Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Kušajte s nama nešto novo 9. veljača 2017.

Ilirski stol župnika Krizmanića v Mariji Bistrici za 175. rođendan Matice hrvatske

Chef Marko Futivić, pobjednik Zagorskoga chefa, u kuhinji odličnoga restoran Academia u Blue Sun Hotelu Kaj, interpretirao je modernu inačicu stola za kojim je bistrički velečasni Ivan Krizmanić okupljao suvremenike, znamenite ilirce, i za kojim su se bistrile ideje Hrvatskoga narodnog preporoda, nastajale kompozicije Lisinskoga i pjesme, kajkavski prijevod Miltonova Izgubljenoga raja, čime se i kultura stola još jednom potvrdila kao dio ukupne kulture.

Matrix Croatica, Matica hrvatska, koju Wikipedia naziva jednom je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova, ima rođendan dana kad i ja, a ovih dana već 175. rođendan obilježava u nastavcima brojnim kulturnim događajima. Potkraj prošloga tjedna matičari su u povodu osnutka Matice i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića (1766.-1852.) posebnim skupom podsjetili na život poznatoga prošteništa Marije Bistrice u doba Hrvatskoga narodnog preporoda podsjetivši s ponosom na aktivnosti tadašnjega bistričkoga velečasnog, koji je bio i istaknuti sudionik Ilirskoga pokreta, prevoditelj i promicatelj kulture.

Marija Bistrica kao stolica narodnoga duha

Sa svih strana lijep pogled na dom crne Majke Božje Bistričke (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Sa svih strana lijep pogled na dom crne Majke Božje Bistričke (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

U vrijeme velikih kulturno-političkih previranja u Hrvatskoj i cijeloj Habsburškoj Monarhiji tridesetih i četrdesetih godina 19. stoljeća na bistričkom župnom dvoru Krizmanić je okupljao mnoge znamenite ilirce poput Ljudevita Gaja, Dragutina Rakovca, Stanka Vraza, Dragojle Jarnevića, Vatroslava Lisinskog te preporoditelje iz drugih slavenskih zemalja. Prema dostupnim povijesnim izvorima u tim su se druženjima i razvijale zamisli o osnutku Matice ilirske i drugi projekti Hrvatskoga narodnog preporoda.

U čast velikana iz prošlosti i događaja koje su stvarali u bistričkome Blue Sun Hotelu Kaj chef Marko Futivić prigodno je za moderne matičare kreirao i ilirski stol pri župniku Krizmaniću v Mariji Bistrici, na kojem nije bilo ni pretjerivanja u raskoši, a ni gladi, nego mnogo gostoljubivosti i intelektualnih i inspirativnih razgovora. Ta su ladanjska prijateljevanja Mariju Bistricu učinila jednim od važnih središta cijeloga narodnog pokreta. U Ljetopisu župe bistričke (1923.) Josip Šafram piše o zasluzi domaćina i njegovih gostiju što se duh narodnog preporoda toliko razmahao i uhvatio dubok korijen, a Franjo Marković (1880.) Bistricu zove stolicom narodnoga duha.

Portret zaslužnoga velečasnoga Ivana Krizmanića

Portret zaslužnoga velečasnoga Ivana Krizmanića


Chef
Marko pripovijeda mi kako namjerno nije kopirao jela otprije 180-200 godina nego je namirnice koje su se sigurno tada koristile pripremio na način na koji ih zamišlja i koristi moderna gastronomija, budući da je i tema i ideja bile – mašta. Tako da se na ovome modernome bistričkom ilirskom stolu našla, primjerice, repa s dehidriranim crvenim zeljem i sirom kuhanim na pari jer je u ono vrijeme jedan od načina konzerviranja bilo upravo sušenje namirnica. Također su na stolu bili i mlinci od heljde, torta od graha, bistrički medenjaki… Dali smo stvarno mašti na volju, dodaje chef Marko, pa smo, recimo, zelene jabuke marinirali vanilijom i narančom…

Slavljenički logo Matice hrvatske. Čestitke!

