Baština, Događaji 23. lipanj 2022.

Fešta od presnaci u Korniću i krčka i – međunarodna

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Nisam ni znala da se održava, pa sam se to više razveselila već 17. Fešti od presnaci u Korniću 18. lipnja 2022. Tek koji dan ranije pozvao me je na nju – isprva su neki pomislili kako zove na prstace! – krčki pokretač i etnolog Damir Kremenić.

Osim Fešte od presnaci, Katedra Čakavskog sabora Kornić organizira niz cjelogodišnjih programa. Čitaonica Frankopan računalski inventarizira knjige, pa će se u katalogu moći pregledavati i naručiti fundus od 5000 knjiga, posebice školska lektira. Zavičajnu etnografsku zbirka sa oko 1.300 predmeta, složenih ambijentalno u starinskoj kući s tradicijskim vrtom pripremaju za upis u registar spomenika kulture Hrvatske. Ljetnu školu glagoljice Kornić održavaju 29 godina, u šest tečajeva, učeći uglatu, oblu, kurzivnu i trokutastu glagoljicu, te transliteraciju s glagoljice na latinicu. Imaju i Ljetne škole glagoljice u Bogovićima, Puntu, Vrhu i Vrbniku, a održavaju i male tečajeve glagoljice u Mošćeničkoj Dragi, Veprincu, Brešcima, Klani, Crikvenici, Loparu, Unijama, Drenovcima, Zagrebu, Vrbovcu, Metkoviću, Žminju.

Povremeno održavaju škole pletenja vrnjica (košara) i tkanja tkanica – radionice pletenja palmica za blagoslov na Maslinsku nedilju (Cvjetnicu), radionica građenja suhozida… Uz drugo, snimaju tradicijsku arhitekturu: kuće, štale, guvna, zdence, crkve i kapelice; popisuju glagoljske spomenike iz razdoblja od 11. stoljeća do 1921. te nove glagoljske pojave od 1921. do danas; postavljaju 11 mozaika u crkvici svetoga Dunata i mozaik u Velom pokloncu u Krasu.

Presnaci, razljevuše, pere, loparke, zlevke…

Na placi u Korniću u smiraj te subote zahvaljujući Katedri Čakavskog sabora Kornić uz potporu Mjesnoga odbora Kornić i Turističke zajednice Grada Krka moglo se kušati i kupiti desetak otočkih presnaca, tradicionalnijega i starijega od ovčjeg, a mlađi od kravljeg te miješanog sira, i slanoga i slatkoga. No, gostovao je i bribriski prisnac KUD-a Bribir, pera (loparka) KUU Magda i Luisa iz Madžareva iz Hrvatskoga zagorja te presnac čak iz Bosne i Hercegovine koji je uspekla  Fahreta Husić iz sela Babići kraj Gračanice. Našla sam podatak da i Bosna i Hercegovina i Crna Gora pripremaju presnace i prijesnace odnosno pite razljevuše, koje bismo uvjetno mogli usporediti s našim zlevkama, zlijevkama, bazlamačama te perama  i loparkama. Istražujući dalje, pronašla sam presnace i prisnace dalmatinskoga zaleđa poput poljičkoga i benkovačkoga, kakav je nedavno poslužen u televizijskoj Večeri za 5 RTL – u tijesto od glatkoga brašna, kvasca, soli i tople vode umiješen omot uvijen bogat nadjev od skorupa od mlika (zamijenjen mileramom ili punomasnim vrhnjem), kravljega sira, jaja, kukuruznoga brašna i malo soli te pečen na 220 °C oko 30 min.

Bogatstvo krčkog presnaca

Nisam morala ići toliko daleko, jer se taj tradicionalni kolač i na otoku Krku razlikuje već imenom, pa je u Dobrinju presnoc, u Vrbniku presnec, a u Dubašnici ga šotoventini zovu presnac. To povijesno proljetno, zapravo uskrsno jelo razlikuje se i sastojcima, ali su jaja i sir nezaobilazni. Kao specijalitet ga u novije vrijeme pripremaju cijele godine, ali chef Dragan Visković, čiji sam bodulski presnac snimila u dramaljskom restoranu Domino, ističe da je ipak najbolji baš onaj proljetni, kad je, zbog janjadi, i mladi ovčji sir najbolji. K tome, uputio nas je, vrbnički ima veće faldice na tijestu, a on je u nadjev dodao i griz, koji stari recepti nisu imali, da ga podigne. (Nije naodmet spomenuti kako se izraz bodulski sa značenjem naprije samo krčkoga proširio uopće na otočki te da se i danas često rabi izraz Bodulija.)

