Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Razgovori kompetentni 18. ožujak 2011.

Dr. Lejla Kažinić Kreho: Imamo namirnice s terapeutskim djelovanjem, samo ih treba znati prepoznati

Dr. Lejla Kažinić Kreho (Snimila Marina Filipović Marinshe / Oblizeki)

Dr. Lejla Kažinić Kreho (Snimila Marina Filipović Marinshe / Oblizeki)

Dr. Lejla Kažinić Kreho vratila se u Hrvatsku 2002. godine i od tada vodi  Nutrimen, nutricijsko i dijetetsko savjetovalište. Pisala je za sve vodeće dnevne novine i magazine u Hrvatskoj o zdravlju i pravilnoj prehrani. Kroz pisane i elektronske  medije te javna predavanja surađuje s različitim zdravstvenim udrugama, osobito s Udrugom za prekomjernu tjelesnu težinu.

Dr. Kažinić Kreho liječnica je koja je magistrirala kliničku prehranu na prestižnom Kings College, Department of Biomedical and Health Sciences, University of London pod vodstvom Prof. Thomasa A. B. Sandersa, vodećega svjetskog stručnjaka za genetski preinačenu hranu (GMO). Kliničku nutriciju završila je u klasi dr. Petera W. Emeryja, vodećega svjetskog stručnjak za bjelančevine. Istraživački projekt Weight Diets Loss Programs, Implications AND Compilcations on Health, radila je u suradnji sa Anthonyjem R. Leedsom, jednim od pionira postavljanja klasifikacije hrane po glikemijskom indeksu. Članica je British Nutrition Society.

O glikemijskome indeksu pisala prva u nas

Pamet i šarm: dr. Lejla Kažinić Kreho (Snimila Marina Filipović Marinshe / Oblizeki)

Pamet i šarm: dr. Lejla Kažinić Kreho (Snimila Marina Filipović Marinshe / Oblizeki)

Lejlu Kažinić Kreho upoznala sam kad je došla u redakciju Doktora u kući, ravno iz Londona, sa svojim magisterijem nutricije ispod ruke. Doslovce tako, jer kad je doselila iz Londona u Zagreb, gdje je njezin suprug dobio posao, ta rođena Mostarka, odrasla na dubrovačkome Stradunu, na prvom je kiosku potražila revije o zdravlju u kojima bi mogla surađivati. Doktor u kući bio joj je prvi izbor. Javila se nama u uredništvo i ponudila članak o glikemijskom indeksu. Bilo je to 2002.

O glikemijskom indeksu u nas se tada još nije pisalo, iako je nutricija bila jedno od područja znanosti koje se strelovito razvijalo. Svakodnevno su nas zasipale vijesti o novim otkrićima, koja smo u tadašnjoj redakciji zdravstvene revije pratili s divljenjem. Odjednom je jedna od autorica baš tih istraživanja, o kojima smo dotad samo čitali, stajala pred nama. I nije nas razočarala. Njezini članci bili su informativni, energični, duhoviti, zaigrani, zadivljujuće jasni i izravni, nikako docirajući ili prestručni.

Dok su liječnici, surađujući u takvom popularnom časopisu, tek otkrivali svoje spisateljske talente, Lejla Kreho pokazala je kako se o znanosti piše prisno, obraćajući se čitatelju izravno. I imala je mnogo toga za reći. Rečenice koje je pisala prštale su savjetima, podacima, receptima – znanjem. Kad kod nas to nitko nije ni spominjao, pisala je da se hranom može djelovati na hiperaktivnost djeteta, da se njome može regulirati hormonski status u menopauzi, da hrana djeluje na izgled, na imunitet, na plodnost, na potenciju… na sve. Našu tadašnju suradnju okončala sam obećanjem da ću joj pomoći napraviti knjigu. Dosad sam uredila već tri njezine knjige, četvrta je upravo u pripremi.

Autorica pametnih knjiga o prehrani za 21. stoljeće

Od prve knjige – Prehrana 21. stojeća, 12  znanstvenih odgovora na pitanje može li hrana biti i užitak i lijek – objavljene 2009. godine, publika je dokazala upravo ono što se tada u Doktoru u kući naslućivalo: praktična i primjenjiva znanja o ekološkoj hrani, jednostavnim jelima za dobro raspoloženje i napitcima punim pozitivne energije, koja je Lejla Kreho donijela iz Londona, kod nas su jedva dočekana.

