Ide jesen, ide jesen, ide i Miholje… i hajdina zlevka
Tako u mnogim krajevima pjeva narodna pjesma naznačujući veselje., ponajprije svadbe. Blagdan Svetog Mihovila, Miholje, u tradicijskoj kulturi u Madžarevu, rodnome selu suradnika Oblizeka etnologa Tibora Martana, povezan je s kultom mrtvih, a i važan je datum za poljodjeljske poslove, jer se bere grožđe, žanje heljda… Prenosimo i recepturu za starinsku hajdinu zlevku.
29. rujna proslavlja se blagdan trojice svetih arkanđela Mihovila (Mihaela), Gabrijela i Rafaela. U tradicijskoj kulturi kao i usmenoj predaji narod se ponajviše utjecao zaštiti svetog Mihovila pa ovaj blagdan nosi i pučko ime izvedeno iz imena svetog Mihovila, Miholje. Svetom Mihovilu na čast podizane su brojne kapelice i poklonci. Na području župe Svetog Vida i Jurja u Madžarevu poklonac sv. Mihovila se spominje u crkvenim zapisima već 1889. i to na putu iz Madžareva prema Krču, gdje stoji i danas.
Mihovil i kult mrtvih
U Madžarevu i okolici sveti je Mihovil povezan s kultom mrtvih. Pretpostavlja se da je prvotno groblje za ukop pokojnika u ovom kraju bilo područje oko poklonca svetog Mihovila. Druga karakteristika koja povezuje svetog Mihovila sa svijetom mrtvih i dušama preminulih je vaga koju drži u rukama na većini svojih slikovnih prikaza. Predaja govori kako je upravo sveti Mihovil zadužen za vaganje duši pokojnika nakon izdahnuća. Rezultat vaganja duše je odlazak duše u raj ili pakao.
Zanimljiva je i legenda s područja Madžareva koja povezuje svetog Mihovila s pokojnicima, ali koja opisuje i privremeni zemaljski život svetog Mihovila kao naučnika kod postolara, šoštara. Legendu je u svome ranom djetinjstvu čula Ana Stepanečec r. Kišak od svojih starijih ukućana:
Vele da je sveti Mihovil bil na zemle. Jenput se nekaj posvadil z nekima gore pa su ga hitili dole. Nije znal kam pe, ali ga je Bog volel pa je došel šoštaru i tu je šival cipele. Drugi dan kak je došel šoštaru počel je šivati cipele za smrt. Pita njega gazda kome šije, a on veli čoveku za smrt. I začas dojde nešte kupiti cipele za pokojnika. Tu je on moral pretpeti svoju žrtvu.
Važan datum u tradicijskom kalendaru poljodjelskih poslova
Osim povezanosti s dušama pokojnika blagdan je svetog Mihovila bio je važan datum u tradicijskom kalendaru poljodjelskih poslova i tradicijskoj kuhinji. Oko blagdana svetog Mihovila bralo se grožđe što potvrđuju i stihovi stare kajkavske pjesme: „Došel, došel sveti Mihalj, grozdje je zrelo ja ga bum bral…“. Osim berbe grožđa do blagdana svetog Mihovila trebalo je obaviti i žetvu hajdine, osušiti zrnje i spremiti ga u drvenu bačvu, ali i napraviti neko jelo ili kolač koristeći kašu ili hajdino brašno.
U okolici Madžareva hajdino brašno koristilo za pripremu zlevke, dok se hajdina kaša kuhana u slatkom mlijeku dodavala sirnom nadjevu za tenke tj. razvlečene štrukle. U daljoj prošlosti priređivalo se i žgance od brašna hajdine.
Hajdina zlevke Štefanije Turković iz Madžareva
Sastojci
Tijesto
- 500 g hajdinog brašna
- 250 g pšeničnog griza
- 2 jaja
- 1 prašak za pecivo
- 1 l mlijeka
- 2 dl mineralne vode
- 2 žlice šećera
- 1 žličica soli
Nadjev
- 500g svježega kravljeg sira
- 2 žlice šećera
- 1 jaje
- malo soli
- vrhnja prema potrebi
Priprema
Od pobrojenih sastojaka umijesite tijesto. Ulijte ga u okrugli namašćeni kalup. Po tijestu rasporedite nadjev. Po nadjevu od sira namažite kiselo vrhnje i narežite listiće putra. Kada je zlevka pečena, posipajte je kristal šećerom.
Objavljeno 28. rujna 2015.
Preporučujem na Oblizekima srodne teme:
http://oblizeki.com/zagorski-puran-na-nacihn-kuhara-zagorskih-restorana-3062
http://oblizeki.com/magdini-zdigani-skrukli-15842
http://oblizeki.com/cetvrti-dan-pere-nagradeno-cak-deset-vrijednih-domacica-15232
http://oblizeki.com/marijina-siromasna-zlevka-od-gladi-do-tronu-na-babicinim-kolacima-6196
http://oblizeki.com/grofovska-zlevka-iz-dvora-traskoscan-stigla-s-babicom-milkom-14683
http://oblizeki.com/kosekove-oci-ili-kreativna-zlevka-s-divljim-tresnjama-mirica-sinkovic-14652




Nema komentara