Oblizeki

Knjiga "Oblizeki" Otkrijte knjigu "Oblizeki"

Korisne ideje 29. listopad 2014.

Bučino ulje i bučine koštice pridonose zdravlju. Kako, koliko?

Na ivanićgradskoj Bučijadi 18. listopada 2014. uz drugo, a posebice uz prodajno-izložbeni sajam bučina ulja Udruga proizvođača bučina ulja Hrvatske i LAG Moslavina organizirali su i izuzetno zanimljiv i, kako proizvođačima tako i javnosti i potrošačima, vrlo koristan stručni skup Prehrambeni i zdravstveni profil bučina ulja i njegovo označavanje.

U samo tri-četiri godine proizvodnja uljnih bučinih koštica i bučina ulja u nas izuzetno je napredovala, ne samo kvantitativno u hektarima (samo u Zagrebačkoj županiji uljnim je bučama zasađeno 200 hektara!), uzgajivačima i prerađivačima, nego i u organizaciji, a napose u kakvoći. Zanimanje također raste. Primjerice, Udruga proizvođača bučina ulja Hrvatske pri osnivanju početkom 2011. godine imala je petnaest, a sada ima već 49 članova.

Bučino ulje sve češće zanimljivo je i medijima (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Bučino ulje sve češće zanimljivo je i medijima (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Ne samo da zajedno rade na projektima standardizacije, pravilnicima i ujednačavanju kakvoće uz zajedničku oznaku Premium za vrhunsko ulje, nego ponajprije nastoje sagledati mogućnosti svjetskoga tržišta, na koje se sve češće guraju na samo tradicionalni proizvođači poput austrijskih, mađarskih, slovenskih, vojvođanskih i hrvatskih, nego, recimo, i zemlje poput Kine, Ukrajine i Rumunjske koje kakvoću “nadoknađuju” izuzetno niskim cijenama.

Do potrošača informacijama o vrijednom proizvodu kao što je bučino ulje

Najdojmljiviji u izravnom kontaktu (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Najdojmljiviji u izravnom kontaktu (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Naši su se proizvođači s godišnjom proizvodnjom oko 600.000 litara “crnog” , “koščičnog” odnosno bučina ulja umjesto nekadašnjega izvoza bezimenog ulja ili još gore uljnih koštica, opredijelili za kakvoću o čemu svjedoče i već ostvarena, izuzetno vrijedna (povratna!) EU-ulaganja (IPA Grbić d.o.o. i IPARD Pa-Vita d.o.o.) te za brendiranje i educiranje potrošača. Osim toga, i odvojenim su pravilnicima pokušali izravno utjecati na razmišljanje mjerodavnih koji na račun također vrijednoga, ali “manjega” bučina, preferiraju i dalje uglavnom samo maslinovo ulje.

Veća konkurencija, viša kakvoća (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Veća konkurencija, viša kakvoća (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Naglašavaju “bučari” stoga i prehrambenu i zdravstvenu vrijednost svog proizvoda to prije što su različite struke domaćih znanstvenika i istraživača u posljednje vrijeme i baš na poticaj Udruge proizvođača bučina ulja Hrvatske počeli obraćati pozor na svjetska nutricionistička, medicinska i druga istraživanja, spoznaje, domete i ponudu proizvoda na bazi bučinih koštica i bučina ulja te na različite oznake na samome ulju.

U mnoštvu butik, autorska ulja: (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Aurora, u mnoštvu jedno od butik, autorskih ulja, hladnoprešano (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Ono je, podsjećamo, u širu ponudu stiglo djelomice na krilima etnohrane a djelomice s novim trendovima, posebice lagane i ekohrane, u pratni različitih buča, da bi se nametnulo kao izuzetno vrijedan i nedovoljno poznat proizvod bilo samo na stolu bilo kao zdravstveno vrijedan dodatak prehrani. Tko ne zna da su bučine koštice i bučino ulje vrijedni, primjerice, pri problemima s prostatom?