Tri uspješnice čekaju četvrtu

Tri uspješnice čekaju četvrtu

U prvoj knjizi Lejla Kreho otvorila je najveća poglavlja u kojima pokazuje da suvremena nutricija ima odgovore na mnoga pitanja koja postavlja današnji način života – stres, metabolički sindrom, alergije, psihosomatske bolesti – u sljedećoj knjizi Prehrana 21. stoljeća za žene usredotočila se životni ciklus žene od mladosti do menopauze, ponudivši rješenja za mnoge ženske tegobe od PMS-a, i migrene do HPV-a, gdje se hranom postižu odlični rezultati. Treća knjiga nastala je u koautorstvu s Renatom Sopek – Zdrava i fit, objavljena također prošle – a osim recepata prilagođenima životnom stilu moderne žene, ponudila je i seriju vježbi za opuštanje, uklanjanje masnoća ili pak jačanje libida.

Četvrta knjiga, koja izlazi za manje od mjesec dana, bit će namijenjena muškarcima. Naslov joj je, dakako, ‘Prehrana 21. stoljeća za muškarce’, a puna je jednostavnih i ukusnih recepata za dobro raspoloženje, jačanje mišića, potencije, produktivnosti… Kao i kod Prehrane 21. stoljeća za žene, autorska prava već su kupili izdavači u Srbiji i u Sloveniji, a obje knjige bit će uskoro prevedene i na engleski.

Da Hrvatska ne zaostaje za nutricionističkim svjetskim trendovima

Došli ste u Zagreb iz Londona s magisterijem nutricije prije sedam godina. Jeste li zadovoljni onim što ste dosad postigli objavljivanjem svojih knjiga?

Zadovoljna sam i drago mi je da me je publika ovdje prihvatila baš kroz moje knjige, iako je to išlo dosta sporo. Otkako sam došla u Hrvatsku pišem tekstove o modernoj nutriciji, slične ovima kakve pišem i danas, jer kontinuirano pratim znanstvena otkrića na polju kliničke nutricije. U Londonu sam surađivala s dr. Anthonyjem Leedsom, jednim od pionira nove klasifikacije hrane po glikemijskom indeksu. Zato sam i kod nas pokušala uvesti taj pojam i s njim upoznati publiku u Hrvatskoj, jer se njime može prevenirati pretilost, dijabetes ili bolesti srca i krvnih žila, a uz to se može i uživati u hrani. Tada se moje tumačenje nove klasifikacije smatralo zanimljivim i drugačijim, pa sam na javnim predavanjima, osobito u Udruzi za dijabetes Hrvatske, privlačila pozornost. Ali trebalo je proći dosta godina da bi ljudi i ovdje kod nas prihvatili GI kao značajan za naše zdravlje. Tada sam htjela da Hrvatska ne zaostaje za svjetskim trendom u nutriciji. Danas smo svjedoci da se tu, kod nas, proizvodi hrana bazirana na GI, iako smo s tim trendom donekle zakasnili u odnosu na razvijene zemlje Zapada.

Zato sam zadovoljna time što sve moje knjige prate posljednje trendove pravilne i primjenjive prehrane te što s njima Hrvatska ne zaostaje za ostalim najrazvijenijim zemljama, uz to što namirnice u svojim receptima prilagođavam baš ovom, našem podneblju.

Koliko ljudi u nas znaju o suvremenoj prehrani te prate li najnovija znanstvena dostignuća?

Ne smijemo zanemariti modernu tehnologiju i internet koji brzo širi informacije, ali mnoge od njih znaju biti netočne te je odista važno za sve nas da ono objavljeno na internetu i po nekoliko puta provjerimo. Mislim da suvremena prehrana polako ali čvrsto zauzima važno mjesto današnjeg stila života, i to naročito u ovome stresnom 21. stoljeću. Ono što me često pomalo ‘izbaci iz takta’ je to što je većina naših medija, dakako i pisani, ‘opsjednuta’ samo novim redukcijskim programima. Svjesna sam da baš takvi magični programi prodaju tisuće i tisuće primjeraka novina, ali nije mi jasno kako ljudi već dosad nisu već shvatili da ne postoji taj univerzalni, čudesni redukcijski program koji bi nam svima dao socijalno prihvaćeno tijelo. Pa kad bi postojao, ne bismo danas imali stalno neke nove redukcijske programe! Zbog toga se u svojim knjigama i pitam – gdje je ta magična, kako ovdje vole kazati, dijeta?!

Više bih voljela da se okrenemo dostignućima moderne nutricije, koja su znanstveno i zdravstveno dokazana te koja itekako mogu pomoći ne samo u prevenciji već i tretmanu mnogih stanja tijela, kao i u održavanju zdrave tjelesne težine, odnosno dugoročnoj zdravoj promijeni životnog stila. Takvim dostignućima treba dati više medijskog prostora. Ipak mediji su ti koji najbrže prenose informacije te se nadam da će to uskoro postati važnije nego što je danas i da će mediji takva znanstvena dostignuća znati približiti ljudima i olakšati im njihovu primjenu u svakodnevnom životu.

