Baština 30. svibanj 2013.

Copanjek – plešivička tenka gibanica od svježega kravljeg sira i zelenjaa

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• 11 komentara

Na 7. Babičnim kolačima Danijela Barić, učiteljica iz Pregrade, Vrhi 87/5 predstavila se copanjkom, koji je opisala slasticom “zasitnom, za težake”. Zanimalo me je: odakle u Zagorju copanjak, kako ga je nazvala? Pokazalo se da uopće nije iz Zagorja nego iz – Jutarnjega lista. Zacijelo je krivica u nekoj kolegici ili kolegi štokavcu koji je kajkavski e nemarno «preveo» u a. Tako sam taj kolač teoretski mogla vratiti onamo odakle potječe, na Plešivicu, u taj dio Prigorja.

A plešivičkim, kako ga danas kao autohtoni slani prhki kolač pripravljen od sastojaka dostupnih u svakom pravom jaskanskom domu bilježi Turistička zajednica Grada jastrebarskoga postao je, nije neskromno reći, moguće i zato jer sam ga prije otprilike desetljeća prvi put objavila u Vrtu Večernjega lista s izbora za Najuzorniju hrvatsku seosku ženu zabilježivši recept natjecateljice Snježane Jagunić. Ona se njime predstavila počastivši ostale natjecateljice nečim iz svoga kraja. Tada sam ga kušala prvi put.

Poprilično truda uložila sam negdje 2008. da bih surađujući na projektu Robna marka jela Zagrebačke županije Sjećanja za stolom u tanjur tenkih gibanica zagrebačkoga prstena ili zagrebačke kifle uz prigorsku pericu, vrbovečku peru i rudarsku greblicu uvrstila i plešivički copanjek. Taj projekt, na žalost mnogih, nije zaživio kao druge županijske robne marke, ali je copanjek, i bez natjecateljske priredbe kakvu imaju ostale tri slane slastice, vrlo vitalan. Turistička zajednica Grada Jastrebarskoga opisuje ga kao jedini svoj izvorni plešivički specijalitet.   

Istražujući za tekstove o plešivičkoj vinskoj cesti, ponovno sam se, htjela – ne htjela, dala i u istraživanje o skromnome plešivičkome specijalitetu. Tamošnji ga stanovnici zovu jednostavno copanjkom, jer je ionako njihov. I internetski  i svi tiskani vodiči kazuju: Copanjek – autohtoni slani, prhki kolač pripravljen od zelenja izvorni je plešivički specijalitet. Ime je dobio prema riječi „copati“ što znači umijesiti vješto i brzo!

Moja istraživanja međutim pokazuju i nešto drugo. Riečnik Cerja Zagrebečkoga Franje Šatovića i Ivana Kalinskoga, iz onoga drugog Domjanićeva Prigorja doduše, govori kako copati znači mazati blatom, hodati po blatu, copkati = skakutati, copnuti naglo pasti, copati tući. U mojoj Kajkavskoj čitanci Božice Brkan nema copanjek, jer u Moslavini ga niti nemamo, ali ima scopati = napraviti nešto samo da je, preko volje, stobati, zatim copati = raditi nešto samo da je, preko volje, na brzinu, tobati, zacopati = zatući – novije, žargonski, nisam ni upisala: zacopati se, zatelebati se = zaljubiti se.

Gospođa Snježana Jagunić (1965.) i oko nje misle da ime potječe od coprati, jer su žene coprale, pricoprale odnosno  čarobirale, izmišljale prema sezoni što da ispeku, sirotinjski težački, vrlo izdašan kolač, a nije bilo ručka bez kolača. Snježana je umijeće pečenja copanjka preuzela od bake Vjekoslave u selu Plešivica.

Izvorno se on nadijevao koprivama i listovima repe brgunde, stočne repe, koja je sada zamijenjena blitvom, špinatom, mladim lukom i peršinom. Koriste se namirnice kojih je i nekad imala svaka kuća, a nekad njime, kaže Snježana, nismo, dodaje, bili baš oduševljeni, jer se pekao bar jednom tjedno, kao primjerice i balzamača.