Međutim, kakve tvrdnje o tome mogu na bocu bučina ulja, prehrambene ili zdravstvene? Za što trebaju proizvođači tražiti zahtjev mjerodavnih i čiji će čekati odobrenje, a kada se mogu i čime potrošaču obratiti u dobroj vjeri, bez prethodnoga odobrenja? Zašto se uopće time bave? Zbog bolje pozicije na tržištu, ali i zato da bi istakli vrijedne sastojke bučina ulja, posebice potrošačima kojima je do toga stalo, a o tome ne znaju.

Dodaci prehrani pomažu, a lijekovi liječe

Pa-Vita neumorna u educiranju vlastitih porošača (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Pa-Vita neumorna u educiranju vlastitih porošača (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Na stručnome skupu u Ivanić Gradu Franka Ježina, dipl. ing. nutr., s dr. sc. Leom Pollak, kolegicom iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, pojasnile su što je uopće zdravstvena tvrdnja primjerice o tracionalnoj hrani, funkcionalnoj hrani, dodatku hrani i ljekovitosti, odnosno od prehrambenoga (nutrition) do ljekovitoga (pharma).

Procijenivši da bi se bučino ulje moglo naći u dodacima prehrani, protumačile su kako to podrazumijeva koncentrirani izvor hranjivih sastojaka ili drugih sastojaka s hranjivim ili fiziološkim učinkom (vitamin, minerali, bjelančevine, žive kulture mikroorganizama, biljni ekstrakti, pčelinji proizvodi…), koji se plasiraju u doziranom obliku kapsule, tablete, pastile, sirupi, prašci…) u svrhu potpomaganja unosa hranjivih sastojaka u uobičajenoj prehrani a za povoljniji učinak na zdravlje potrošača.

Nutricionistica Franka Ježina (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Nutricionistica Franka Ježina (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Dodaci prehrani pomažu, a lijekovi liječe, podsjetila je g. Franka Ježina, koja je potom upoznala i s potrošnjom u EU i propise EU, u nas još manje poznatima, a koje i mi moramo poštivati.????? Tvrdnja je svaka poruka ili izjava koja nije obvezujuća prema zakonodavstvu EU ili nacionalnome zakonodavstvu uključujući i slikovno, grafičko ili simboličko predstavljanje u bilo kojem obliku, kojom se izjavljuje, sugerira ili naznačuje da ta hrana ima određena svojstva.

Tvrdnjom na proizvodu ne smiju se pripisivati svojstva prevencijem terapije i liječenja bolesti ljudi ili upućivati na takva svojstva.

Bučine koštice (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Bučine koštice (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Biljno ulje ljekovitim čine aktivne tvari otopljene trigliceridima i nezasićene masne kiseline, koje su glavna komponenta biljnog ulja (omega 9, omega 6 i omega 3 masne kiseline). Svakako valja upozoriti i na moguče interakcije, primjerice osoba koje boluju od dijabetesa i shizofrenije, koje su pred operativnim zahvatom itd.

Linolna kiselina i antioksidansi u prehrambenu/zdravstvenu tvrdnju

Za prehrambene tvrdnje bučino bi ulje, prema Pollak i Ježini, moglo istaknuti bogatstvo vitamina i minerala, a kao zdravstvenu tvrdnju osloniti na kolesterol  (zbog linolne kiseline koja pridonosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi) i antioksidanse (zbog sastojka vitamin E koji pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa). Obje se tvrdnje mogu rabiti samo pod određenim uvjetima odnosno, pojednostavljeno, uz navođenje količine dnevne potrošnje.