Autorica intervjua i nutricionističina urednica Sandra Pocrnić Mlakar i autorica uspješnica s opravdanjem Autorica intervjua i nutricionističina urednica Sandra Pocrnić Mlakar i autorica uspješnica s opravdanjem (Snimila Marina Filipović marinshe / Oblizeki)

Autorica intervjua i nutricionističina urednica Sandra Pocrnić Mlakar i autorica uspješnica s opravdanjem (Snimila Marina Filipović Marinshe / Oblizeki)

Što biste u prehrani u Hrvata promijenili, a što biste zadržali?

Hrvatska treba biti itekako ponosna na svoju idealnu zemljopisnu lokaciju i na izobilje zdrave hrane, baš zahvaljujući ovakvoj lokaciji. Kao stanovnici mediteranske zemlje, Hrvati trebaju nastaviti njegovati svoju tradicionalnu mediteransku prehranu bogatu ribom, maslinovim uljem, sezonskim voćem i povrćem, kojom čašom hrvatskog vina. Ovakva prehrana je, po meni, najzdravija te zašto tražiti neke druge trendove kada je najbolja baš tu!

Sada će neki reći, a što sa tradicionalnom kontinentalnom prehranom, koja baš i ne obiluje ribom nego mesom? E, tu bih savjetovala nešto manje mesa i mesnih prerađevina, jer zaista mnoštvo istraživanja prehranu bogatu mesom i to naročito crvenim mesom povezuje s mnogim bolestima, od bolesti srca pa do karcinoma, osobito s karcinomom debelog crijeva i stanjima poput opstipacije, koja ne zvuči kao nešto zastrašujuće, ali naše tijelo ne voli nakupljanje toksina i samo zdrava pokretljivost crijeva izbacit će štetne tvari.

Hrvati ne bi smjeli dopustiti da genetski preinačena hrana oduzme mjesto zdravoj i čistoj ekološkoj hrani jer sam uvjerena da se možemo svi zdravo ekološko hraniti, a sve nove tehnološke metode u uzgoju hrane izmišljene su da bi netko dobro zaradio. Rezultat je da se prosječan čovjek lagano počeo trovati raznim štetnim kemikalijama, koje unosi baš hranom, zrakom, a često i raznim kozmetičkim preparatima, preko najvećeg organa, kože.

Zašto zdrava hrana nije i ukusna?

Jeste li svjesni da vlada predrasuda da tzv. zdrava hrana nije ukusna? Koliko Vaše knjige mogu demantirati takvo mišljenje?

Da, svjesna sam toga! Kada prođem supermarketom, uznemirim se kada vidim posebne police za ‘zdravu hranu’. Što to znači? Žele li time reći ‘tu je ta zdrava hrana, hrana za posebne, hrana koja je skupa’ ili pak ‘ovo je hrana za bolesne’? Umjesto da bude obratno, da postoji posebni, manji dio za hranu bogatu rafiniranim šećerom, umjetnim bojama, ostalim kemikalijama koje nas ‘truju’ te da baš ona bude skuplja, a da prevladava hrana koja promovira naše optimalno zdravlje te da je cijenom svima dostupna.

Moram reći da sam žena koja kuha svakodnevno. Isto tako volim izlaziti i u razne restorane i obožavam kušati razne kuhinje svijeta, što nije neuobičajeno za nekoga tko je veći dio života proveo baš u kozmopolitskom Londonu, a spretna sam i u pripremanju hrane sa svih kontinenata. Ali za mene je obiteljski stol, odnosno priprema jela i dekoracija stola, dio moga životnoga stila. Pokušavam da namirnice budu što više sezonske, da u jelu nema previše sastojaka tako da mogu bolje kontrolirati njegovu kakvoću. Često ponavljam najnovija istraživanja prema kojima su nam danas djeca bolesnija nego prije, a jedan od razloga je baš taj što se je razvila nova generacija majki koja misli da kuhanje i nije ‘in’ ili pak onih koje zbog dnevnih obveza i nemaju vremena za kuhinju, pa im je najlakše jesti gotovu, kupovnu hranu.