Slavljenički logo Matice hrvatske. Čestitke!

Nikad  nisam imao priliku ovako nešto pripremati, priznaje Matko Futivić, koji je imao priliku osmišljavati i kuhati koješta, primjerice gastronautsku tematsku večeru o kojoj su Oblizeki pisali, menije za natjecanja za najboljega kuhara u Zagorju itd. – Izazov je to, ne mali. Kako sam osmislio ilirski stol? Čitajući primjerice stare kuharice, koje sam posudio u Dvorcu Mihanović, zatim različite članke. Informacije su uglavnom bile šture, pa sam se oslonio i na zagorsku tradiciju. Gosti su bili iznenađeni i zadovoljni, poput gostiju velečasnoga Krizmanića i nadam se da smo i samim jelima uspjeli probuditi duh zajedništva, duh pokreta koji je bio važan dio Hrvatske povijesti. Trudili smo se se, otkriva mi, sve do imena jela, koja su osmislile Snježana Husinec i Zrinka Brlečić-Švaljek.

Na jednome od događanja, tematskoj večeri Kluba Gastronaut, s novinarima iz pet zemalja (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Na jednome od događanja, tematskoj večeri Kluba Gastronaut, s novinarima iz pet zemalja (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Odmah da podsjetim da Marko nije po svome, ne bih rekla dobrom, običaju sklon davati recepte, ali prema kompliciranoj kulinarskoj tehnologiji njihove hotelske kuhinje, mislim da vam ne bi bili od koristi, pa se i vi prepustite vlastitoj mašti. Neka vam ilirski stol bude tek nadahnuće.

A evo čega je u Mariji Bistrici svega bilo…

Gvirc je i suvenir (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Gvirc je i suvenir (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Za aperitiv, dakako, gvirc. Med u rukama iskusnih medičara prerasta u gvirc ili medovinu, desertno piće bogatog okusa i mirisa prirode. Tim napitkom besmrtnosti, kako su ga nazivali mnogi u povijesti, krijepili su se i stari Kelti, koji su 400 g. pr. Kr. donijeli pčelarenje u naše krajeve. Od meda su Hrvati te istočni i sjeverni Slaveni proizvodili medicu ili medovinu, gvirc, koji baš u Mariji Bistrici ima dugu tradiciju posluživanja na hodočašćima. Gvirc se sigurno našao i na stolu župnika Iveka….

Ilirsko predjelo

S jedne od prezentcija vlastitih jela: chef Marko Futivić (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

S jedne od prezentcija vlastitih jela: chef Marko Futivić (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Ilirci su se zalagali za političko ujedinjenje svih hrvatskih, a i kulturno ujedinjenje svih južnoslavenskih zemalja. Vođa je pokreta i njegov ideolog Ljudevit Gaj, čest gost župnika Ivana Krizmanića, kojega je opat i vjenčao u bistričkoj crkvi sa svojom nećakinjom Paulinom. Ilirci su njegovali domoljublje prije svega, iznad svega voleći domaću grudu. Tako su i jela na stolu, pretpostavljaju današnji Bistričanci, bila prava domača.

Nabrajaju: domače češnjovke, krvavice, prezvušt, špek; pa marinirana repa z bučinim uljem, sirek kuhan na pare z prahom od črljenuga zelja, dehidrirana jabuka; mese iz masti z šarim paprom i domačim kuruznim pogačicama; mrzli Ivekovi žganci z stepki i hrustavcem od maka; slatke-kisela prežgana juha z koprivu i dehidriranim lukem; domaći štruklji.

