Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Kušajte s nama nešto novo 2. srpanj 2013.

Domaći slavonski kulin Galović EU nazdravio slovenskim peninama

Da mi je netko rekao da ću uz kulen piti pjenušac, nasmijala bih mu se u brk! Ali, u ponedjeljak 1. srpnja 2013. kulenu sam nazdravljala pjenušcima. Ne toliko zato što je to bio prvi dan Hrvatske u Europskoj uniji, nego zato što je kulen prvi put službeno izvezen: Tomislav Galović svoj je slavonski domaći kulin Galović službeno isporučio Slovencima, Peninama Istenič u Bizeljskom.

Omanja skupima enogastronovinara i prijatelja iz Hrvatske i iz Slovenije odličnih suhomesnatih proizvoda iz Slavonije i šampionskih pjenušavih vina iz Slovenije, inače vrlo omiljenih u hrvatskoj metropoli, degustirala je s kruhom iz samoborskoga Zelenog papra, primjerice s rikulom, i ugodno ćaskala. Ponajviše o tome kako je lijepo da vas na granici nitko ne pita «Imate li što za prijaviti?»

Tomislav Galović simbolično pred kamerama uručuje zajedničko pakiranje za darivanje svoga kulena i njihova pjenušca Barbari i Janezu Isteničima (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Tomislav Galović simbolično pred kamerama uručuje zajedničko pakiranje za darivanje svoga kulena i njihova pjenušca Barbari i Janezu Isteničima (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Ako ni zbog čega, zbog toga je vrijedilo ući i odreći se dijela suvereniteta, zezamo se, iako sam u Dnevniku za Hrvatsko slovo za tjedan uoči ulaska Hrvatske u EU posljendjega dana zapisala i:

30. lipnja 2013., nedjelja

KULEN/KULIN – Pripremam se za ulazak u EU. Što da odjenem? Tomislav Galović pozvao me u svoju malu gastrodelegaciju, pa sutra ujutro, prvoga hrvatskog dana u EU nosimo njegov «slavonski domaći kulin Galović» u prodaju Slovencima. Pisat ću o tome na www.oblizeki.com. Danas jedan od promotora Origina, nakon 16 godina, Galović je tek nedavno uspio dobiti dozvolu da njegov Kulin d.o.o. može izvoziti doslovce po cijelome svijetu. Pretenciozno zvuči, ali meni je kulen/kulin simbol autohtonosti i nacionalnoga identiteta. Po starim propisima još prije desetak godina kao prvome hrvatskom proizvodu izborili smo slavonskome domaćem kulenu/kulinu zaštićeno zemljopisno podrijetlo pokojni dr. sc. Krsto Benčević, Galović i ja, tada novinarka i urednica u Večernjaku, naslijedivši 1993. u organizaciji Kulenijade njezina začetnika Ivu Lajtmana. Ne iz sentimentalnosti i ispraznoga umišljenoga hrvatoljublja, nego iz ekonomske praktičnosti zaštite intelektualnoga vlasništva, čini mi se nacionalnom izdajom što je sad u EU kulen ušao ponovno nezaštićen. Odustalo se i od izvornosti. A što je izvornije od njega? Tko će nam sad biti kriv!? Za lovu koja je utaman potrošena oko njega, moglo se, ako ništa, bar napraviti i kulena i kulina. Baranjci su, vjerojatno zahvaljujući Belju i Todoriću, uspjeli zaštiti baranjski kulen.

Povijesni datum za cijelu obitelj: Tomislav sa suprugom Slavicom kćeri Katarinom te unucima Tenom i Franom (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Povijesni datum za cijelu obitelj: Tomislav sa suprugom Slavicom kćeri Katarinom te unucima Tenom i Franom (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Gospodin Galović i ja imamo poseban prijateljski odnos, jer sam o naumu toga Slavonca, pravnika, prva pisala prije gotova dva desetljeća, kada je u Mimari predstavljao svoje, tada još stvarno ilegalne proizvode. Regulativa je poznavala samo «kombinatske», velike «industrijske» proizvodnje, a obiteljska gospodarstva mogla su samo čeprkati po primarnoj proizvodnji i prodavati positno na placu. I to nikako proizvode životinjskoga podrijetla.