Osim drage mi ekipe iz Madžareva predvođene Tiborom Martanom, također etnologom, osobito me se dojmio susret sa Davorkom Šajinom, koju sam uspoznala na davnom izboru za Najuzorniju hrvatsku seosku ženu te na njezinom imanju u Livadama, koja je u Korniću predstavila Pazinski cukerančić, svatovski kolačić središnje Istre nakon pet godina truda napokon kao nematerijalna baština zaštićeni slatki suvenir, koji zacijelo u tome može biti uzor i prigorskim iz zagorskim perama/loparkama/tenkim gibanicama i krčkom presnacu.

Bribirski pusni sa špekom i lukom

Jako su me razveselile i članice KUD-a Bribir iz Bribira Marija Tus, Ksenija Hranja, Milica Blašković, Rajka Martinčić i Biserka Lončarić, jer smo prije valjda 30 godina kao tradicijsku rijetkost snimili bribirski prisnac za Vegetin TV serijal Male tajne velikih majstora kuhinje, ako dobro pamtim uz Uskrs, iako ga oni više vezuju uz pust te, ovisno o sastojcima, uz korizmeni post.

Bribirski prisnac (iz knjižice Ča su jili naši stari)

15 jaj
jedan domaći, čin friži, sir
pol kila prorašćene slanini
mladi luk (more i kapula)
pićo kvasa (more i bez njega)
bele muki po potribi
soli i papra kako ki voli

Va zdelu va koj se smišaju jaja klade se kvas i sir zrizan na pići komadići. Slanina i luk (isto zrizani na komadići) poprže se na masti, dokli luk pićo se omekša. Kad se ohlade smišaju se va jaja i sir, doda se sol, papar i muka, pak se još promiša. Mora bit gusto da lipa pada z žlice. Se se strese va tacu namazanu mastun i pomučenu mukun, pak peče na sridnje jakon ognji okoli tri kvarti ure.

Starja varijanta: Posebno se načini test okot za lazanjjicu. Razvalja se tanko, pak klade na tacu. To se se strese se čaj smišano i peče isto na sridnje jakon ognji, okol tri kvarte uri.

Kornićarski slatki presnac iz krušne peći

Vjerojatno zahvajujući i tradicionanoj kornićarskoj Fešti od presnaci to je, u njih uvijek slatko tradicionalno jelo, ostalo živim na Krku, te se ne priprema samo kod kuće za fešte, rođendane, nego se nudi i u restoranima. Darko Dujmović je iz Jurandvora odnosno Baške doselio u Kornić ženidbom s Anom Mrakovčić te s njom i njezinom sestrom Laurom Vančinom priprema presnac po receptu njihove po mami baba Kate odnosno Katarine Depikolozvane. Rabe kravlji sir – tvrdi kako je njima takav i bolji, sočniji, a već u bakina vremena nije bilo mladoga ovčjeg sira odnosno skute.

Presnac

Sastojci (za 6 presnaca)

Fila

6 žumanjaka (i 2 bjelanjka)
400 g šećera
vanilin šećer
limunove korice
1 kg svježeg ovčjeg ili kravljeg sira
(do) 200 g oštrog brašna (za kolače)
prašak za pecivo

Kore

4 bjelanjka
180 g maslaca
malo soli
glatko brašno

Priprema

Za nadjev pjenasto umutimo žumanjke, šećer i vanilin šećer (miješati stalno u istom smjeru). Dodamo naribanu limunovu koricu. Umiješamo sir. Zatim malo po malo dodajemo brašno u koje smo prethodno umiješali prašak za pecivo te ostavimo da malo odstoji.

Za kore umiješajte smjesu od bjelanjaka i usitnjenog maslaca, pa dodajte malo soli i brašno po potrebi te umijesite tijesto. Tanko ga razvaljajte i izrežite krugove. Svaki komad tijesta stavimo na metalni tanjur. Zatim stavimo filu i oblikujte presnac. Presnaci se peku na 180 °C dok ne dobiju lijepu žutu boju, oko 35 min.

Nije naodmet

Dujmovići peku presnace za fešte, rođendane, katkad i za restorane, i to u krušnoj peći, jer u pećnicu  im, kažu, stanu samo tri, a ovako i desetak.

Suvenir iz Pekarne Vrbnik

Kao dodatak moram dodati da smo u Pekarni Vrbnik u Malinskoj s vidljivim najavama Traditional Dessert od the Island Krk vidjeli novost u ponudi – presnec. Kako nam je prodavačica gospođa Đurđa rekla, ime mu je vrbničko. Prodaju ga po 30 kn. Nude i druga lokalna peciva poput bobula ili slastice poput galetica (starinsku mašinski suhi keksi), koje često nosimo s našega Krka kao jestivi suvenir, kao što ćemo sada i presnac, presnec. Krasno što čuvaju i primjerno plode vlastitu baštinu. Želim im da ga što prije uspiju i zaštititi.

Objavljeno 23. lipnja 2022.