Ocjenjivanja 25. svibanj 2020.

Asia, najbolje ocijenjena sorta jagoda za 2020.

• Piše Božica Brkan
  Glavna urednica Oblizeka
• Podijelite na Twitteru
• Stumble!
• Podijelite na Facebooku
• Komentiraj

Sorta Asia je najbolje je ocijenjena jagoda u sezoni 2020. naslijedivši na tronu prošlogodišnju najbolje ocijenjenu sortu Honeoye i pretprošlogodišnju Raurucu te za sobom ostavivši redom sorte: San Andreas, Albinon, Joly, Sibila, Clery, Quicky i Alba. Asiu opisuju lijepom otpornom na uobičajene bolesti korijena, vrlo produktivnom s krupnim, lijepo zaobljenim i ukusnim plodovima. Neovisno koliko su raširene i s kakvim odlikama, više nego ikad dojmile su se međusobno sličnijima nego ikad i, neovisno o obliku, više nego ikad od najsitnijih do najkrupnijih, tvrđih i mekanijih, ranijih i kasnijih, podjednako mirisnih kao da su parfimirane i sjajne kao da su lakirane.

Prema uhodanoj tradiciji uz Dane zagrebačkih jagoda nas desetak ocjenjivača-potrošača ocjenama od 1 do 5 ocjenjivalo je vanjski izgled (boja, oblik, veličina) i fizikalnu kakvoću ploda (tekstura, čvrstoća, sočnost), okus (odnos šećera i kiselina, aroma i punoća okusa) te opći dojam jagoda uzgojenih na poljima Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

Udruga uzgajatelja jagoda Grada Zagreba ima 45 uzgajatelja, a Udruga Zagrebački prsten 17 članova. Broj uzgajivača bitno se smanjuje, svjetski je trend da uspješni okrupnjavaju, dok manji – u nas poljoprivrednici najčešće jagodare uz neki drugi posao – nestaju. Nagađa se da bi se sa sadašnjih šezdesetak za pet godina broj jagodara u obje udruge mogao pasti na četrdesetak.

Zanimljivo je da se i zbog štednje na radnoj snazi, sade sve krupnije sorte, ali se, neovisno o ocjenama, na pakunzima i dalje sorta ne naznačuje. Moje dugogodišnje potrošačko zanovijetanje o tome, primjerice 2016. godine, pa 2018. godine, pada navodno, kako mi tumače, na manjku berača (koji kad krenu redom idu do kraja i ne znajući što beru), dodatnom trošku trgovačkih centara zbog izmjene naljepnica, a slične muke imaju i prodavači na štandovima (u Zagrebu ih je za berbe i pune sezone obično 80-90).

Iste sorte i u brandu Jagodici Purgerici i u brandu Vrgoračkoj jagodi!

Ocjenjivanje na izletištu Ferin u Hrnjancu u četvrtak 21. svibnja 2020. godine bilo je već 18., a od prvoga 2003. na tronu su se i po nekoliko puta smjenjivale sorte Clery, Albion, Aurica i druge. Neke hvaljene i omiljene, primjerice Madeleine, zbog osjetljivosti na bolesti, temperaturu i slično, s tržišta su u međuvremenu gotovo posve ili čak posve nestale.

Prema riječima stručnog voditelja ocjenjivanja prof. dr. sc. Borisa Duralije sa Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, proizvođači neprestano mijenjaju sorte, uvodeći novostvorene u oplemenjivačkim programima (talijanske, američke, španjolske…) u potrazi za onima koje se mogu najbolje prilagoditi našim uvjetima. Nove su sorte, u pravilu, dodaje, kvalitetnije i puno ukusnije.

U Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji prevladavaju tri sorte Clery, Joly i Asia. Te tri sorte najčešće su i u brandu Jagodica Purgerica, a brand Vrgoračka jagoda najčešće je sorta Clery. Tri spomenute sorte jednorodne su, a ovisno o tehnologiji uzgoja, sezona berbe traje im od kraja travnja do početka lipnja. Introducirana 2007. godine, sorta Clery najzastupljenija je u nas, prema Duralijinu mišljenju, zbog triju svojstava: visoke rodnosti, kakvoće i krupnoće ploda. U ocjenjivanju je šesta od osam sorta.

