo, i nema dvojbi.

Veliki Akademijim Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, II. od XXIII. toma, JAZU, 1884.-1886. navodi kako domaći adj. domesticus, familiris, koji pripada domu, od dom, doma, od 17. stoljeća, praslavenskoga podrijetla. 1. pridj. – pripada domu u užem smislu; a)) koji se na domu, kod kuće čini, radi, spravlja, sprema, dobiva / Domaći i dobar kruh i djeci omrzne. b) o odjeći što se samo po kući nosi, ako i nije kod kuće rađena. c) o čeljadetu koje živi u istom domu, kao član porodice (a i sluga), d) o životinji koja je u kući ili na imanju hranjena: e) o zgradi u kući ili pri kući; f) o imanju ili njeogvu dijelu što pripada domu: g) o vladanju, uzdržavanju doma i imanja, uopće o poslu koji od onoga nastaje ili pojedinijem poslovima: h) o onome što se na domu događa, live; i) uopće o svemu što pripada domu; b)) koji pripada domu u najširem smislu, državi narodu; c)) familcus – preneseno na one koji žive jedni s drugijem kao da su u jednom domu; 2) suprantiv a) domaći – čeljade koje živi u istom domu kao član porodice ili kao mlađi, često u množini. Navodi također i, neke i danas malo korištene riječi: domaći, domaćica, domaća, domaćićka, domaćinstvo, domaćiti; domaćica – domaćinova žena, žensko čeljade koje kućom vlada = domaćnica, domaćinovica, domaćnica, domovnica, domovica.

Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, 2002. opisuje domaći – pridj. 1. koji je izrađen u domu (kući) ili namijenjen upotrebi u domu (kući), opr. tvornički, kupovni, industrijski (domaće vino, domaća radinost, domaći kruh); 2. koji se odnosi na jedan kraj, koji nije iz drugoga kraja (domaći svijet); 3. koji je prirodan i umjeren u ophođenju; pučki, patrijarhalan (domaći čovjek, domaći ljudi); 4. mit. u slavenskoj mitologiji kućni duhovi (domaće životinja, koja služi za rad, čuvari kuće itd. (konj, pas, mačka itd.). Nije zgorega da podsjetim i na na domaći često oslonjenu riječ domaćica – 1 a) žena domaćina, ona koja je supruga domaćinova; b) ona koja nije zaposlena izvan kuće, koja vodi kućanstvo; kućanica; 2 a) ona koja upravlja posluživanjem, brine za domaći ugođaj; b) ona koja se brine za putnike; stjuardesa.

Također http://www.rjecnik.eu/domaći spominje kao primjere domaći kruh, domaći radio, domaći filmovi, domaći njoki, domaći jogurt, domaći sir, domaći mlinci. Na popisu prijevoda na druge jezike domaći ima brojne inačice od engleskoga (npr. domestic, home, homelike, homely, homemade, home-made, homey, household, indoor, pacific, inland, internal, national, native, vernacular, endemic, local, relevant, sectional, topical) do češkoga (npr. domácí, domácký, domácnost, dům, důvěrný, rodina, sluha, celostátní, domorodec, domorodý, místní, nacionální, národní, národnostní, státní, tuzemský, endemický, lokální, obecni) i ruskoga (npr. дом, домашний, домовый, семья, народный, национальный, местный, регионарный) itd.

Ne mogu odoljeti, a da vam, uzvraćajući za strpljenje, ne zasladim dan barem podsjećajući na recepture za domaće stvari s oblizeki: domaće kekse te kako su postali homemade, domaće rezance, domaće čvarke, faširance, ali podsjećam i na domaće kolače poput zlevke, orahnjača i makovnjače, kiflica ili torte pišingerice iz Domaćih kolača prenosim nešto vrlo nezahtjevno namirnicama, vremenom, cijenom i kuharskim znanjem i umijećem. Podsjećam da smo nekad jabuke u košuljici zvali jabukama u šlafroku te da u kineskoj kuhinji rado slično pripremaju i drugo voće poput ananasa, a uz to umjesto šećera poslužuju med.

Jabuke u košulji

Taman pržene (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Taman pržene (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)


Sastojci

1 kg jabuka
2 jaja
20 g šećera
mało soli
rum
200 g brašna
2,5 dl mlijeka
ulje za prženje
šećer za posipanje

Priprema

Žutanjke, šećer, sol I rum izmiješajte, pa naizmjenično uz miješanje dodavajte brašno i mlijeko. Na kraju lagano umiješajte snijeg od bjelanjaka, da dobijete jednoličnu masu. Jabuke ogulite, izvadite im sredinu i narežite na 2 cm debele ploške. Ploške jabuka umočite u gornju smjesu i pržite na vrućem ulju. Tople posipajte šećerom i poslužite.

Napomena

Umjesto mlijeka možete u tijesto staviti bijelo vino. Ako jabuke uvaljate u brašno, masa će se bolje prihvatiti.

Objavljeno 8. veljače 2017.
Preporučujem na Oblizek
ima srodne teme:

http://oblizeki.com/tradicijske-slastice-kao-nadahnuce-i-egzistencijski-motiv-za-dobar-posao-5877

http://oblizeki.com/pravopisni-zagoreni-lonci-1476

http://oblizeki.com/keksi-%E2%80%93-domaci-starinski-masinski-fini-svadbeni-sitni-13109

http://oblizeki.com/domaci-keksi-postadose-home-made-4321

http://oblizeki.com/domaci-rezanci-ali-za-domacu-juhu-8399

http://oblizeki.com/cvarci-ima-li-boljih-od-frelimovih-16957

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.