Zadnjih desetak godina peče ga već po osjećaju i bez vaganja, iz iskustva, gostima svoga imanja na Vinskoj cesti Plešivica koji navrate na piće uz njihovo vino ili, ako objeduju odnosno večeraju, imaju ga na meniju kao toplo predjelo. On je, uz ječmenu kašu, krvavice s kiselim zeljem, juhe i druga sezonska domaća tradicionalna jela, uzdanica njihove ponude. Sljubljuju ga najčešće s portugiscem, tipičnim vinom amfiteatarskoga plešivičkoga vinogorja, koje se prodaje i kao robna marka Portugizac Plešivica, iako u svome vinogradu i podrumu imaju i rajnski rizling, traminac, pinot sivi, chardonnay, rizvanac i mješavinu sorti Hrvojka.

Štefica Krčmar, prva Najuzornija hrvatska seoska žena i sestrična gospođe Jagunić, iz Plešivice je udajom u Gornji Desinec, donijela i copanjek. Spremala ga je njezina baka i on joj budi lijepa sjećanja na djetinjstvo, osobito kada bi u njegov nadjev, da razveseli brojnu djecu, baka dodala i orehe.

Zanimljivo je da u njezino prhko tijesto za copanjek jaja ne idu, a da se u nadjev, u koji dakle mogu i koprive, ali i mljeveni orasi, može po želji dodati i malo češnjaka.

Copanjek po prisjećanju gospođe Štefice tako zovu u selima bliže Jastrebarskom, u Plešivici, Vlastovcu, Prilipju, Jurjevčanima, Lokošindolu, Vranovdolu, a u nekim drugim selima, kako nam je otkrila Ana Vid (1940.) iz Orešja, rođ. u Repišću, zovu i coklja. Ondje u tijesto dodaju jaje, a mijese ga od krušnoga brašna i uz vrhnje, sol i šećer dodaju mu i – germu. U filu pak, uz sir, jaja, peršin i sol dodaju opečen poriluk i malo crvenog luka. Luk se za nadjev obvezno poprži da lijepo miriše, dodaje gospođa Ana.

Štefica se prisjeća da se copanjek obično jeo uz belu juhu odnosno juhu od krumpira samo sa malo vrhnja, za najédek da čovjek bude sit – moja mama bi rekla: da di zatrdiš! – a da se pripremao na brzaka, navek za večeru, za težake, i da su ga imućniji imali i za obed, poprav ko kolač.

Copanjek (Snježana Jagunić, Plešivica)

Sastojci

Tijesto

• 1 kg mekog brašna
  3 žlice svinjske masti
  5 dl kiseloga domaćeg vrhnja
  sol

Nadjev

• 200-250 g svežanj blitve
  svežanj špinata
  3-4 kommladoga luka
  svežanj peršina

• mlijeko po potrebi

• svinjska mast
  500 g mladoga sira
  1 jaje

Priprema

Umijesite tijesto. Na sitno narežite blitvu, špinat, mladi luk (i bijeli i zeleni dio) i peršin. Zeleno povrće prodinstajte na svinjskoj masti da omekša. Dodajte mu mlijeko da postane kremasto, a da nije ni gusto ni tekuće. Ohladite. U ohlađeno dodajte izrađeni sir i jaje te promiješajte. Tijesto podijelite u dva dijela. Prvi razvucite da bude debelo pola maloga prsta i položite polovicu u protvan, prekrijte ga nadjevom, a nadjev preklopite drugim jednako debelim listom da bude poput pite. Napikajte viljuškom i premažite vrhnjem. Pecite u pećnici zagrijanoj na 180 °C oko 25 min.

 

Copanjek (Štefica Krčmar, Gornji Desinec)

Sastojci

Tijesto

• 7-7,5 dl vrhnja
  1 žlica stanjene masti
  prstohvat soli
  brašno koliko ti treba, pola glatko pola oštro

Nadjev

• 1 kravlji sir
  1 jaje
  peršin
  zeleni dio mladoga luka – crlenec ili jarec (šalotlin, kozjak)
  koprive
  Priprema

Umijesite tijesto i podijeli ga u dvije kugle. Svaku razvaljajte u krug i pola kruga premažite nadjevom, pa preklopite drugom polovicom i učvrstite rubove tijesta kao krep-papir prstima ili viljuškom. Pecite u tepsiji polovice dužim ravnim krajevima okrenute jedna drugoj. Nadjev pripremite tako da pomiješate sve sastojke bez dinstanja.

