Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Baština, Događaji 3. studeni 2023.

Izložba „Dobar tek!“ Gradskoga muzeja Varaždin

Izložba Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju Gradskoga muzeja Varaždina, otvorena je još do 5. studenoga 2023. i ako je niste vidjeli, pokušajte u palači Herzer! Srdačno preporučujem. Neće se, nažalost, produljivati, jer je otvorena od 7. prosinca 2022. i bila je izuzetno dobro posjećena, a veliko zanimanje pobudili su i popratni sadržaji organizirani za različite skupine posjetitelja. I jubilarna 300. Srijedom u muzeju – održava se od početka 2014. i prvih stotinu zabilježilo je više od 10.000 posjetitelja! – održana 20. listopada 2023. bila je posvećena upravo izložbi i možete je pogledati na Youtubu, kao uostalom i drugih 109 video zapisa (sa 155 pretplatnika i 34.000 posjetitelja).

Dio elegancije s varaždinske izložbe: servis zajelo Davenport & Co., Longport oko 1830. (Foto Andrej Švoger, Gradski muzej Varaždin)

Varaždinci su se u svakom slučaju dokazali primjerenim odnosom prema vlastitoj baštini, pa i kulturi hrane u svom kraju. Uz ovaj opsežan projekt, u čijoj su pripremi i provedbi sudjelovali svi (stručni) djelatnici GMV-a, a uz održane različite edukativne radionice, tiskali su i odličan, vrlo opsežan popratni katalog s opisima i fotografijama više od 700 izložaka, uglavnom iz fundusa GMV-a, te kuharicu koju su oživjeli iz svojih arhiva. Javnost koja je to propustila, šira hrvatska, može samo žaliti da varaždinski muzealci nisu bili agresivniji u promociji kako bi im proširili vidike. 

Naslovnica kataloga za izložbu Dobar tek!

Katalog Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju na više od 200 stranica velikoga formata kao glavna urednica potpisuje Petra Marincel, biše kustosica dokumentaristica na dokumentacijskom odjelu, kao urednica Anita Peričić, voditeljica odnosa s javnošću na Odjelu  zajedničkih službi, dok zanimljive tekstove potpisuje deset autora (Elizabeta Igrec, dr. sc. Mišel Jelić, Mia Košćak, Davor Kraš, Petra Marincel, Nataša Mihinjač, Petar Nevžala, Jelena Rančić, Daša Suhić Hižak i Spomenka Težak), fotografije Andrej Švoger (715 fotki na 208 strana!) te grafičko oblikovanje Vjeran Kostović, Contrast Design Studio. Nikako ne bih preskočila ni lektore, svoje kolege književnike mr. sc. Denisa Peričića i Tomislava Šovagovića, jer je i jezik izuzetno zanimljiv, ne samo zbog spajanja standarda i varaždinske kajkavice nego i zbog ponovnog otkrivanja starih riječi koje su se s preživjelim uporabnim predmetima nestale iz svakidašnjice.

S izložbe: bijela kuhinja (Foto Andrej Švoger, Gradski muzej Varaždin)

S izložbe: crna kuhinja, s otvorenim ognjištem (Foto Andrej Švoger, Gradski muzej Varaždin)

Sadržaj sa 671 kataloškom jedinkom i više od 800 predmeta razvija se s izložbenim cjelinama:

Dobar tek
Proizvodnja hrane / Kak do kuhnje?
Trgovina hranom / Kaj treba kupiti? Kaj ima na placu?
U smočnici i kuhinji / Špajza, bela i črna kuhnja
Za stolom i oko stola / Kaj je na stolu i kak je pri stolu?
Hrana kao likovni motiv / Kaj je naslikano?
Ugostiteljstvo / Kam si bumo seli?
Hrana budućnosti / Kaj bumo sutra jeli?

Mona Spoza, dio izložbe izdvojen u podrumu Staroga grada

Onima koje to zanima itekako dobro doći će opširna Bibliografija, literatura, izvori.

