Čestitke: Rudarska greblica postala 29. hrvatski proizvod zaštićena naziva u EU!
S velikim ponosom čestitam Rudarima, mještanima iz Ruda, pitoresknom selu kraj Samobora, a posebice aktivistima koji su nemalim trudom pridonijeli da njihova Rudarska greblica upravo bude upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Javlja to Ministarstvo poljoprivrede RH pozivajući se na Europsku komisiju i njezinu objavu u Službenom listu Europske unije od 4. veljače 2021. godine. Time je naziv proizvoda zaštićen na području cijele EU, a mogu ga koristiti samo proizvođači koji udovoljavaju uvjetima iz službene specifikacije proizvoda.

Rudarska greblica poslužena zaštitarski (Fotografija Ministarstvo poljoprivrede RH / Oblizeki)
Rudarska greblica postala je 29. hrvatski proizvod iz skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji nosi europsku oznaku kvalitete odnosno zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Proces zaštite toga naziva započeo je u ožujku 2017., kada je Udruga Rudarska greblica podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom Rudarska greblica, a prije toga je upisana i u hrvatsku nematerijalnu baštinu.

Greblica u obliku alata po kojem je dobila ime (Fotografija Oblizeki)
S veseljem podsjećam kako su Oblizeki bili jedno od izvorišta podataka, jer je tekst objavljen Greblica, tenka gibanica rudarska objavljen još 4. lipnja 2013.,a zatim niz tekstova u 2015. o to je tenkoj gibanici, , o toj piti s pupkom 29. srpnja 2015. , zatim o 30. Rudarskoj greblici, a potom u travnju 2016. kako su Rudari krenuli vrlo ozbiljno u zaštitu svoje rudarske greblice te o tome tako domaći, primjerice obitelj Freslovih, nadijeva i – žutom mrkvom. U kolovozu, pišući u blogu Umjesto kave o zaštiti bračke hrapoćuše, vitalca i zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što, navodim i odličan primjer zaštite svojega – Rudarske greblice.

Bergman iz rudarskoga rudnika, dobrodušni lik povezan s tradicionalnim jelom nekadašnjih kopača, također promovira greblicu
Rudarsku greblicu službeno sada opisuju kao proizvod dobiven od ručno valjanoga, tankog tijesta izrađenog od pšeničnog brašna, svinjske masti i/ili margarina, suncokretovog ulja, mlijeka, jaja, maslaca, kiselog vrhnja, soli, svježeg kvasca, šećera i vode te punjen nadjevom od svježeg kravljeg sira. U svježi kravlji sir mogu se dodati mljeveni orasi, špinat, blitva, kopriva, poriluk, metvica i naribana žuta mrkva.

Andreas Nikl priprema Rudarsku greblicu (Fotografija Oblizeki)
Rudarska greblica je, opisuju dalje, mekane konzistencije, sočne i kremaste unutrašnjosti, pri konzumiranju se topi u ustima, a na nepcu ostavlja slani okus uz aromu kravljeg sira. Reže se na komade pravokutnog oblika čija visina ne prelazi 2,5 cm.
Područje proizvodnje Rudarske greblice je mjesto Rude te okolna sela u Zagrebačkoj županiji: Cerje Samoborsko, Braslovje, Kotari, Manja Vas, Bukovje Podvrško i Prekrižje Plješivičko. Prema usmenoj predaji stanovnika toga kraja, Rudarsku greblicu pripremale su žene rudara još u prvoj polovici 16. stoljeća. Kako su rudarske obitelji većinom bile siromašne, u to vrijeme je greblica predstavljala skroman obrok rudara, a često puta je bila i njihovo glavno jelo. Pri izradi žene rudara su koristile samo jednostavne sastojke i to brašno, mlijeko, jaja, svježi kravlji sir iz kojih su svojom domišljatošću i umijećem stvorile jedinstveni proizvod koji je s vremenom postao proizvod kojeg se povezivalo sa rudarstvom. Naziv je dobila po tradicionalnom alatu zvanom greblica, kojim se razgrijavao žar u krušnoj peći rudarskog doma, jer je krajnji oblik kolača bio sličan obliku tog alata.

Rudarska greblica s različitim nadjevima poslužena na tradicionalan način (Fotografija Oblizeki)
Republika Hrvatska s Rudarskom greblicom ima 29 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u EU kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istarski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič i Malostonska kamenica. Čestitke!
Nema komentara