Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Australske gastrorazglednice 15. prosinac 2014.

Jasna Mujadžić međunarodno uspješna poslovna žena postala “samo” baka

Kad sam namjerila s kolegama književnicima Željkom Lovrenčić i Markom Gregurom u drugoj polovici studenoga 2014. krenuti na Dane hrvatske književnosti u Australiju, najprije sam se, dakako, sjetila na koga bih down under mogla naletjeti od svojih. Kultura, ali na drugi način.

Primjerice, zahvaljujući knjizi Oblizeki – Moslavina za stolom na gospođu Veru Paleku, podrijetlom iz Popovače, a zahvaljujući www.oblizeki.com Stephenu oliti Štefu Bahlenu, podrijetlom iz prigorskoga sela Moravča, koji je ondje djetinjstvo provodio s mojim davno pokojnim Susom… Neki su, upravo poput njih, u startu bili satima vožnje ne samo autom nego i zrakoplovom udaljeni od Sydneyja, te smo susret, ako već nismo odustali od njega, odgodili barem za Hrvatsku gdje je ionako sve manje.

Jasna Mujadžić i Božica Brkan: susret u Sydneyjy nakon 20 godina (Fotografija: Oblizeki)

Jasna Mujadžić i Božica Brkan: susret u Sydneyju nakon 20 godina (Fotografija: Oblizeki)

Pomislila sam odmah: tko zna je li još u Australiji Jasna Mujadžić, gospođa koju sam intervjuirala prije više od dvadeset godina za serijal Miris uspjeha u tada vrlo uglednome tjednome gospodarskom prilogu tadašnjega Večernjaka, po svemu vodećega nacionalnog dnevnika? Kako ne, štoviše još čuva izrezak sa svojim intervjuom!

Uspjela sam je detektirati preko kolega s kojima se oprostila ove godine u travnju otišavši u prijevremenu mirovinu s mjesta prvoga čovjeka Podravkine australske podružnice, i to, kako se to u nas kaže, kao posljednja iz svoje garde, niza direktora Podravkinih Internacionala, a i drugih. Trebalo je to izdržati! No, nije se vratila ni u Koprivnicu, gdje joj još živi 91-godišnja majka, ni u Hrvatsku, kamo joj se na godinu i pol vratila jedna od kćeri da bi se ponovno vratila u Australiju, nego je ostala u zemlji gdje je provela više o dva desetljeća, jer joj je tu obitelj. Osim supruga, koji ju je dopratio i na kavu s nama, dvije kćeri i unučica.

Kava u sydneyjskom restorančiću slijeva nadesno: Marko Gregur, Božica Brkan, Željke Lovrenčić i bračni par Mujadžić (Fotografija: Oblizeki)

Kava u sydneyjskom restorančiću slijeva nadesno: Marko Gregur, Božica Brkan, Željke Lovrenčić i bračni par Mujadžić (Fotografija: Oblizeki)

S juga Sydneyja do Surry Hillsa, gdje je hotel u kojem smo odsjeli, trebalo joj je dosta vremena. Stanovnici najvećega australskoga grada, stanovništvom brojnijega od Hrvatske, ionako na prijevoz svaki dan gube dobar dio dana. Nije samo daleko Europa. Gospođi Jasni ne dopada se, po njezinu otuđen način života s toliko puno trke i obrocima vani te eventualno kakvom pripremom roštilja doma. Umjesto da njezina unučica i u vrtić nosi sendvič s bombončićima poput svojih prijateljica, baka joj, kao predstavnica tvrtke kojoj je dobra hrana core bussines, kuha finu juhicu. Život tako brzo prođe, naradila se i s užitkom, kaže, gleda njezine plesne predstave.