Zato su svi moji recepti jednostavni, brzi, ali, naravno, u njima su sastojci koji promoviraju i zdravlje, ali i okus. Tu možete naći recepte od  tradicionalne zobi, razne vrste shakeova, namaza od graha, slanutka,  ribe, pa i mesa, do variva i hrane koja se priprema u woku ili pak i sushi – ali uvijek želim postići da ovakve recepte može pripremiti svatko te nema isprike za nekoga tko kaže ‘ma jeo bih zdravo ali kuhinja nije sretno mjesto za mene’! Uzimam u obzir i to da je danas i hrana globalizirana, ali i da je najvažnije da su namirnice lako dostupne.

U mojim knjigama nema zabranjene hrane, već promoviram pravilno kombiniranje, što je danas jako važno. Smatram da danas želimo uživati u hrani, a da time istodobno na zdrav način održavamo stabilnim šećer u krvi, zbog čijih se oscilacija osjećamo umorno, gladno ili uznemireno, a koje dugoročno mogu itekako ugroziti zdravlje. U mojim knjigama nema margarina, već ponekad koristim maslac. Razlog? Jednostavno, maslac bolje podnosi visoke temperature od margarina koji da bi postao čvrst prolazi kroz proces hidrogenizacije (izuzetak je nehidrogenizirani margarin) te baš tijekom pripremanja hrane zbog toga se dobre esencijalne nezasićene masti margarina pri višim temperaturama pretvore u štetne transmasne kiseline koje otežavaju apsorpciju esencijalnih dobrih masnoća. Zašto dodatno opterećivati tijelo tvarima koje i ne moramo jesti?!

Knjiga za žene i knjiga za muškarce?!

Za knjigu o prehrani za muškarce jela je nadahnuto pripremio chef The Regent Esplanade iz Zagreba Jeffrey Vella (Snimila Marina Filipović marinshe / Oblizeki)

Za knjigu o prehrani za muškarce jela je nadahnuto pripremio chef The Regent Esplanade iz Zagreba Jeffrey Vella (Snimila Marina Filipović marinshe / Oblizeki)

U svojoj knjizi namijenjenoj ženama navodite recepte za pomlađivanje ili pak tretiranje najčešćih ženskih bolesti. Jesu li nam dostupne namirnice koje imaju takvu moć ili to vrijedi samo za egzotično voće i povrće koje nemamo naviku jesti?

Kao što sam spomenula, recepte u knjigama pokušavam ponajviše prilagoditi našem podneblju, ali svjesna sam da je i hrana danas globarizirana te da se na policama može naći dosta namirnica koje nisu tipične za naše podneblje, kao što su đumbir, papaj, mango. Ipak, većina namirnica s terapeutskim djelovanjem je dostupna i tipična za našu klimu, samo ih treba znati prepoznati. Namirnice koje tradicionalno nemamo naviku jesti, ali često ih koristim u receptima zbog njihovih zdravstvenih prednosti su đumbir i narančasti super zdravi začin kurkuma (turmeric). Ali i te su namirnice kod nas dostupne.

Očekujete li da će knjiga namijenjena muškarcima i njihovu zdravlju biti isto tako dobro prihvaćena kao i knjiga namijenjena ženama?

Uvjerena sam da će biti prihvaćena i više. Ova najnovija knjiga mi je odista bila izazov jer takve knjige danas nisu uobičajene, stoga mi je bilo zadovoljstvo što sam napravila nešto što su malobrojni autori napravili u svijetu – muškarca sam nutritivno vodila kroz njegova razna životna razdoblja te pokušala razbiti njegove prehrambene dileme. Kao i knjizi za ženu, svako poglavlje ima svoje recepte, dok knjigu završavam mini muškom kuharicom, u kojoj su recepti sa 20 top muških namirnica, za koje smatram da su nezaobilazne u muškom životnom ciklusu. Ono što ovu knjigu čini posebnijom je i to što će ovako jednostavne i zdrave muške recepte koje sam kreirala pripremati vrhunski svjetski chief koji živi i radi u Zagrebu Jeffrey Vella. Time ćemo još jednom dokazati da je hrana i užitak i lijek!

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Sandra Pocrnić Mlakar

Piše Sandra Pocrnić Mlakar

Sandra Pocrnić Mlakar urednica je priručnika u Profilu, specijalizirana za psihologiju i zdravlje. Uz ostalo, uredila je Tkanje života i Život s različitima Mirjane Krizmanić; Kako se dobro posvađati i Avantura osobne promjene Ljubice Uvodić Vranić; Prehranu 21. stoljeća i Prehranu 21. stoljeća za žene Lejle Kažinić Kreho; Zeleni kvadrat Kornelije Benyovsky Šoštarić te Priručnik za djevojčice, Seks. odgoj, Umijeće ratovanja za žene i brojne druge priručnike za lakše snalaženje u svakodnevnici.

1 komentar

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.