Galovićeva autohtona Hrvatska za izvoz: kulen, slavonska kobasica i slanina (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Galovićeva autohtona Hrvatska za izvoz: kulen, slavonska kobasica i slanina (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Kulenijada, ona naša Večernjakova, je imala velikih okapanja s upozorenjima kako je sve to – ilegalno. Njome, a i novinskim tekstovima tipa Mala škola slavonskoga kulena sa stručnim ispravljanjem uvriježenih tradicionalnih grešaka u proizvodnji te promocijom ponajboljih kulenara –  među kojima je postojanom kakvoćom Galović godinama bio u vrhu – umnogome smo pridonijeli oživljavanju i kulena/kulina, ali i drugih autohtonih hrvatskih proizvoda.

Ponosne majka i kći Galović u društvu prijatelja (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Ponosne majka i kći Galović u društvu prijatelja (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Trebalo je, kako danas kaže Tomislav Galović, mnogo fanatizma da ostvari svoj san. Za izlazak u svijet godinama se pripremao, a prošle je godine povećao proizvodnju za trećinu proizvevši 15 tona kulina i 15 tona slavonske kobasice i slanine. U Sloveniji će kilogram prodavati po 30 eura + PDV (ondje je osam posto), a do kraja srpnja njegov kulen odlazi u Englesku, u London u prodavaonicu Taste of Croatia, nedaleko slavnoga Bridgea, gdje će se prodavati po 70 eura s PDV-om manjim od hrvatskoga, te u, zasad nekoliko, restorana u Švedskoj.

Ambiciozan ali ne megaloman, Galović se nije zadovoljavao samo da robu proda prevozeći je skrivenu u gepeku, kako se to obično radilo. Svjestan da njegov put nije lagan, kako neki neupućeno misle, usredotočio se na kakvoću, standardnu i stalnu, koja počinje od pasmine svinja (domaće) i ishrane (ječam, žito, zob, kukuruz, trava, djetelina itd.), nastavlja se u sigurnoj tehnologiji koja poštuje tradiciju (bez aditiva i konzervansa) te završava modernim dizajnom i marketingom, posebice onomeg. Galoviću važnome, preporukama od uha do uha.

Slovenske i hrvatske vinske face u društvu Mihe, Isteničeva sina po kojem je nazvana krasna crvena penina (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Slovenske i hrvatske vinske face u društvu Mihe, Isteničeva sina po kojem je nazvana krasna crvena penina (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Galovićevi brendirani kuleni, slavonska kobasica i slanina – sve u imenu nosi i domaće i slavonsko – spremni su za konkurenciju samo ako su autohtoni i standardno vrhunski. Galović je uvjeren da Europljani jedva da imaju pojma o Hrvatskoj a kamoli o hrvatskim proizvodima te da samo tako možemo skrenuti pozor na svoje proizvode.

Prostora na tržištu, ponavlja, ima za sve, a konkurencija je, po njemu, dobro došla, jer ga tjera da se ne uspava. Osim kulenom, po Galovićevu bismo mogli na europskome tržištu konkurirati, primjerice, paškim sirom, istarskim pršutom i sličnim proizvodima, ako ih imamo, uvjeren da takvim posebnim i visokokvalitetnim, ne i jeftinim, možemo zainteresirati onih 10 posto imućnih od 500 milijuna Europljana koji su potencijalni kupci i koji ne pitaju za cijenu.

Dan za povijest: Tomislav Galović sa svojim kulinom (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Ponos: Tomislav Galović sa svojim kulinom (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Tomislav Galović obično kaže:

Od lošega grožđa nema dobroga vina, pa ni od mađarskoga uvoznog buta dobroga dalmatinskog pršuta.

Galović je uredio u Slavonskome Brodu Galeriju Kulin Galović i ima dvije prodavaonice samo svojih proizvoda u Zagrebu, a neprestano osmišljava i promociju i to vezama koje stječe aktivnostima u Originu, svjetskom udruženju izvornih proizvoda, ali i na golfskim igralištima. U Mokricama tako iduće nedjelje priprema turnir u golfu nazvan – Kulin. Pri tome se prijatelji dobro šale na njegov račun govoreći kako je golf, prema kazivanju i bivšega ministra kulture Bože Biškupića koji ju je igrao u Turopolju, zapravo stara slavonska pastirska igra prasičkanje, a on, eto ima iskustva s prascima.