Najuočljivija vegeta, uz druge Podravkine proizvode na restoranskoj kuhinjskoj polici (Fotografija: Oblizeki)

Najuočljivija vegeta, uz druge Podravkine proizvode na restoranskoj kuhinjskoj polici (Fotografija: Oblizeki)

Ipak, kada sjedosmo u restorančiću popiti piće, izdaleka je odmah na polici primijetila koliko imaju Podravkinih proizvoda, među drugima, dakako, i vegetu. Napričasmo se do sita o dosjetkama za snalaženje na teškome bipolaranom izmonopoliziranome tržištu i u teška vremena kada je sama k’o duh stigla sa 5000 AUD down under postaviti tvrtku na noge ili, kada je trebalo spašavati profit i cijeli biznis organizirati i izvoz gulaša za SAD od finoga autralskoga mesa. Ni slučajno tu nisu Podravkini proizvodi tek etnoproizvodi, iako se i na njih oslanjaju restorani mnogih ugostitelja hrvatskog podrijetla koji nude Balkan(ski): tipičan roštilj i dalmatinske morske specijalitete.

Jasna Mujadžić na sydneyjskome Oxford Streetu u studenome 2014.(Snimila Božica  Brkan / Oblizeki)

Jasna Mujadžić na sydneyjskome Oxford Streetu u studenome 2014. (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Prisjećale smlo se dogodovština, a meni je najviše godilo prisjećanje kako je naša knjiga Hrvatska za stolom Biluš – Brkan – Rode – Ćorić izdavača Alfe i Podravke, u vrijeme kravljega ludila, a ta je kuharska monografska knjiga srećom, uz njemački i poljski, prevedena i na engleski, u mjerodavnim australskim skužbama poslužila kao dokaz – i to jelima s recepturama – da su govedina i junetina u Hrvatskoj tradicionalno meso!?

A evo što sam napisala u članku na pola stranice objavljenome u Večernjem listu, 31. prosinca 1994., str. 34.

Tekst o Jasni Mujadžić Božice Brkan objavljen u poslovnjaku Večernjeg lista 31. kolovozq 1944.

Tekst o Jasni Mujadžić Božice Brkan objavljen u poslovnjaku Večernjeg lista 31. prosinca 1994.

Miris uspjeha: Međunarodno uspješna poslovna žema Jasna Mujadžić
Pekmezom među klokane
Odakle sitnoj, šarmantnoj gospođi hrabrosti da s hrvatskom marmeladom, dječjom hranom, vegetom pokušava osvojiti Australiju?

U Australiji je sve drugačije: Djed Badnjak ne stiže obundan, sa saonicama, nego u kupaćim gaćicama na 5 stupnjeva Celzijusa, vozi se ne desnom nego lijevom stranom, a na prostranstvima nemjerljivima našim pojmovima živi 280 etničkih grupa. Sve to nije uplašilo Jasnu Mujadžić. Direktoricu Podravka International Sudney. Tvrtke koja nema fikus i tajnicu, nego – tajnicu, mladu Marjanu Milinović, i direktoricu, Jasnu.

Odakle sitnoj, šarmantnoj gospođi hrabrosti da s hrvatskom marmeladom, dječjom hranom, vegetom pokušava osvojiti kontinent ‘down under’? Neki misle: u obiteljskoj tradiciji. Jer otac joj Antun Pajcur dugo je godina bio direktor Podravke u koprivničkoj prehrambenoj industriji, gdje je sama prije australske avanture stekla srebrnog pijetla za dvadeset gpdina rada. Rođena je Zagrepčanka, ali se kao dijete, sredinom pedesetih, s roditeljima preselila u Koprivnicu, da bi se poslije kao stipendist vratila i s diplomom veterinara bavila izvozom mesa, osobito u Italiju, Grčku, Njemačku…

Engleski – jezik biznisa

Uvjerivši se da bez jezika nema biznisa, mnogo je truda uložila u učenje engleskoga, pa ju je on i uveo u poslovanje s Australijom, koju radi već punih petnaest godina. Prvih dvanaest na neviđeno, a tada se, 1985., sletjevši napokon na tlo najdaljega i najmanjega kontinenta, zaljubila u njega na prvi pogled., Ta joj je ljubav zacijelo pomogla da nekadašnjih nekoliko kontejnera izvoza, iako joj je tvrtka otvrena manje od godinu dana, poveća  više od dvadeset puta, na 2,5 milijuna USD, da vrati – ističe s kamatama – novac što ga je u njezinu tvrtku uložio sestrinski Konar iz Münchena.
Pomogla joj je nesumnjivo da se sve manje može reći kako hrvatsku robu ne poznaje nitko drugi osim Hrvata.

