Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Korisne ideje 22. srpanj 2020.

Đuveč po mjeri svakoga nepca

Toliko se puta nakanjujem napisati priču o đuveču, da ne želim ni brojiti. Tako je s većinom jela koje mi se ne mile. Ali, za čudo, kad god jedem đuveč, češće nego ga pripremam, zaključim kako je to zapravo vrlo jednostavno i fino jelo. Kako ne bi bilo, ako se naslanja na sataraš, šalšu, šašuku i slične lijepe i ukusne stvari. I zdrave, koliko povrća sadržavaju, jer su se tradicionalno i pripremala u sezoni, kad su osnovni sastojci najzreliji i najsočniji.

Krasan ljetni đuveč bez mesa (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Najprije da riješim dvojbu, posve nepotrebnu, ali koja se ne javlja baš ni rijetko: je li đuveč, đuveđ, džuvedž, džuveđ? Kako god, ali najčešće je ipak đuveč katkad i đuveče, s obzirom da potječe od turskoga güveç. U više izvora našla sam da taj naziv jela potječe od naziva zemljane posude u kojoj se jelo pripremalo, više se kuhalo nego peklo, poput primjerice casserolea.

Na turskome bi to bilo jelo od komada mesa pomiješanih s lukom, rižom i krumpirom, a u nas je, valjda zbog namjene, uglavnom izostavljeno i meso, a katkad i riža te svedeno na – sataraš. Zanimljivo je da sam prvi put kušala đuveč kao svojevrstan specijalitet ranoga, masovnog da ne kažem sindikalnoga yu-turizma, davno prije pomfrita, kao roštilj mit Beilage, a to, prilog, bio je upravo industrijski proizveden, iz velikih limenki, đuveč odnosno đuveče. Ajvar i slične prerađevine tek su slijedile poslije te mješavina riže, luka, rajčice, mrkve, katkad i paprike i krumpira. Kako su ga uz pohano i u posudi ili na roštilju pečeno meso, primjerice kotlete, različite odreske te pileće batke i prsa posluživali i u restoranima društvene prehrane, nastanio se i u kućama gdje ga dotad nisu pripremali, često, u oskudici, i samo kao vegetarijansko jelo. Štoviše, osnovu su mu često pripremali i kao zimnicu da bi je zimi recimo, kad je svježega povrća bilo manje, mogli samo dorađivati.

Bogati đuveč s pohanim mesom (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Zato je meni za đuveč bespotrebno ispisivati recept, nego ga svatko – kao što su to šireći se s turskim osvajanjima učinile brojne zemlje od Bugarske, Rumunjske, Bosne, Srbije, Makedonije do Hrvatske – može prilagoditi namirnicama kojima raspolaže, njihovu omjeru i vlastitu ukusu.

Nabrajam povrće: rajčica, luk, mrkva, paprika, češnjak, tikvice, krumpir, patlidžan, grašak. Za začin dodajem: sol, papar, peršin, crvena mljevena slatka i ljuta paprika, ljute papričice, majčina dušica, mravinac i drugo sredozemno začinsko bilje, zatim maslinovo ulje, vinski ocat, limunov sok. Ali kako đuveč ne mora biti vegetarijanski, nabrajam i mesne mogućnosti: janjetina, teletina, junetina, svinjetina, piletina, čak i plodovi mora. Neki radije odabiru rižu za rižoto okruglasta, a neki za pilav, duguljasta zrna odnosno onu koja pušta mnogo ili koja pušta vrlo malo škroba. A priprema? Dovoljno je da očistite i narežete sastojke te koliko treba da se poprži i prodinsta meso i povrće te skuha riža, krumpir… Brzo, svježe, baš u prirodi preporučene mediteranske kuhinje.

Objavljeno 22. srpnja 2020.

 

 

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.