Da istraživanjem tržišta, poslije isporuka kombi po kombi, i dođe do većih narudžbi, Galović bi tek za pet godina mogao povećati proizvodnju za još 50 posto, jer ne hrli bezglavo, pogotovo jer je kriza, a valja proizvodnju i pripremiti. Ideja mu nikad ne ponestane! Osobito ga veseli što ga sve više kulenara, uglavnom potajice, pita o iskustvima. Na žalost, robe za izvoz u zemlji nema, jer zasad svu uglavnom potroši domaće tržište. Valjalo bi o tome razmisliti. Kao, uostalom, i o tome što sve može kulen pratiti kao i s čime se može sljubljivati.

Sljubljivanje pjenušca s kulenom

Janez Istenič i Željko Suhadolnik (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Janez Istenič i Željko Suhadolnik (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Lijepo upareni hrvatsko i za slovensko tržište: slavonski kulin i slovenski pjenušac (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Lijepo upareni za hrvatsko i za slovensko tržište: slavonski kulin i slovenski pjenušac (Snimila Božica Brkan/ Acumen)

Kad je o pićima riječ, može samo s najboljima. Od Isteničevih pjenušaca, sam gospodin Janez Istenič, koji je posao s peninama započeo prije 45 godina, preporučuje:

Kulen je tako odličan proizvod koji treba također jakog partnera. S obzirom da je ljutkast, od pjenušaca bih svakako odabrao neki s malim ostatkom šećera. Prvi je vrlo svježa, naša Barbara,  a zatim crveni Miha, polusuhi crni pjenušac, punog tijela, ekskluzivan.

Enopisac i urednik Svijeta u čaši Željko Suhadolnik prisjetio se kako su ga Isteniči zbunjivali na degustacijama svojih odličnih pjenušaca, uz koje se obično vezuje kavijar, losos i slično, nudeći «obična» domaća jela:

Kulen odlično ide s pjenušcima, jer se snaga i ljutina kulena fantastično slažu sa svježim, lijepim odmjerima šećerima i kiselina pjenušaca, koji istodobnom odlično potiču probavu te teže hrane. Ja bih preporučio dobar suhi pjenušac, a preferiram Barbaru.

Ako imate prilike, preporučujem da provjerite našu priču i kušate barem neki pjenušac odnosno Isteničevu peninu Barbaru i Mihu i No 1 itd., jer će oni definitivno prestati biti samo aperitiv ili digestiv, a kulen će vam poslije regionalnih pića poput meke slavonske šljivovice ili neke od slavonskih graševina, nacionalnih pića kao što su stameni dalmatinski crnjaci, u čaši dobiti i internacionalne parnjake. Baš pomišljam kako bi ovakav sjajan,  sudbinskoga druga našao vjerojatno i u nekome pravom šampanjcu, onome jedinstvenom iz Champagne. Nekako mislim da je Galović i to već isprobao, ali se samo zagonetno smiješi. Da ga Francuzi nisu tako pametno zaštitili sad se ne bismo gombali s nazivom pjenušci. Uzdavlje i živjeli!

Objavljeno 2. srpnja 2013.

Na Oblizekima preporučujem slične teme:

http://oblizeki.com/kulen-na-stolu-s-mekom-slavonskom-sljivovicom-slavonskom-grasevinom-dalmatinskim-ili-baranjskim-crnim-1009

http://oblizeki.com/kuhani-kulen-i-kad-je-kulin-galovic-steta-ga-je-kuhati-pogotovo-tada-9550

http://oblizeki.com/slavonski-cvarci-galovic-zagreb-116

http://oblizeki.com/recept-pogacice-sa-cvarcima-132

http://oblizeki.com/zupanjski-uskrsni-frustuk-9192

http://oblizeki.com/cvanciger-ili-tradcionalne-cesnjovke-tlacenica-cvarci-kulen-krvavice-i-bijeli-spek-%E2%80%93-podbradnjak-8084

http://oblizeki.com/slavonska-sunka-do-zastite-povijesnom-svojom-pasminom-crnom-slavonskom-svinjom-2-10423

http://oblizeki.com/spek-i-panceta-lijepo-narezani-za-osvajanje-svijeta-9671

http://oblizeki.com/cvarci-od-nusproizvoda-do-specijaliteta-9577

http://oblizeki.com/kruha-i-masti-molim-9612

http://www.istenic.si/hr

 

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

1 komentar

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.