Doc. dr. Sandra Balbino (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Doc. dr. Sandra Balbino (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Doc. dr. sc. Sandra Balbino s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu sa svojeg je gledišta osobito vrijednim istakla nerafinirano bučino ulje, osobito salatno. Moguća je i kratkotrajna termička obrada, ali se nikako ne preporučuje prženje u duboku ulju jer bučino pjeni i ima relativno nisku točku dimljenja, Podsjetila je i na to kako je buča Cucurbita pepo L. prema arheološkim nalazima na Floridi korištena veeć 30.000 godina pr. Kr., a u Meksiku 9000 g. pr. Kr., sudeći prema arheološkim nalazima bučinih koštica. One su već u 19. stoljeću u Austriji uzgojene i kao golice bez celulozne ljuske, a prva je proizvodnja bučina ulja zabilježena 1735., također u Austriji.

Nerafinirano i hladno prešano

Bučino se ulje danas najviše proizvodi u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, sjevernoj Hrvatskoj i Vojvodini, dakle na prostoru bivše Austro-Ugarske. I to kao nerafinirano (tracionalnim postupkom, uz prženje, tamno je crveno-zeleno, s okusom i mirisom po prženim orašastim plodovima) te hladno prešano (temperatura u procesu proizvodnje ograničena je na 50 °C, svjetlije je, više crvenkasto, s okusom i mirisom po sirovim bučinim košticama).

Koštice golice kao sorta uzgojene prvi put u 19. stoljeću u Austriji (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Koštice golice kao sorta uzgojene prvi put u 19. stoljeću u Austriji (Snimio Miljenko Brezak / Oblizeki)

Doc. dr. sc. Sandra Balbino citirala je ž i Gospodarski list Hrvatskoslavosnkoga gospodarskog društva iz 1896. o liječenju životinja od trakavica. Podsjetila je i na brojna prehrambena i zdravstvena istraživanja o vrijednosti bučina ulja: in vitro – o antioksidacijskom i antiandrogenom djelovanje, inhibiciji enzimskog djelovanja, imunološkom, antiviruskom, antifungalnom i antiparazitnom djelovanju; in vivo – o utjecaju na prostatu te na mokraćnu funciju, urodinamički efekt, kardiovaskularnu aktivnost, protuupalno i antioksidacijsko djelovanje, snižavanje razine masti, zaštitu jetre, antiparazitsko djelovanje…

Znanstvena istraživanja iznose mnoge dokazane vrijednosti bučina ulja za unapređenje zdravlja (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Znanstvena istraživanja iznose mnoge dokazane vrijednosti bučina ulja za unapređenje zdravlja (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Prema njezinu mišljenju bučino ulje zadovoljava dvjema tvrdnjama, a moglo bi se označiti ili kao funkcionalna hrana ili kao dodatak prehrani. Sastojak vitamin E pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog sresa, a mononezasićene i/ili polinezasićene masne kiseline mogle bi udovoljiti tvrdnji da zamjena zasićenih masti s nezasićenim mastima u prehrani pridonosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi.

Funcionalna hrana, dodatak prehrani i biljni lijek?

I u razgovoru poslije stručnoga skupa bučino ulje u glavnoj ulozi slijeva nadesno: Bunjevac (OPG Bunjevac, marica Svetlečić iz Udruge proizvođača bučina ulja Hrvatske, Ana Bratko (Pa-Vita), Palma Klun Posavec, Sandra Balbino (prehrambeno-biotehnološki fakultet), Božica Brkan (Oblizeki), Franka Ježina (Hrvatski zavod za javno zdravstvo), Srećko Valić sa zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković i Miljenko Brezak (Oblizeki) (Fotografija Oblizeki)

I u razgovoru poslije stručnoga skupa bučino ulje u glavnoj ulozi slijeva nadesno: Vlatka Bunjevac (OPG Bunjevac), Marica Svetlečić (Udruga proizvođača bučina ulja Hrvatske), Ana Bratko (Pa-Vita), Palma Klun Posavec, doc. dr. sc. Sandra Balbino (Prehrambeno-biotehnološki fakultet), Božica Brkan (Oblizeki), Franka Ježina (Hrvatski zavod za javno zdravstvo), dr. sc. Srećko Valić (zagrebački Institut "Ruđer Bošković") i Miljenko Brezak (Oblizeki) (Fotografija Oblizeki)

Bučine koštice, ekstrakti i ulje tradicionalan su biljni lijek, stoljećima korišten u Europi ponajprije kao dijuretik, zatim protiv parazita te pri poremećajima funkcije prostate i mjehura. Dakle bučino ulje i bučine koštice mogli bi se tretirati kao funcionalna hrana, dodatak prehrani i biljni lijek.

