Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Enciklopedija špeceraja 17. prosinac 2020.

Cimet cimetasto miriše

Svaki dan započinjem kavom bez šećera s cimetom. Ponukali su me savjeti za dijabetičare, od prevencije dalje, ali ne mogu tvrditi koliko djeluje i djeluje li. Pogotovo pomaže li, primjerice, pri mršavljenju. Počeo mi se činiti slatkim, ali postao je, unatoč obilju željeza, kacija i vlaknima, očito u mojoj kavi-budilici gotovo neprimjetan, sve dok mi ga moj M. zabunom nije zamijenio đumbirom. Začin jedan, začin drugi, zar ne? I bočice i boje su im slične, opravdavao se, ja sam dodala kako je i brend isti, a, uz to, naš sin pije svoja to go pića zađumbirena. Sad kaže da ni s cimetom nije loše. Otkad su se pojavili čajevi tipa jabuka ili naranča s cimetom…

Cimet kao korica i prašak (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

U svakom slučaju, manje popravljivom pokazala se moja vikendaška zabuna, kad sam, umjesto paprom, meso za kotlovinu napacala cimetom i to Slavoncu, Joži Ivankoviću, prijatelju pjesniku i tamburašu onda još iz Zlatnih dukata, koji je pomislio da sam ono nešto iz štrudle na kotlovinski šešir posipala kao neki svoj eksperiment! Sad, uza svu začinsku revoluciju ne bih, ali onda sam propala u zemlju. Mi kontinentalci sigurno ne bismo u nadjev za sarmu dodali cimet, a Sinjani ga sigurno ne bi propustili dodati u nadjev za svoje arambašiće, mnogo izražajnije začinjene. Iz iskustva: pretjerate li količinom cimeta ili ako je prestario i loš, i cimet može postati gorak, pun ljutine.

Trgnula me neki dan ponovno pjesma prijatelja odličnog poete Borisa Domagoja Biletića Cimet iz zbirke Zato što vrime ne prolazi:

antički ljubavnik
strastveni Helen
liže ga i miriši
na tvojoj koži
leteća zmija čuva ga
kao mitski otrov
divlja vladarica
u ropstvo baca sve
koji ga kušaju

da nije tako
carstva ne bi propala
i robovi bili bi robovi
još i danas
kad njihova djeca
ne skidaju kožu
nego samo mirišu
(na) cimet

Hvala mu, jer me je na cimet podsjetio poput Božića, koji uvijek isponova zamiriše najviše vanilijom i cimetom. Stavljaju ga čak i u adventske vijence na stol! A sam je cimet, obično cimetovom mahunom, neizostavan i u kuhanu vinu i jabučnom kompotu za hladne dane, pa i prije nego što pare iz šalice ili čaše s vrućom tekućinom opije nas – mirisom. Kako obično, čak i na promofotkama, ide u društvu s vanilijom i klinčićem te zvjezdastim anisom, čudim se što ga moji Moslavčani, uz klinčić i najgvirc/piment ne dodaju krvavicama. Uobičajeno ga i kobasicama dodaje industrija, ali zacijelo više zbog dezinfekcijskih svojstava i boje koju obično opisuju cimetovom. Bruno Schulz, odličan poljski pripovjedač, Židov kojega su nacisti u Drugom svjetskom ratu ubili nasred ulice, svoje je priče nazvao dojmljivo mirisom i očima – Sklepy cinamonowe, Cimetasti dućani odnosno Dućani cimetove/cimetaste boje. Asocijaciju na toplu zemljanu boju ne može mi pokvariti i relativno izbalansiran naslov s nekog od beauty-portala Cimet, prirodan sastojak za posvjetljenje kose! A to ti je web.

Mirisno kuhano vino (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

No, i na njemu možete provjeriti, ja jesam, da jedva da i postoji slastica u kojoj nema cimeta. Ne mogu zamisliti savijaču/štrudlu ili pitu od jabuka bez cimeta. Ili paprenjake i medenjake. Uz globalne germanske božićne zimmtsterne odnosno zagrebačke cimtšterne, Zagorci recimo imaju prosti seljački kolač – cimetaču. A tek pekmez ili džem od marelica, jabuka, šljiva…!?

Ne uzgaja se u nas, pa nema opisa uzgoja, čak niti pokušaja ambicioznijih zelenorukaša. Prema Kulierovu Prehrambenom rječniku aromatičnu koru zimzelena drveta cimetovca Cinnemomum Zeylanicum, dobavljamo u listićima odnosno kori, takozvanim štapićima, ili prahu, iz toploga pojasa, od Cejlona odnosno Šrilanke do Meksika, ali i Kine. Obično me iznervira kad na paketiću kao zemlju podrijetla navedu, primjerice, Poljsku. (Nije zbog Schulzovih dućana, jer i mahunu vanilije smješta istu zemlju.)

Za razliku od kontinentalnih sarmi, sinjski arambašići začinjeni su egzotičnije, i – cimetom (Fotografija i z knjige Hrvatska za stolom Ivanke Biluš, Cirile Rode, Lidije Ćorić i Božice Brkan u izdanju Alfe)

Postoji više vrsta cimeta, što se odražava u intenzitetu i mirisa i okusa, a često je lošije kakvoće. Najčešće se koristi kao začin i arome, eterična ulja, za prehrambenu industriju (peciva i kolači, kompoti, mesne i voćne prerađevine…), kozmetičku i slično, a mnogi ga znaju i kao sastojak slavnoga curryja. Mayerhofer korici Cortex Cinnammomi, uz cvjetove slične krinčićevim, pripisuje dijetetsku važnost, jer navodno pospješuje probavu, a Larousse Gastronomique je prema cimetu poprilično ravnodušan i škrt na riječima. Jedva sam pronašla i spomen, a htjela sam doznati da li cimetovu koricu gule s cimetovca kao buduće čepove s hrasta plutnjaka (što sam vidjela i uživo!).

I današnji prosinački dan kod nas doma miriše na cimet. A zanimljivo je da prenoseći prastari, jednostavan i ekonomičan recept pita od jabuka iz svoje knjige Oblizeka – Moslavina za stolom, 2006., sa str. 117., gdje kao izvore navodim mamu i Ankica Rupčić iz Okešinca iz 1987. te tetku Ana Rožić iz 2004., cimet, u prahu dakako, uopće i propuštam spomenuti, kao što su mi ga i one zaboravile spomenuti, jer se – podrazumijeva. Kao što se podrazumijevao u jučerašnjem brzom kompotu od jabuka, u štapiću.

Pita od jabuka (Božica Brkan, Oblizeki – Moslavina za stolom, 2006., str. 117.)
(mama i Ankica Rupčić iz Okešica 1987., a tetka Ana Rožić 2004.)

Improvizirana, brza, mirisna ,sočna (Fotografija Božica Brkan / Oblizeki)

Sastojci

Tijesto
2 cijela jaja
12 žlica šećera
12 žlica ulja
12 žlica mlijeka
16 žlica brašna
1 prašak za pecivo
1 vanilin šećer
malo ruma

Nadjev
5-6 jabuka
cimet

Priprema

Sve izmiješaj, pola izlij u namašćeni protvanj i na to naribaj jabuke. Prelij ostatkom i peci.

Nije naodmet

Prema želji, u drugu polovicu dodaj 3 žlice kakaa.

Objavljeno 17. prosinca 2020.

 

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

Nema komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.