Kustosica Petra Marincel kao glavna urednica predstavlja katalog izložbe (Foto Andrej Švoger, Gradski muzej Varaždin)

Izložba je to koja, uz drugo i zbog toga što nam je Varaždin u svoje vrijeme bio razvijenom prijestolnicom i zbog i danas visokorazvijene prehrambene industrije, zaslužuje i širu percepciju od sentimentalnoga razgledavanja što se u tom kraju jelo od prapovijesti, a jeli su se primjerice i ježevi i dabrovi, ili što će se, poučavaju nas, jesti u budućnosti, od kukaca i crva, morskih alga do gljiva i bilja uzgojenu u vlastitu domu, recimo. Zatim su  izložili rekonstruirane črnu (otvorena ognjišta) i belu kuhnju, pa mlijeko u plastičnoj vrećici iz osamdesetih godina prošloga stoljeća, pa…

S izložbe: hrana kao nadahnuće umjetnosti (Foto Andrej Švoger, Gradski muzej Varaždin)

Sjajni su dokumenti, primjerice, mesarskoga ceha o tome što se jelo, ne doduše i kako se pripremalo i tome slično. A tek beštek, pa umjetnine vezane uz hranu. Možete upoznati i karbonizirano sjemenje iz Jalžabeta-Gomile otprije dvije i pol tisuće godina, lovne karte, pčelarski koš od škrabutine, cehovske i majstorske cimere, bidricu i kalup za piškote i druge slastice, narudžbenicu za sir Tvornice finih sireva u Varaždinu iz 1890., reklamu za Franckove krokete od šunke, prepoznatljive crvene kutije za bombone 505 sa crtom Uniona iz 1936. i Kraša iz 1950., kantu za bučino ulje i vagan za mjerenje količine suhih tvari, tezulju za sitničare iz 1874., prijenosno ognjište iz Lonje – Gradišta oko 1100. pr. Krista, sječku za salo ili začinsko bilje s kraja 19. st., vrčić srablivec iz Jertovca s početka 20. st., ledeni ormar kakav se upotrebljavao od 1910. do 1955. prije današnjih hladnjaka, pa nudlpret odnosno kuhinjska daska za pripremu hrane…

S izložbe: kukci i crvi kao hrana budućnosti (Foto Andrej Švoger, Gradski muzej Varaždin)

Jedna od izložbenih cjelina su i kuharice i recepure, i tiskani, često na njemačkom (Florinus, Rudisch, Gartler i Hikmann, Prato itd.) i rukopisni različitih varaždinskih obitelji( Štefanija Morandi, Mire Ilijanić, Barbot, Floh i Imenšek itd.) od 18. stoljeća. Ne nedostaju ni Biling ni Deželić, pa ni jedina u Varaždinu tiskana kuharica 1882. u tiskari Ivana Nepomuka Stiflera Hrvatska kuharica ili pouka kako se gotove svakakva jela.

Naslovnica Grimove kuharice

S izložbe izdvajam rukopisnu kuharicu, s razlogom, jer su je, uz katalog izložbe varaždinski muzealci tiskali i predstavili i kao knjigu Ein Koch Buch von Alterhand Speisen / Kuharica raznovrsnih jela. Ne očekujte da ćete prema njoj nužno nešto kuhati, ali je, po mojemu, kao nedvojben odraz svog vremena, odlična podloga za daljnja istraživanja onih koji imaju podlogu za to – povjesničara, jezikoslovaca, nutricionista, kuhara…

Iz kataloga: recepture s izložbe (Foto Andrej Švoger, Gradski muzej Varaždin)

Izvukli su iz muzejskih depoa odnosno zapakirane i, čak i do Ludbrega, često seljene muzejske knjižnice rukopis Antona Grima, mladca koji je jedva prešao dvadesetu i o njemu se malo zna, osim da je rođen 1781. u Strožincama u Moravskoj, danas južnoj Češkoj. Ne zna se ni kamo se odselio iz Varaždina. Rukopis sa 209 recepata na 192 stranice veličine je 19 cm x 23 cm, napisan je baš u Varaždinu na kuhldajču, Kűchendeustchu, kuhinjskom njemačkom, goticom, 1802. godine. Žuti je papir zapakiran u karton prekriven kožom. Muzeju ju je darivala između dva svjetska rata neka varaždinska obitelj, pretpostavlja se Hilda Grčević 1927., nesvjesna koliko će posla u naše vrijeme zadati posla ambicioznim muzealcima da bi objavili kuharicu na 80 stranica na suvremenom hrvatskom.

Objavljeno 3. studenoga 2023.

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.