Iako u osvajanje drugih zemalja Koprivničani kreću s najjačim svojim proizvodom, vegetom, u Australiji je i to drugačije, jer – Australci ne kuhaju! Oslanjaju se na polugotova jela, a i Jasna se posve privikla na sea food, fast food, pečeno pile, lignje… Tek 1995. će napraviti veliko istraživanje, koje će ih možda iznenaditi kao i pekmez našavši na presitome australskom tržištu mjesto sam od sebe. “Zamislite”, govori Jasna, “iako džemova i sokova imaju iz cijeloga svijeta, pekmez uopće nema ni paralelnog proizvoda! Bez ikakvog povoda je televizijski Cooking Show na Sedmome kanalu dao svoj recept s našim pekmezom. Prepoznala sam ga  po poklopcu! Sada ubrzano tiskamo recepte za kolače, slatki doručak… Krećemo na pet skladišta u svih pet država, u jače kuće i očekujemo dobre rezultate. Ako je prodaja džemova u Woolwort’su mogla porasti 300 posto…”

Selidba u tri dijela

Ako Jasnu odmah na početku nije uplašio sudski postupak zbog imitacije vegete – kaže, dakako, da nije imala izbora! – i ako je uspjela izboriti zabranu prodaje agete, ako je nije uplašio australski poklič ‘kupujte australsku robu!’, ako je nije uplašilo tromjesečno samovanje bez obitelji, registracija i uhodavanje tvrtke i rijetki letovi u Majku-tvrtku, što bi je plašilo veliko tržište koje je za mnoge obećana zemlja? Nije joj teško uvijek iznova tumačiti da nije iz ‘former Yugoslavia’ nego iz Hrvatske, govoriti o Dubrovniku za koji su načešće čuli, i Zagrebu, o kojem uopće nisu čuli. Nije joj teško, kad zatreba, kao na sajmu Fine Food u Brisbaneu, predstavljati i svoju zemlju i svoju tvrtku. Nije joj teško s konzulatom u Canberri prikupljati pomoć za djecu u domovini.

Sad se već može smijati obiteljskoj selidbi u tri dijela. Najprije su stigli suprug i trinaestogodišnja kći Sandra, a starija je Hana pričekala maturu da bi u svom novom domu polazila business college. Suprug, glazbenik koji svira violu, strpljivo čekajući audiciju u Sidney Simphony Orchestra, jer nije lako dobiti posao s privremenim četverogodišnjim boravkom, vodi kućanstvo. Jasna jedva da i može govoriti o radnome vremenu. Australci, naime, imaju radno vrijeme od osam ili devet do sedamnaest sati, kada Jasna, zbog vremenske razlike – jer je tada u nas sedam ujutro – taman počinje raditi. Kaže: “Kad sam u to zagrizla, ne mogu odustati!” Tek šale radi reći će kako bi jednostavnije bilo roditi petero djece. U Australiji se time stječu povlastice. A Jasna Mujadžić je – ‘working woman’. Štoviše, međunarodno uspješna poslovna žena.

Objavljeno 15. prosinca 2014.

Na Oblizekima preproučujem srodne teme:

http://oblizeki.com/thai-sea-food-ili-nova-australska-kuhinja-na-nacin-chefa-dennisa-valcicha-14065

http://oblizeki.com/dennis-valcich-i-u-hobotnici-na-salatu-spaja-hrvatsku-i-australsku-kuhinju-14045

 

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.