Baština 15. svibanj 2019.

Fra Ma Fu u gostima na Pustari Višnjica: Murteranima bošpor iz Sopja

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Iako se obično drži kako novinarski, posebice novinski tekst, živi jedan dan, reportaže Franje Martina Fuisa (1908.-1943.), koji je poginuo kada mu se avion srušio pri bijegu u partizane u Drugom svjetskom ratu, žive i danas. Zahvaljujući ponajprije vrsnim novinarima Goranu Gazdeku, Ivanu Žadi i drugima iz Fuisove rodne Virovitice 2015. krenuo je Fra Ma Fu festival novinarske reportaže i novinara, koji se, ne doduše na biciklu kao što je to činio slavni reporter, scenarist za filmove i stripove itd., sve češće kreće Hrvatskom.

Iako je festivalu glavni cilj očuvanje reportaže kao vrste koja je sve manje zastupljena u medijima, godine 2015. Europska federacija turističkih novinara nagradila ga je priznanjem Povelja F.E.S.T za izvornost. Podsjećam da su prva četiri festivala  održana su u Virovitici, Višnjici, Slatini i Pitomači, Fažani i na Brijunima, a ove će godine  biti održan u Daruvaru. Prošle je godine u okviru festivala organizirano 35 događanja koja su okupila 200 sudionika iz 13 zemalja od kojih 120 novinara.

Spojivši ono što političarima unatoč desetljetnih nastojanja manje uspijeva, zelenu i plavu Hrvatsku, u nedjelju 12. svibnja u goste Pustari Višnjica te Općini Slatina i Općini Sopje Fra Ma Fu festival reportaže i reportera doveo je, osim dakako novinara, otoke Murter i Kornate predstavivši ih izložbom fotografija o Kornatskom otočju Ovce piju more također odličnoga reportera i fotoreportera Stanka Ferića, ali i zvukom  mirisima i okusima odnosno pjesmom, svirkom i hranom, a domaćini su, naravno, srdačno uzvratili, što, poslije zanimljiva poznanstva, najavljuje možda i nastavak suradnje.

Pustara Višnjica sjajan je podsjetnik na ruralnu, oživjelu baštinu, a 2011. osvojila je prestižnu nagradu Europske komisije EDEN (European Destinations of ExcelleNce) – Europska destinacija izvrsnosti, koja promovira umrežavanje, regionalnu raznolikost, kvalitetu sadržaja i usluga, te nastoji izbalansirati vremenske i destinacijske turističke tokove.

Ove godine ima u primjeni čak šest (!) europskih projekata, o čemu je govorila vrlo poduzetna i maštovita direktorica Ksenija Plantak.

Dakako, dok su druge zanimali konji i jahanje te stvarno lijepa priroda, Oblizeki su se, prirodno, najviše zanimali za degustacije počevši sa žetvenim doručkom, koji smo čitateljima već predstavili boraveći u ovome lijepom slavonskoj kraju. Pošto su se ogledali mandolinama i tamburama, pršuratama i lokšama, a ne računajući sjajne rakije aromatizirane otočkim biljem, Murterani su predstavili i gulaš od kornatske janjetine s mladim graškom, a domaćini iz Sopja svoj bošpor.

Kako sam o bošporu pisala i sa Fra Ma Fu festivala na Višnjici 2016. Bošpor iz Sopja, i crveni i bijeli, nisam se ove godine njime kanila puno baviti. Ali! Odmah mi se javio gospodin Jozo Šantak, veliki društveni aktivist u Sopju, vezan uz stare sportove i folklor, uz drugo organizator i Bošporijade, koju tradicionalno organizira Općina Sopje.

Među desetak ekipa redovito kuha i ekipa obitelji Šantak, koja je kuhala i nama: najstariji sin Tomislav Šantak, Jozina supruga Zdenka, supruga srednjeg sina Krešimira Božica i susjeda Kristina Ledinac, inače predsjednica njihove Udruge sportske rekreacije Sport za sve Podravac Sopje.

Budući da je  gospodin Jozo uočio moje primjedbe, primjerice kako je s tadašnje degustacije izostao bijeli bošpor koji se priprema s rasolom od kiseloga kupusa te kako sam, sve idući za rječničkim tumačenjem –

Rječniku stranih riječi, Bratoljuba Klaića našla sam kako naziv bošpor potječe kao svojevrsna složenica od latinskih riječi basum i porrum što oboje znači češnjak, bijeli luk, a bošpor je paprena juha od ostataka svinjetine, puretine i sl. začinjena bijelim lukom. (Usput, bospor ima drugačije značenje.)

naznačila da nedostaje okus češnjaka, sve su to ove godine iznijeli! Uz crveni bošpor, dakako. I to vrlo ukusno, pa mogu ocijeniti kako bi se njihovi bošpori, uz malo dotjerivanja, stvarno mogli predstaviti i na stolu najboljih restorana. Da podsjetim sa su za bošpor ponudili kobasice, a prije pečenju svinjetinu i prženi kruh. Uz takvu ambiciju, očekujem od gspodina Joze i njegove ekipe da se još temeljitije zagledaju u svoju gastrobaštinu te da nam iz nje predstave i svoja nova stara jela.

Na kraju, opis kako pripremiti bošpor na način obitelji Šantak.

Sopjanski bošpor od rajčice

Jednostavan starinski doručak. Obično se jede pomiješan sa kidanim kruhom i čvarcima ili suhim mesom i kobasicama konzerviranim u masti. Postoje tri varijante bošpora: na češnjaku, na rasolu i od rajčice koji je u zadnje vrijeme najpopularniji. Ovo je recept kojim sam osvojio prvo mjesto na Bošporijadi u Sopju 2017., treće mjesto na 2018. i drugo mjesto 2019.

Priprema

U posudu stavite svinjsku mast i dvije žlice brašna te popržite na laganoj vatri dok brašno ne dobije boju. Kada brašno dobije zlatno smećkastu boju, u posudu ulijte 8-9 dl vode i oko 5 dl koncentriranog soka rajčice te lagano miješajte da zavrije. Razmutite jednu žlicu brašna u 1 dl vode pazeći da razbijete grudice brašna. Vodu s brašnom uz miješanje lagano ulijevajte u posudu s uzavrelim bošporom. Dodajte onu količinu vode s brašnom kako biste dobili željenu gustoću juhe. Posolite po želi, ako osjetite da nedostaje kiseline, dodajte još rajčice. Ako je rajčica previše kisela, možete dodati manje šećera.

Posluživanje

Obično se u tanjur istrga  ili izreže na kockice 1-2 šnite kruha koji je odstojao 1-2 dana, tvrđi gušći kruhovi su poželjniji a mogu se dodati ostaci pečenja, čvarci, prepečeni suhomesnati proizvodi, salama itd. izrezani na komadiće.

Objavljeno 15. svibnja 2019.
Preporučujem srodne teme na Oblizekima:

Gulaš od kornatske janjetine s graškom na Pustari Višnjica

Ovce koje piju more Stanka Ferića – Umjesto kave 15. svibnja 2019.

 

Na Pustari Višnjici uza sve drugi predstavili i – bošpor

 

Mikeški jestevnik iz Srednje strukovne škole na ponos svih Virovitičana

Juha od rajčice i crvena i – zelena

Sataraš je panonska šalša