Iz dugoselskih starih kuharica
Iako piše da ju je priredila, kuharica je nedvojben autorski uradak Vesne Vladić, dugoselske očigledno sretne snahe, koja uz pomoć ekipe, a posebice supruga Aleksandra Antolovića ovom knjigom definitivno otkriva građansku gastrostranu svoga grada i knjigom ga je definitivno uvrstila u hrvatsku građansku povijest, ne samo gastronomsku. Ova knjiga zaslužuje i mnogo veću nakladu i čitateljstvo šire od samo dugoselskoga. Bravo!
Dugoselci se baš znaju na svoj način poigravati izričajem Grad Dugo Selo, primjerice i u pitanju o tome koji je grad najduži. Iako u zagrebačkome prstenu, zadovoljni su blizinom metropole i svojim ustrajnim rastom, gospodarskim i brojem stanovnika. Nemaju potrebu dokazivati se gradom, iako od prošle godine imaju i dodatni argument – kuharicu, koja ih, iako imaju i tradicionalna jela svoje regije, svrstava nedvojbeno u kontekst nacionalne građanske kuhinje. Pravi se Dugoselci, domoroci, u svome sve većem gradu sve više u manjini, očigledno osjećaju ugroženo, jer sve češće i temeljitije čuvaju vlastitu baštinu osvješćujući što su to imali odavno. Uz to, na promociji šarmantno su svome gradonačelniku Stipi Veliću, dojdeku kako bi oni rekli, podarili – pinklec s fruštikom!
U jednoj godini – dvije gradske kuharice

Autorice s gradonačelnikom kojem su darivale pinklec (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)
Fascinantno je kako su prošle godine – a prošla je godina inače u nas bila godina brojnih lokalnih kuharica – Dugoselci objavili čak dvije, koje ih brojem, a osobito Iz dugoselskih starih kuharica uz koprivnički reprint Velike građanske kuharice Zlatke Sudete te pristupom i izvedbom uvrštavaju u sam nacionalni vrh: silan je trud autorice, koja je uz pomoć predanih Dugoselki izvela natprosječan uradak u kojem izrijekom podsjeća i na dugoselske posebnosti. Meni, recimo, možda nedostaju samo bijeli jagli, kakve smo, istina iz okolice, kušali upravo na dugoselskim gastropriredbama prošlih godina.

U jednoj godini čak dvije dugoselske kuharice (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)
Uz rame Velikoj građanskoj kuharici Zlatke Sudete je autorska knjiga Iz dugoselskih kuharica koju je priredila Vesne Vladić, a u biblioteci Terra sancti Martini objavila ju je Gradska knjižica Dugo Selo. Zanimljivo je da su u istoj biblioteci također 2015. Dugoselci objavili i Kulinarski spomenar Mire Katarine Zorić s podnaslovom “nostalgična kuharica za čitanje i kuhanje s receptima i uputama za početnike (nadugačko-naširoko)”, koja je životna slika autorice, sama po sebi sadržajno različita zbog mjesta rođenja (1948. na županjskoj Šećerani) i starijega podrijetla (Slavonija, Hercegovina) i mjesta života (Dugo Selo), ali unatoč zanimljivim recepturama više za čitanje. Na (lokalnom?) čitatelju je da vidi što će s purom i lučnicom s kiselim mlijekom ili zalučenim uštipcima, varivom od raštike sa suhim mesom ili s tortom od rogača i tako dalje.
Reafirmacija ukupnoga građanskog života

Dugoselsko brašno i svečano pecivo na predstavljanju knjige (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)
Iz dugoselskih kuharica, međutim, šarmantna je i autorska, ali pomna, rijetko viđena dokumentaristička slika grada i, također kao Sudetina Koprivnicu, svoj grad, Dugo Selo, reafirmira unutar građanskoga života odnosno građanske kuhinje. Procjenjujem kako taj poveći grad u Zagrebačkoj županiji te blizu metropole, suprotno svome imenu, nastoji osvijestiti vlastitu građansku povijest prije svega zato što se, ne samo po mišljenju starosjedilaca, ona zaboravlja i mijenja.

Aleksandar Antolović i Vesna Vladić urednici Oblizeka potpisuju odličnu dugoselsku kuharicu (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)
Bračni par Vesna Vladić i Aleksandar Antolović, inače marni ravnatelj Gradske knjižnice Dugo Selo, pozvali su upomoć Dugoselke Dragicu Pjevac, Vesnu Milošević i Aleksandru Mudrovčić i prikupili vrlo vrijedan materijal koji se dosad čuvao uglavnom samo u obiteljskim arhivama. Tko bi se ozbiljan bavio kuhanjem i kuhinjom? No oni je nalaze i u poeziji. i u knjizi citiraju Dugoselca Milana Dobrovoljca Žmigavca koji je 1937. ispjevao:
Jen recept o nokli z mesa v koji dojde sega besa!

