Popularno 11. svibanj 2012.

Deliiicije ili “najbolje iz Hrvatske”: klašuni, traurina, viški cviti i hvarske galije…

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Odakle čak tri – isprva mi se učinilo čak četiri ! – “i” u nazivu Deliiicije? Branislav Kurtović, njihov prvi čovjek jednostavno kaže: “Tako je odredio dizajner Boris Ljubičić. On je osmislio logotip prvoga takvog jedinstvenog lanca u nas za prodaju finih proizvoda kojima ime govori sve.

Godinama je Dupin, od 1991. godine kada je nastao, vrlo okretna zagrebačka tvrtka, ustrajno radila i slavu a i financijski rast gradila na finoj, zapravo najfinijoj robi, ali na uvozu, kako bi rekli, odabranih probranih svjetskih brendova, posebice delikatesa, slastica.

Alfa i omega Branislav Kurtović, spominjao je od početka ulaganje zarađenoga u domaću prizvodnju, ali se to nije pokazivalo osobito lakim, jer je s onima u kojima je i vidio potencijal teško pronalazio zajednički jezik.

Tako se tek posljednjih godina, otkakako su 2007. startale Deliiicije, ozbiljno okrenuo slatkim delicijama. U tome, nedvojbeno, veliki utjecaj ima i stanje na tržištu, jer upravo proizvođači slastica, uglavnom maleni i usitnjeni, neupućeni i nemoćni, muku muče osobito s distribucijom, ali i sa zaštitom, certificiranjem, dizajnom, promocijom i drugim sofisticiranim “detaljima” modernoga tržišta.

 

Slastice i za gorka vremena

Država, pa i Hrvatska gospodarska komora (primjerice za sajmove) i slične institucije nisu osobito zainteresirane za taj dio njima ne osobito važne i neorganizirane proizvodnje niti ga osobito podržavaju unatoč njegovim potencijalima u koje je, čak i sada, u gorka vremena koja su najmanje, sklona slasticama, uvjeren gospodin Kurtović.

U tome poslu prepoznaje se mnogo osobnoga ukusa rođenoga Dalmatinca, ali još više poslovne vještine, mašte i dalekovidnosti. Tako neprestano osmišljava moderan dizajn pakovina, dorađuje ga, traži moguće potencijalne proizvođače koji bi mogli naći mjesto pod suncem odnosno upravo na policama i s istoimenom robnom markom u lancu Deliiicije, koji ima jedanaest prodavaonica u Zagrebu, Splitu i Rijeci.

Okusom slastice s imenom Deliiicije otkrivaju sjajne sirovine, probrane starinske recepture i izgled domaćeg, rukom oblikovanog kolačića. Nije, ipak, posrijedi sentimentalnost nego, iako to voli, osjećaj potencijala koji bi mogao, pogotovo otvaranjem europskoga tržišta za hrvatsku robu, postati i svojevrsna konkurencija svjetskoj robi koja im je poslovni uzor i koja iza sebe ima desetke, pa možda i stotine godina uspješnog opstajanja na tržištu.

Pomišljam: zbog čega se uvoz slastica jednoga dana ne bi premetnuo u izvoz? Ako itko u malome prstu ima način kako se to radi, ima ga Kurtović.

 

I ručno načinjene čokolade Adria

Upravo to mi je, uz izuzetno zanimljive slastice, bio i povod da njega, Dupin i Deliiicije, pozovem da sudjeluju na izložbi slastica Slatka Hrvatska na Proizvodima hrvatskoga sela na zagrebačkome Bundeku potkraj ožujka 2012. Otad je već na tržište iznio i nove proizvode s novim dizajnom koji donosi i šum mora i toplinu otočkih kamenih kućica – Adria. S tom su robnom markom u zanimljivim kooperacijama kako s malima tako i s velikima ponuđene zanimljive, također ručno rađene čokolade proizvedene po njegovoj zamisli u Hrvatskoj u pet originalnih okusa (crveni papar, naranča, lavanda, rogač i pinjoli), zatim s lješnjacima ili bademima, njihovom mješavinom i još s rižom, i tamna i mliječna, pa također i Adria kolačići, zapravo Nonini kolačići, marmelada i kakao. I oni su ručno rađeni, baš onako kako su ih radile naše none i bake.

Kurtović nas samo želi priupitati da li ih se rado sjećamo…  Ako da, ali nemamo vremena da ih ispečemo sami, pripremit će ih s majstori koje je pomno sam odabrao, a na nama je samo da povjerujemo njemu i Deliiicijama i prepustimo se okusu rafiola, traurina, paprenjaka, klašuna, krokanta, smokvenjaka, viških cvita, hvarskih galija… Adria zaslužuje da očito šire i od regije pronese najbolje okuse, najbolje delicije – deliiicije! – s obala Jadrana. Oni mogu biti i turistički suvenir, ali prije svega čuvar ponajboljih uspomena. Ne samo prhkih, ne samo nepčanih.