Vino 15. veljača 2011.

Ista sorta, a različitosti tako čudesne

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 3 komentara

Zašto je teško odabrati između dvaju vina iste sorte? Primjerice između beljske i iločke graševine ili pak između vrhunske beljske i graševine Goldberg, između cabernet sauvignona ili merlota beljskog i istarskoga te između dvije vrhunske malvazije dviju vinarija iz iste podregije, Festigije Agrolagune i Dajle Istravina?

Sve u, možda pomalo pretencioznoj želji da udovoljima svojim zahtjevnim i radoznalim čitateljima koji sve veći pozor pridaju sljubljivanju jela s istima i različitim vinima, pitala sam o tome uglednoga enologa Franju Francema, koji se, posebno za čitatelje Oblizeka, upustio u jedinstvene usporedbe vina ali zasad samo u okviru ponude vinarija Agrokor Vina.

Prije nego što je postao direktor projekata u vinarstvu Agrokora, Franjo Francem je radio u PIK-u Đakovo i Badelu 1862. Uz drugo, podizao je nove nasade vinograda u Đakovu, Daruvaru, Križevcima i Benkovcu, uvodio nove tehnologije u podrumima, podizao kakvoću vina, organizirao je arhive vina i stoji iza brojnih osvojenih priznanja i medalja u Hrvatskoj i inozemstvu. Jedan je od osnivača i vodećih ljudi Hrvatskoga sommelier kluba i Hrvatskoga društva enologa te član Union International des oenologues. Organizator je brojnih edukacija za kolege iz struke ali i za sve poklonike kulture stola i vina.

Organizirao je 2000. godine i međunarodnu manifestaciju Vino Forum u Hrvatskoj sa međunarodnim ocjenjivanjem vina. Certificirani je degustator vina s dugogodišnjim iskustvom i sudjelovanjem u brojnim ocjenjivanjima vina u nas, a član je najprestižnijih međunarodnih ocjenjivanja vina u Sloveniji, Mađarskoj, Slovačkoj, Italiji, Švicarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Portugalu, Južnoj Africi, Brazilu.

Graševina iz iste regije i podregije – beljska i iločka

Unutar podregije Podunavlje imamo dvije različite graševina, onu u tipu vinogorja Baranje i onu u tipu vinogorja Srijema.

Na karakter vina utječu kvaliteta i terroire, posebice neki njegovi elementi, a ovdje se to odnosi ponajprije na sastav tla Baranje odnosno srijemskoga vinogorja i ovisi, dakako, o ekspoziciji istoga tog tla, dok je klima vrlo slična.

Baranjska je graševina puna, snažna, čvrsta, robusna. U mirisnome dijelu, osim voćnosti i sortnih osobina, podsjeća na zelenu i zrelu jabuku, ima izraženu mineralnost i punoću, dok graševina iz srijemskoga vinogorja nema tog štiha mineralnosti, lakša je, elegantnija, nježnija ali još uvijek čvrste strukture, s naglašenim mirisom karakterističnim za sortu, mirisom voćnim na zrelu i zelenu jabuku.

Imamo također zanimljivu razliku između graševine Goldberg i vrhunske beljske graševine. Vrhunska je brana u optimalnoj, u punoj tehnološkoj zrelosti, sa svim karakteristikama terroira. U Goldbergu je graševina ubrana s pozicije Goldberg unutar Beljskog vinogorja, ali je tu napravljena i kupaža unutar iste sorte – redovnoj je berbi dodan dio graševine izborne berbe bobica s iste lokacije.

I upravo je taj element, dodatak izborne berbe s predikatima, osnova cijele linije Goldberg. To je pristup jedinstven u Hrvatskoj, a možda i u svijetu.

Cabernet Sauvignon – iz dviju regija, primorske i kontinentalne Hrvatske – Festigia iz Istre i Belje iz Podunavlja  Belje

Cabernet Sauvignon Ta dva vina otkrivaju razlike u karakteru iste sorte s različitih područja.

Rezultat razlika je  terroira, tlo, ali sada je osnova i u klimi, jer je istarsko tlo crvenica, siromašno, škrto tlo primorske Hrvatske, dok je u Baranji bogato tlo, les. Istarski je Cabernet Sauvignon rubinsko crven, pun, vrlo elegantnih i nježnih aroma, u baranjski, je još dublje rubinsko crvene boje, ali izuzetno snažna, korpulentnoga bogatog tijela te snažno izraženih aroma na crno bobičasto voće.

Valja reći kako je zbog globalnog zatopljenja u Baranji povećan broj sunčanih sati te kako je na taj način ondje dobivena velika koncentracija šećera u bobici grožđa, što daje veću potentnost, snagu tih vina visokim alkoholima, visokim koncentracijama esktrakta.

Za mnoge je otkriće da to podneblje ima takve potencijale za crni sortiment, a što je, s druge strane, rezultat i dobre tehnologije u vinogradu i podrumu.

Ista se priča o razlikama u karakteru vina iste sorte s različitih područja može ispripovijedati iz usporedbe dvaju Merlota, istarskoga i podunavskoga.

Malvazije unutar podregije Istra – Dajla Istravino i Festigia Agrolaguna

Usporedba tih dviju malvazija ne zasniva se na terroiru, jer ovdje nismo istakli poziciju kao osnovni element razlikovnosti tih dviju malvazija, nego je više riječ o tehnologiji u podrumu, iz koje proizlazi razlika koja se sa sastoji u tome da Malvazija Festigia ima eleganciju, profinjenost, mekoću, podatnost, suptilnost i nježno izraženi kompleks malvazija, a Dajla punija je, koncentriranija, robusnija i namijenjena dužem odležavanju u boci.
Možemo govoriti o dva tipa malvazija po strukturi.