Marinirana repa z bučinim uljem, sirek kuhan na pari, prah od črljenuga zelja, dehidrirane jabuke

Marinirana repa s dodacima (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

Marinirana repa s dodacima (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

(Sastojci za 4 osobe)

200 g kisele repe
0,2 dl bučina ulja
20 g bučinih koštica
300 g sira Drageca sušenog
200 g crvenog zelja
100 g jabuka
10 g šarenog papra
sol

Priprema

Narezanu kiselu repu dobro ocijedite pritiskom ruke, po potrebi i malo operite pod mlazom tekuće hladne vode. Bitno je da je dobro ocijedite. Marinirajte repu u bučinu ulju, sjeckanim sušenim preženim košticama te svježe mljevenim šarenim paprom. Po potrebi posolite. Crveno zelje nožem narežite i stavite u dehidrator ili pećnicu otvorenih vrata na 50 °C da se osuši. Zatim ga pomoću blendera izmiksajte da dobijete neuglednu masu koju prosijte kroz gusto žičano cjedilo. U dobiveni prah uvaljajte vrh odrezanoga sira. Jabuku operite te je oštrim nožem narežite na kolutove i zatim dehidrirajte jednako kao što ste i crveno zelje. Poslužite tako da na dno tanjura stavite mariniranu repu, na nju sir, pa dehidriranu jabuku. Još dodatno po vrhu pospite dehidriranim crvenim zeljem, pokapajte bučinim uljem u koje ste nasjeckali sušene bučine sjemenke.

Jela Vilinske kraljice

Racom je osvojio jedan od kipića Zagorskoga chefa, ali je Marko ovaj put patku .. (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

Racom je osvojio jedan od kipića Zagorskoga chefa, ali je Marko ovaj put patku napunio  jetricom, mlinci od heljdina brašna i krumpir na listiće (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

Vilinska kraljica (Queen Mab) lik je iz monologa Marcuzija iz prvog čina Shakespeareove tragedije Romeo i Julija, koju je upravo velečasni Ivan Krizmanić preveo na kajkavski. U tekstu se nabraja kako Vilinska kraljiva sitna kao prsten noću juri u svojoj kočiji od orahove ljuske i utječe na snove onih koje posjeti. Djevojke sanjaju o mladićima, a mladići o djevojkama,  zaljubljeni u novac masnu zaradu, vojnici pobjede u bitkama…, a chef Marko zamislio je kako Vilinska kraljica posjećuje i zaspaloga kuhara…

Pečena kokoš s hrenom (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

Pečena kokoš s hrenom (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

Kako je monolog na kajkavskome, odabrao je jela zasnovana na zagorskoj tradiciji. Tu su: pajcek med jabukami, špikani but od mladoga vepra z domaći luleki prženi na sezamu, umak od frankovke; raca napunjena z jetricom, mlinci od hajdinog brašna i krumpir na listiće; pečena kokoš z hrenom; gulaš a la Sekely z trganci i oštrim feferonim.

Deserti Raj zgubljen

Stol prepun slastica (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

Stol prepun slastica (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

Osim, dakako, pastoralnim radom, velečasni Krizmanić bavio se i književnošću i prevođenjem. Uz Romea i Juliju preveo je i odlomak iz Ossiana te Miltonov Zgubleni raj. Zagorci su osobito ponosni što su veliku svjetsku literaturu imali izravno na kajkavskome.
Chef Marko reče kako se zna zbog čega je raj izgubljen, pa je načas zaboravio priču o jabuci kao sredstvu spoznaje i svojevrsnoj viagri te neodoljivom sočnom i gurmanskom prvom grijehu. Dserti iz Izgubljenoga raja, tvrdi, tako su dobri da nema onoga tko ne bi bio spreman na grijeh kako bih mogao probati…

Knedli Bistrica premilena (knedli z pekmezom od šljiva bistrica s umakom od limuna)

Nisu sa šljivama nego s domaćim pekmezom od šljiva bistrica (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

Nisu sa šljivama nego s domaćim pekmezom od šljiva bistrica (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

 

Uz onovremene prvake Hrvatskoga nrodnog pokreta u Bistricu su dolazili intelektualci i iz drugih zemalja, skloni ilirskoj ideji. Bio je tu gost i slovački rodoljub Gustav Zechenter, koji je ispjevao pjesmu O, Bistrica premilena. Nadahnuća očito u tome ozračju nije nedostajalo, jer je na istome objedu Vatroslav Lisinski, prema Krizmanićevim napucima, skladao melodiju u stilu slovačkih narodnih napjeva.

