Novosti 20. studeni 2010.

Festival maslinova ulja

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 4 komentara

Iako se po otocima i kontinentu od Istre i Primorja do Dalmacije još ubiru i tiješte masline, čini se da se da se područje Mediterana – područje na kojem uspijeva maslina – u ovo doba širi kako mirisnim mladim uljem tako i brojnim događanjima. 

I dok od Vodnjana, Splita, Trogira pa dalje obično krenu «noćnjaci» i brojne lokalne priredbe kako bi ponajprije okupile maslinare, kako bi vrednovale godišnju berbu i proizvodnju ulja, u Zagrebu odmah sredinom studenoga starta Festival maslinova ulja za potrošače.

Kontinentalno središtu Dalmatinaca i drugih naših južnjaka nesumnjivo je (i) najveće potrošačko središte i za maslinovo ulje. Iako raspršena, ponuda je tu i najbogatija, konkurencija najtjesnija. No to je tek povod da se ove godine već Četvrti Festival maslinova ulja koncepcijski i proširi te da maslinovo ulje kao dobar «nosač» sadržaja ponese i  vino i druge delicije.

Uostalom, nisu li upravo zahvaljujući maslinovu ulju, i šire predstavljene i neke manje poznate, donedavno samo lokalne, morske kulture, primjerice motar? Baš je tako upitao Leopold Botteri iz Oleoteke Uje, koja se u samo nekoliko godina od raritetne prve namnožila u lanac sa sedam, kojima će se iduće godine pridružiti barem još toliko. Uje je s Wine &Gastro Academy u zagrebačkome Kaptol centru sa Zagrebačkom bankom, Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom turističkom zajednicom organizator i domaćin festivala.

Zašto je dobrodošla ovakva priredba? Iako respektabilni svjetski vodiči kvalitetnih ulja nabrajaju već i pedesetak iz Hrvatske, iako se posebnim zajmovima potiče sadnja i uzgoj maslina te prerada u maslinovo ulje, iako se danomice množi stručna literatura za to – uostalom, ovo područje ima i dva časopisa Maslinu i Maslinara?! – još ima mnogo prostora i za potrošnju i za proizvodnju.

Istraživanje Gfk prošle godine, unatoč težnji za poboljšanjima, te tvrdnjama anketa nekih drugih agencija da je ono na stolovima čak 84 posto Hrvata, spominje kako maslinovo ulje troši svega oko devet posto stanovništva, otprilike upola manje nego svinjsku mast. U Dalmaciji i Istri ono je druga najčešće korištena masnoća, iza drugih biljnih ulja, ali ga svakodnevno najviše troše Zagrepčani.

Grupacija za maslinarstvo iz Hrvatske gospodarske komore po riječima Dražen Milolože uvelike se trudi što više promovirati domaće maslinovo ulje. Uvozi se 1800 tona maslinova ulja, a izvozi samo 350 tona pa se ambiciozno gleda na zamjenu uvoznoga ulja u domaćoj potrošnji domaćim, kvalitetnijim ne samo po domoljubnom mišljenju. Nemali je prostor i u turističkoj potrošnji, a još veći prodaja ne kao sada uglavnom u zemlje u regiji, nego i u Skandinaviju, Rusiju, Englesku i druge zemlje zainteresirane za dobru, ne nužno i jeftinu robu.

Takav pristup podržava i Hrvatska turistička zajednica, koja će u 2011. godini, po riječima pomoćnika direktora Mile Sršena, slijedom vinjeta o gastronomiji i enologiji kakvima se Hrvatska promovirala na CNN-u potencijalne goste  a i potrošače nastojati upoznati s ponajboljom izvornom hranom i pićima, pa i maslinovim uljima.

Ma koliko bili skloni maslinovu ulju, nadamo se da ćemo doskoro osim samo promotivnih, pa i vrijednih i zanimljivih poput zagrebačkoga Festivala maslinova ulja, imati i istinska vrednovanja. Znači to ne samo povećanje potrošnje nego i upoznavanje s objektivnom kakvoćom kako ne bismo, unatoč propasti SMS-a i ideje Srđana Mladinića o jedinstvenome certificiranom laboratoriju, mislili – kao što sada izgleda – da su nam sva ulja na tržištu zaista ekstra djevičanska i da su, kao je sirovina uvozna, predstavljena kao “ulja domaćih maslinika”.

Podrazumijeva to, dakako, i drugačiji cjenovni pristup odnosno razrede cijena koji će većom različitošću od dosadašnje – a i prihvatljivošću, zar ne? –  ukazivati na kakvoću u kojoj neće jednako skupo biti stvarno vrhunsko butik i obično konfekcijsko ulje. Kako agencija Hendal izvješćuje da gotovo 80 posto ispitanika tvrdi da je maslinovo ulje preskupo, to će, uvjerena sam bolje od tumačenja o zdravstvenoj i kulinarskoj vrijednosti usmjeravati i potrošnju maslinova ulja. Možda to ubuduće pridonese da se više od samo 20-25 posto proizvedena maslinova ulja proda legalno.

Tome bi i tijekom zagrebačkoga festivala od 15. do 18. studenoga 2010. trebale, uz ostalo, pridonjeti i usporedne degustacije, predavanja Loreeene Meda o maslinovu ulju u kuhinji, Cooking show maslinara i kuhara i promotivna prodaja “maslinjaka” čak 23 predstavljena maslinara: Agrolaguna, Agroprodukt, Drago Bonifačić, braća Belci i sinovi, Brachia, Brist, Marija Buršić, Cuj, Zlatko Jelić, Lesina, Stancija Meneghetti, Mih, Obitelj Balija, Obitelj Ipša, Olynthia, Pero Skorić, Zigante, darko Starina, Frane kaštelanac, Činić OPG Nino, Coop Poreč, Obitelj Kraljević, Bibich ulja.

Koristite li maslinovo ulje, kako, koliko često i koje najčešće?