Ocjenjivanje promovira vrstu i sorte

Ove je godine zbog viših temperatura zraka i vlage, berba jagoda počela desetak dana ranije nego prijašnjih godina, pa je uranilo i ocjenjivanje, ali s dosad najmanje sorata. Prošle godine bilo ih je 16, a nekih godina i više od dvadeset, za neke sorte uzgojene i po tri različite tehnologije (obično bi kakvoćom pretegle hidroponske, uzgojene u kontroliranim uvjetima).

Mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije, rekao je:

Ocjenjivanje organiziramo želeći promovirati i jagodu kao voćnu vrtu i pojedine sorte. Takva ocjenjivanja pomogla su da se neke sorte, zahvaljujući upravo ukusu potrošača, i udomaće. Svojim proizvođačima, ovisno o statusu, dobi i sličnom, dijelimo bespovratne potpore do 150.000 kn, primjerice za gradnju plastenika, opremanje i izradu prodajnoga mjesta, marketinga, edukacije i drugo.

S prodajom jagodari ove godine nemaju problema, štoviše, kako nam rekoše, većinu uroda prodaju na kućnom pragu. Prednost je gradskoga i županijskog područja, posebice za voće tako kratke trajnosti, blizina tržišta. To se sve više cijeni, pogotovo uz pandemska ograničenja kretanja i trgovanja te zdravstvene sigurnosti. Ali i zbog toga što, procjenjuju znalci, uza sve potpore – u sustavu je oko 300 ha ili, za ilustraciju, do 2 milijuna sadnica za zagrebačku Jagodicu Purgericu – i ne zna se kolika je hrvatska proizvodnja, procjene se pod tom kulturom u ozbiljnijih proizvođača razvlače od 300, 400 do 500 ha, pa s prosječnim urodom 10 t/ha, vrlo nestabilnim jer je ovisan o neujednačenoj tehnologiji, najambicionije  procjene spominju 5000 t, sva nacionalna proizvodnja ne prelazi polovicu pretpostavljene potrošnje. Odnos ekološki, biodinamički, konvencionalno uzgojenih – nepoznat  je.

Dok Nijemci pojedu jagode oko 3,5 kg per capita ili Amerikanci oko 4 kg per capita, Hrvati nemaju pojma ni statistički koliko jagoda pojedu. Na to mi pitanje i najupućeniji sugovornici uzvraćaju protupitanjem: možda 2 kg per capita? Bit ćemo željni jagoda, ne budemo li, kao i dosad, redovito uvoziti sadnice osobito talijanskih i američkih sorta te talijanske i španjolske plodovi. Možda je upravo u tome odgovor zbog čega se u nas tako malo jagoda prerađuje.

Mnogi su zadovoljni što zamamno crvenu bobu jagode, uz različite cijene i kakvoću mogu kupiti takoreći cijele godine i to ne više samo mjesečarki. Raspitujete li se, poput kolege agronovinara Vlatka Grgurića s HTV-a, o čvrstoći peteljke, zašto se lakše ne odvaja, stručnjaci upozoravaju: ovisi to o tome tko pita! Tumače: proizvođaču je bitno da se peteljka lakše odvaja od biljke, a potrošaču da se peteljka lakše odvaja od ploda!

Jagode u čaši i na tanjuru

Ako mislite da ću na kraju predložiti recepte s jagodama, varate se. Šteta jagoda za bilo što osim jesti ih svježe, možda najbolje upravo ubrane. Ili opijene u čaši dobroga pjenušca, kao što smo kušali mi ocjenjivači s pjenušcem mlade vinarice, Vinske kraljice i fakultetske profesorice Ivane Puhelek. Ili sa slatkim tučenim vrhnjem, što je moj prijatelj Joža Ivanković, zlatni dukat, zvao mrakom. Zamrznete li ih porcionirane, u ovom možete uživati cijele godine. Čak i oni koji brinu o unosu vlakana, ili šećera, čak i mi dijabetičari. Zamrzavate li jagode, preporučujem da ih dobro očistite, operete, ocijedite i zamrznete odvojeno, svaku samu i tek potom stavite sve zajedno u posudu ili vrećicu. Ako su vam previše kisele,   možete ih uvaljati u kristalni ili sitan šećer. Ako vam je to važno, podsjećam da su jagode voće za kojim možete piti vodu.

Usput samo podsjećam na odlične recepture koje već postoje na Oblizekima: jagode u čokoladi za društvo, jagode u šampanjcu za dvoje zatim skriveni rubin (Piletina s jagodama), tjestenina punjena jagodama na poljski način (Pierogi z truskawkami), poljsko-imotska čaša užitka ili sorbet od jagoda

Objavljeno 25. svibnja 2020.