Talentirani Želimir Novak maestralno je izveo pjesmu-recept na kajkavskome Milana Dragovoljca Žmigavca iz 1937. (Fotogorafija Miljenko Brezak / Oblizeki)
Četrdeset deka fine
treba zeti govedine.
Paj sfaširaj još sirovo
meso ovo.
Onda k tomu još se daje
friško jedno celo jaje
jer šlaprček se ne meče
meso duhu si navleče.
Dodaj soli – žlicu mleka
luk zribaj tri još deka.
Dodaj limonske k tome kore
pak sve smešaj kaj se more.
Da se mešat bol bu dalo
deni nuter papra malo.
Potlam zemi takozvanu
«palačinken» čistu «fanu»
i dve žlice deni nutra
svinske masti (a ne putra!).
Dodaj još dve deke luka
v mast ih deni – to ni muka!
Gledaj na to par minuti
dok ti v masti luk požuti.
Tad z mesnate one mase
«nokle» delaj prve klase.
Žlicom grabi meso dokle
ne zgotoviš sve tak nokle.
Pak po «fani» lepo vredaj
dok se peku onda gledaj.
Pritom nokle daj okreči
da jednak se mogu speči.
Jer pripetiti ti se more
da prigore!
Kad je saki nokl spečen
mora biti z «fane» zvlečen.
Pa ih vredaj po tanjiru
Da ležeju tam vu miru.
Mast sad «v fani» z mlekom spraši
nju beštaubaj – vele naši.
Nuter vode tulko stavi
da ti saft se tam napravi.
Kad ti saft je zišel jaki
ž nim ti polij nokle taki.
To je konec pripovesti
i sad moreš nokle jesti!
Če praf neče nokle ziti
ti ih sve črez oblok hiti.
Kajti često z novi stvari,
čovek si želudec skvari.

Dizajn knjige
Siščanka Brankica Iris ove je godine objavila građansku slatku kuharicu svoga grada Slasticama kroz Sisak i kroz godinu / Sretno, strpljivo i uspješno i istraživački i spomenarski sentimentalno. Vesna Vladić je sjajna intelektualka, ali očito i sretno udata za Dugoselca i zadovoljna svojim životom u tome gradu, kada se nakanila na zaista ozbiljan i opsežan posao, koji ukoričen vrlo zanimljivo, nenametljivo i izgleda, uz ubičajene recepture podijeljen po sezonama i ima i nekoliko dugoselskih, široj javnosti nepoznatih bisera, primjerice dugoselski pošpanjar, dugoselski poloparec…, koje prenosimo i iz knjige. Bravo!
Proljeće, Juhe
Dugoselski pošpanjar

Iz knjige
2 mrkve
2 krumpira
2 dl graška
¾ l vode
zaprška
nokli
maslac
peršinov list
Povrće pristaviti kuhati u hladnu vodu. Ka domekša dodati zapršku i ukuhavati noklice; ososliti i dodati popotrebi maslaca. Prije posluživanja dodati sjckani peršinov list.
Mali topli obroci
Dugoselski poloparec

Iz knjige
Dizano tijesto
½ svježeg kvasca
½ l mlijeka
šećer
1 jaje
50 dag brašna
2 žlice masti
2 dl kiselog mlijeka
sol
Umijesiti glatko tijesto, dobro ga rukama izlupati i ostaviti na toplom mjestu da se diže. Kad se tijesto diglo stavitei ga u veliki pobrašnjen pleh, razvući rukama po stranicama, premazati nadjevom, zavrnuti rubove i peći.
Nadjev
½ kg svježeg sira
2 jaja
sol
kukuruznog brašna po potrebi
Sve sastojke dobro promiješati
Poloparec se može raditi i od ostataka tijesta za kruh.
Objavljeno 1. kolovoza 2016.
preporučujem na Oblizekima srodne teme:
http://oblizeki.com/lokalne-kuharice-hit-samo-lokalnih-sredina-17730
http://oblizeki.com/reprint-velike-gradanske-kuharice-zlatke-sudete-iz-1922-16105
http://oblizeki.com/uz-uskrs-goranska-jela-vezamska-nadela-17692
http://oblizeki.com/loparka-ili-prigorska-perica-najbolja-medu-tenkim-gibanicama-842
http://oblizeki.com/strepa-s-orasima-odlican-prigrizak-uz-pice-13143
http://oblizeki.com/greblica-tenka-gibanica-rudarska-10841
http://oblizeki.com/cetvrti-dan-pere-nagradeno-cak-deset-vrijednih-domacica-15232
Nema komentara