Korisne ideje 22. travanj 2011.

Dva radiča posve različita sjajno se slažu ako ih složite na salatu

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Uza «zadana» jela vezana uz uskršnje blagdane počevši s posnim korizmenim ili u Velikome tjednu, kao što je bakalar,  te sa stola svečanoga tradicionalnoga doručka, kao što su kuhana šunka, svečana pogača ili pinca, na kojem posebice vjernici blaguju jelo blagoslovljenjo na jutarnjoj misi, mnogo je zanimljivih jela koja nisu ni skupa niti zahtijevaju mnogo vremena za pripremu

Pogotovo blagujete li obiteljski i, kako proljetno sunce zove, na otvorenome. Nadamo se da blagujete upravo tako.

Dva radiča

S posebnom radošću podsjetit ću stoga  na dvije posve različite biljke koje naši kontinentalci i mediteranci, a i manje upućeni, vrlo često brkaju zbog – istoga imena.

Dakako, samo slučajno u hrvatskome, jer čak nisu ni bliski srodnici. štoviše, jedan je divlji, samonikao, a drugi kultiviran.

Priznajem, kanila sam se našaliti, poigrati se, ali sam odlučila ipak «servirati» vam gotovu priču i ideju za proljetnu inovaciju na tanjuru. Dakle, radič – zeleni samonikli i crveni uzgojeni.

Radič ili maslačak, lat. Taraxum officinale L. 

Mi odrasli na selu, koji se još iz djetinjstva sjećamo kad je priroda bila čista, tek se tu i tamo na placu podsjetimo na radič, kako ga zovu kajkavci uz regmet, regment, zapravo na maslačak, kojega su vam oblizeki predstavili u ekskluzivnome serijalu slasti samonikloga bilja, rijetkoga u nas znalca «hrane iz prirodnoga vrta» uopće, mr. sc. Tatjane Bobanović. Taraxum officinale L. ne samo da je sjajan čistač organizma, nego ga ima posvuda. On je jedno od najranijih samoniklica koje se beru najbolje prije nego što procvatu, a bolji su što su manji, što im je lišće uže, čak žuto, jer je tada najmanje gorko, najbolje po prahi, izoranoj zemlji koja se u brazdama odmarala zimi. I koja, dakako, nije zagađena ostacima agresivnih kemijskih sredstava za zaštitu bilja a i nekima za prihranu bilja. Stoga, kupujete li na tržnici, svakako budite oprezni. Također, berete li maslačak sami, ne činite to na livadamo uz prometnice, a pogotovo ne ondje gdje «šetaju» kućni ljubimci. Polažem nadu u to da će nekome pasti na pamet i maslačak kao uzgojeno povrće.

Podsjećam i na već objavljene recepture za salatu od maslačka i makarona, maslačak na kineski, omlet s cvjetnim glavicama, zagorsku salatu od maslačka, pržene cvjetne glavice maslačka i medene cvjetne glavice maslačka, sirup od maslačkovih glavica, a i na posnu salatu od radiča s grahom.

Radič crveni, lat. Cichorium intybus var. foliosum

Drugi je, onaj crveni radič povrće, lat. Cichorium intybus var. foliosum, pripada porodici glavočika, a izvorni mu oblik samonikla udomaćena cikorija. O njemu se u nas posljednih godina ne samo više zna, nego se i mnogo više sije, sadi i priprema. Ako niste, kušajte, primjerice, lignje punjene crvenim radičem ili rižoto s njime, zapravo tipična jela Italije, gdje se  taj radil najvipe i uzgaja. Kako se crveni radič sve više uzgaja ne samo u primorskim nego i u vrtovima u unutrašnjosti, osmislite i vlastite kracije.

Nesumnjivo da ćemo time uvelike razveseliti i prof. dr. sc. Mirjanu Herak Ćustić s Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, veliku promotoricu upravo toga povrća, koja je još devedesetih godina istraživala najbolje uvjete uzgoja i sorte koje bi se udomaćile u Lici i Žumberku, po njezinu idealnima za uzgoj radiča, a sve s novinskim pokličem “Umjesto uvoznoga, radiča iz Like za – pola Hrvatske!?” Tri je godine od 1999. do 2001. s timom suradnika sa Zavoda za ishranu bilja i Zavoda za povrćarstvo te studentima, budućim agronomima, i lokalnom Poljoprivrednom savjetodavnom službom provodila znanstveno istraživanje Optimalna gnojidba radiča, uvjet ekološki i ekonomski opravdane poljoprivredne proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima sjeverozapadne Hrvatske, koje je financirala Svjetska banka u okviru Vijeća za istraživanje u poljoprivredi (VIP). Možda je i to pridonijelo širenju i uzgoja i potrošnje crvenoga radiča., koji je bogat vitaminima (posebice A), mineralima (osobito kalijem i magnezijem), nego i gorkim tvarima koje otvaraju tek. A omogućuju i raznovrsne kulinarske kombinacije

Zeleno-crvena salata od dva radiča

Sastojci

• samonikli zeleni radič
• uzgojeni crveni radič
• ulje po izboru
• ocat po izboru
• sol
• različiti začini po izboru

Priprema

Oba radiča očistite, operite i ocijedite. Zeleni ostavite u listovima, a crveni narežite na rezance ili ga natrgajte na komadiće. Salatu začinite i promiješajte. Poslužite je kao bilo koju drugu proljetnu salatu.

Nije naodmet

Ovu salatu lako možete pretvoriti i u samostalno jelo ako joj dodate na rezance narezanu mesnatu sušenu slaninu, špek odnosno pancetu ili u tuljce umotan pršut. Još će zasitnija biti poslužite li je s ploškama popržene slanine, ostacima pečenoga ili kuhanog mesa, jajima i slično. Dakako, ako nikako ne možete ni ubrati ni kupiti radič-maslačak, zamijenite ga nekom drugom ili čak sa više različitih vrsta salate, a salatu možete obogatiti i drugim proljetnim povrćem – rotkvicama, mladim lukom, grahom, rajčicom… U jelima se izuzetno slaže s kineskim keljom.

Priča oko…

S obizrom da su oba radiča gorkasta te obiluju sastojcima koji potiču probavu i apetit, ostale sastojke uskladite imajući to na umu, a takođet i vlastiti ukus.