Nije naodmet

U nadjev po želji možete dodati malo češnjaka ili oraha.

Copanjak (Danijela Barić, Pregrada – preuzela, kaže, iz Jutarnjeg lista)

Sastojci

Tijesto

• 250 g mekoga domaćeg pšeničnog brašna
  7 žlica domaćeg vrhnja
  5 žlica mlijeka
  1 jaje
  malo soli
  malo domaće masti

 

Nadjev

• 250 g domaćega sira
• 4 jaja

• malo peršinova lišća

• oko 200 g mladoga luka
  oko 150 g vrhova mladih kopriva
  sol

Priprema

Od brašna, vrhnja, jaja, mlijeka, domaće masti i soli postupno zamijesite tijesto. Za nadjev na masti popržite sitno nasjeckano lišće peršina, mladi luk s lišćem i vrhove mladih kopriva. Posolite, pa kad se ohladi, dodajte domaći sir i jaja. Tijesto razvaljajte, pa na polovicu stavite nadjev, preklopite ga drugom polovicom i zatvorite rubove. Pecite na 200 °C 45 min.

 

Plešivički copanjek (iz projekta Robna marka jela zagrebačke županije)

Sastojci

Tijesto

• 500 g krušnog brašna
  1 žlica (na vrh) svinjske masti
  7 dl kiselog vrhnja
  sol

Nadjev

• 700 g mladoga kravljeg sira
  1 jaje
  6 strukova mladoga ili dvije glavice luka
  100 g blitve (samo listovi)
  100 g špinata (samo listovi)
  1 svežnjić peršina
  3 žlice svinjske masti

• masnoća

• kiselo vrhnje

Priprema

Tijesto umijesite rukom te ga podijelite na dva dijela. Za nadjev sve sastojke sitno narežite, pa ih prodinstajte na masti 5 min te posolite. U ohlađeno dodajte sir i jaje i sve zajedno dobro promiješajte. Polovicu tijesta razvucite na 0,5 cm debljine te ga stavite u namašćenu tepsiju. Na tijesto razmažite nadjev debljine 0,5 cm. Gornju površinu premažite kiselim vrhnjem. I ispecite.

 

Plešivički copanjek (Turistička zajednica Grada Jastrebarskog)

Sastojci
Tijesto

• 500 g krušnoga brašna
  1 žlica svinjske masti
  3 žlice kiselog vrhnja
  0,5 dl mlijeka
  sol po ukusu

Nadjev

• 500 g svježega sira
  1 svežanj nasjeckana peršina
  1 svežanj nasjeckana lišća mladoga luka
  3 žlice rastopljena maslaca
  2 jaja
  sol po ukusu

Priprema

Zamijesite tijesto i pustite ga da odstoji 30 min. Za to vrijeme napravite nadjev. Lim namažite i pospite oštrim brašnom. Razvaljajte tijesto. Polovicu tijesta namažite nadjevom, a drugom polovicom tijesta ga poklopite i zavijte krajeve da nadjev ne iscuri. Pecite oko 40 min na 200 °C.

 

Objavljeno 30. svibnja 2013.

Preporučujem na Oblizekima slične teme:

http://oblizeki.com/plesivicka-vinska-cesta-%E2%80%93-raskosna-i-osebujna-vina-s-osuncanih-amfiteatara-6926

http://oblizeki.com/loparka-ili-prigorska-perica-najbolja-medu-tenkim-gibanicama-842

http://oblizeki.com/putica-i-ostale-zagorske-slane-slastice-za-uz-vino-10122

http://oblizeki.com/putica-za-vinske-svece-najbolje-ocijenjena-slastica-7-babicinih-kolaca-9678

http://oblizeki.com/greblica-tenka-gibanica-rudarska-10841

http://oblizeki.com/namjenske-starinske-slastice-kao-egzoticne-poslastice-11063