Sidonijina zlevka (kuruzna zlevka z slatkim vrhnjem i višnjami)

Jednostavna poput starinske, ali ipak drugačija (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

Jednostavna poput starinske, ali ipak drugačija (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

Sidonija Rubido (1819. – 1884.), rođena grofica Erdödy, bila je poznata operna diva svoga doba, a pjevala je glavnu ulogu u praizvedbi prve hrvatske opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskoga te je u povijesti zapisana kao prva hrvatska operna pjevačica. Bila je muza skladatelja Lisinskog i izvodila je mnoge njegove skladbe. Još kao četrnaestogodišnjakinja 1833. pjevala je prvi put javno na hrvatskom jeziku poznatu ilirsku budnicu Još Horvatska ni propala. Tada još hrvatski nije bio prihvaćen kao jezik za javno izvođenje umjetničkih djela, pa se takav nastup smatrao hrabrošću, a taj je koncert koji je gorljivo poticao Ljudevit Gaj, vođa ilirskog preporoda, ostao u povijesti upisan kao pretkazatelj trijumfa hrvatskog narodnog preporoda. Sidonija je bila dobra prijateljica Pauline Gaj, nećakinje Ivana Krizmanića i žene Ljudevita Gaja. Često su se družile u Mariji Bistrici, a obje je ondje vjenčao bistrički opat Krizmanić.

Mistične jabuke Ljubav i zloba (kuhane zelene jabuke z šečernem sirupem i anisom)

Mirisne i s fotografije (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

Mirisne i s fotografije (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

Desert je nazvan prema prvoj hrvatskoj nacionalnoj operi, koju je skladao Vatroslav Lisinski. Praizvedba je bila 1846. u Zagrebu te su Hrvati postali, nakon Nijemaca i Rusa, treći narod u Europi koji je imao svoju nacionalnu operu. Ideja o prvoj hrvatskoj operi rodila se među članovima Ilirskog pokreta, a njezin kompozitor Vatroslav Lisinski boraveći rado kod župnika Krizmanića i u Mariji Bistrici skladao je i mnoge druge rodoljubne skladbe.

Torta Zabranjena ljubav (torta od graha z bučinim sjemenkama)

Ljubav je slatka kao torta, ali zabranjena je još slađa! – uvjereni su chef Mrko i njegova ekipa. Marija Bistrica sredinom 19. stoljeća bila je prizorište jedne zabranjene ljubavi. Kao što je bila mjesto susreta brojnih hodočasnika, tako je bila i mjesto susreta i ostvarenja snova mladog i poznatog ljubavnog para toga doba, Antuna Kerschhoera, jednoga od najpoznatijih hrvatskih violinista 19. st. i groficei Karoline Sermage, pripadnice poznate plemićke obitelji koja je i u Bistrici imala posjed. Unatoč u to vrijeme strogim društvenim pravilima, njihova ljubav ipak nije ostala neostvarenim snom, nego je ovjenčana brakom. 1845. vjenčao ih je župnik Krizmanić te su živjeli na imanju u Podgrađu u Mariji Bistrici, a Antun Kerschhoer pokopan je u nedalekoj kapelici sv. Roka.

Novo ruho starinskoga zagorskoga variva (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

Novo ruho starinskoga zagorskoga variva (Fotografija Blue Sun Hotel Kaj)

Poseban užitak za razbuđivanje Ilirska budnica  (suhe šljive i marelice v likeru od naranče)   

Budnice su pjesme o slavnoj prošlosti, turobnoj sadašnjosti i vjeri u svijetlu budućnost. Najslavnija je Gajeva Horvatov sloga i zjedinjenje, poznatija po stihu Još Horvatska ni propala. Pjevale su se u svim kriznim razdobljima hrvatske povijesti i davale su snagu i odlučnost da se treba probuditi iz ružnoga sna i sačuvati jezik, identitet, baštinu. Pjevali su je ilirci sa svojim domaćinom Krizmanićem nebrojeno puta u Mariji Bistrici.