Mnogima će biti zanimljivo čuti i tvrdnju Balbin kako je jedan od sastojaka, delta 7, sastavom vrlo sličan testosteronu, muškom spolnom hormonu.

Dr. sc. Srećko Valić (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Dr. sc. Srećko Valić (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Dr. sc. Srećko Valić sa zagrebačkoga Instituta “Ruđer Bošković” i Medicinskoga fakulteta u Rijeci govorio je o mjerenjima aktioksidacijskog djelovanja bučina ulja metodom ESR. Osobito je istaknuo kao posebne vrijednosti vitmaini E i A, cink, magnezij, bakar, omega 3 i omega 6
rekavši također kako od davnina bučino pomaže pri problemima s mokraćnim mjehurom, u ranoj fazi povećava smanjenu prostatu.

Također pridonosi sprečavanju gubitka kose odnosno ćelavosti (androgena alopecia), pozitivno djeluje na rad srca posebice zbog magnezija. Također lako probavljivi protein pozitivno utječe na sniženje šećera u krvi i regulaciju tjelesne težine, postoje indikacije da djeluje protuupalno, dok fitosterolne komponente djeluju na smanjenje kolesterola i smanjuju nepoželjnu kiselost organizma.

Očekuje uskoro preciznije najave (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Očekuje uskoro preciznije najave o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama o bučinu ulju i košticama (Snimila Božica Brkan / Oblizeki)

Uistinu je pohvalno što, ne sumnjamo iz vlastita interesa ali svakako i u korist svog proizvoda, proizvođači bučinih koštica i bučinih ulja u temu uvode uz potporu znanja stručnjaka i znanstvenika različitih struka te što će o korisnim prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama odlučiti mišljenje posebne stručne grupe. Očekujemo to što prije, na korist i samih potrošača.

Objavljeno 29. listopada 2014.

Preporučujem srodne teme na Oblizekima i Živi selo:

http://oblizeki.com/bucino-ulje-ima-buducnost-a-nema-ogranicenja-ni-na-europskom-ni-na-svjetskom-trzistu-8038

http://oblizeki.com/bucino-ulje-neokriveno-nutricionisticko-spisy-blago-7890

http://oblizeki.com/bucino-ulje-najvise-odusevljava-one-koji-ga-najvise-i-upoznaju-7947

http://oblizeki.com/gastroradionica-oblizeki-preporucuju-bucino-ulje-ulje-koje-dolazi-7913

http://oblizeki.com/predstavljen-%E2%80%9Cpremium%E2%80%9D-prvi-jamstveni-zig-za-bucino-ulje-vrhunske-kvalitete-12362

http://ziviselo.com/tag/bucino-ulje/

http://ziviselo.com/tag/gastroradionica-oblizeka-bucino-ulje/

Primajte RSS novostiBesplatne i brze

Božica Brkan

Piše Božica Brkan

Božica Brkan , utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina Oblizeki, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani kao što su kultni “Oblizeki – Moslavina za stolom”, “Enciklopedija špeceraja” te petnaestak kuharica bestselera, najnakladnijih u nas, od kojih su neke prevedene i na više jezika (“Hrvatska za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Hrvatska jela na suvremeni način, “Slastice u Hrvata”, serijal “Mala škola kuhanja” itd.). Od 1993. do 2009. uređivala je Večernjakov prilog četvrtkom Vrt.

3 komentara

Komentirajte

RSS kanalBesplatna i brza!

RSS kanal omogućuje vam da doznate kada su se na određenoj web stranici pojavio novi sadržaj, u ovom slučaju Oblizeki. Štedite vrijeme i uvijek ste prvi informirani.