Bistrički medenjaki

Urednica Oblizeka Božica Brkan na glavnome bistričkom trgu u licitarskome srdašcu (Fotografija Oblizeki)

Urednica Oblizeka Božica Brkan na gostoprimljivome glavnom bistričkom trgu u licitarskome srdašcu (Fotografija Oblizeki)

Medenjaci su medeni kolačići koji nastaju u medičarskim radionicama, ali i u kuhinjama svih pravih domaćica. Medičarstvo ima dugu tradiciju. Iz istočno alpskog područja širilo se u središnju Europu i sjeverozapadnu Hrvatsku, gdje tradicija medičarstva seže čak u 14. stoljeće. Marija Bistrica poznata je po brojnim medičarima i njihovim medenjacima neizostavno vezanim uz proštenja, hodočašća. Mnogi uživaju u njihovu bogatom okusu meda i nerijetko ih daruju najdražima kao suvenir iz ovih krajeva. Medičara i bistričkih medenjaka, bilo je i u doba župnika Krizmanića, a ima ih i danas.

Objavljeno 9. veljače 2017.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:

http://oblizeki.com/bluesunhotel-kaj-i-zagorski-chef-chef-marko-futivic%CC%81-stopama-chefa-tomislava-kozica-15950
http://oblizeki.com/zagorski-hrskavi-kasoto-chefa-marka-futivica-18233
http://oblizeki.com/meso-kuhano-i-meso-iz-vakuuma-na-nacin-chefa-marka-futivica-18219

http://oblizeki.com/gastronauti-u-zagorskoj-jesenskoj-bajci-15967

http://oblizeki.com/zagorski-chef-2015-marko-futivic%CC%81-do-pobjede-glavnim-jelom-jaje-na-kokos-i-desertom-tko-je-smjestio-vjeverici-15916

http://oblizeki.com/gastronauti-u-zagorskoj-jesenskoj-bajci-1596

http://oblizeki.com/tomislav-kozic-i-2013-najbolji-zagorski-chef-12427

Kokoš Hrvatica iz zagorskoga trnaca – raritetna, inspirativna i ukusna

http://oblizeki.com/zagorski-chef-ili-moze-li-i-zagorska-patka-uzletjeti-poput-zagorskog-purana-7748

http://oblizeki.com/chef-tomislav-kozic-i-akademia-opisuju-i-posluzuju-zagorsku-kuhinju-na-francuski-5656

http://oblizeki.com/zagorski-chef-ili-moze-li-i-zagorska-patka-uzletjeti-poput-zagorskog-purana-7748

http://oblizeki.com/najbolji-zagorski-strukli-na-struklijadi-i-trezi-put-su-oni-restorana-rody-13216

http://oblizeki.com/6-struklijada-u-mariji-bistrici-13176

http://oblizeki.com/bagremov-med-zagorskih-brega-tako-djevicanski-11901

http://oblizeki.com/meso-zagorskih-brega-oznacuje-zagorskoga-purana-zasticenoga-zemljopisnog-podrijetla-5371

http://oblizeki.com/zagorski-mlinci-sa-zagorskim-puranom-ali-sve-cesce-i-sa-%E2%80%93-spinatom-12055

http://oblizeki.com/zagorski-domaci-mlinci-iz-jertovackog-mlina-obitelji-goricki-7064

http://oblizeki.com/medne-inovacije-u-suvremenoj-gastronomiji-17400

http://oblizeki.com/pisanice-za-uskrs-2012-licitarske-5592

http://oblizeki.com/medenjaci-s-bijelom-secernom-glazurom-7823

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.